Na svojoj redovnoj konferenciji za novinare gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel komentirao je podatke Udruge gradova i Fine o ugovorenim projektima EU te financijskim rezultatima poslovanja riječkih poduzetnika.

Udruga gradova nedavno je, u povodu 5 godina članstva Hrvatske u EU, objavila interaktivni pregled hrvatskih projekata sufinancirani sredstvima Europske unije, koji su ugovoreni u razdoblju od 2010. do ožujka 2018. godine.

Među jedinicama lokalne i regionalne samouprave Grad Rijeka prvi je po broju ugovorenih projekata, sa njih 39, a s jednim projektom izostavljenim iz baze, a koji se tiče energetske obnove vrtića Potok s iznosom bespovratnih sredstava od 1,52 milijuna kuna, broj projekata iznosi 40.

Kada se u obzir uzmu ukupno ugovorena sredstva po nositelju projekta, među jedinicama lokalne i regionalne samouprave, grad Rijeka ponovo je prvi s ukupnim ugovorenim iznosom od 18,8 milijuna eura.

Ako se baza pretražuje na način da se uključe svi subjekti javnog, privatnog i neprofitnog sektora, po broju ugovorenih EU projekata Grad Rijeka je na drugom mjestu, a ispred Rijeke nalazi se Hrvatski zavod za zapošljavanje s 54 ugovorena projekta. Posebno je zanimljivo da se na prvih deset mjesta, uz Grad Rijeku, nalaze još tri riječke tvrtke, koje se uglavnom bave projektima energetske učinkovitosti zgrada, po broju obnovljenih je Rijeka najuspješnija sredina u Hrvatskoj. U pretraživanju baze po gradovima kao teritorijalnim jedinicama koje predstavljaju sjedište različitih subjekata javnog, privatnog i neprofitnog sektora, na prvom mjestu je Zagreb na čijem području je od strane različitih subjekata ugovoreno ukupno 1070 projekata, a slijedi Rijeka s njih 214.

Gradonačelnik Obersnel ocijenio je kako je visoko prvo mjesto Grada Rijeke po broju i po iznosu ugovorenih projekata, među svim gradovima, općinama i županijama, odraz dobre organiziranosti gradske uprave i pripremljenosti projekata za sudjelovanje u EU natječajima, koji se tiču najrazličitijih sektora, od poboljšanja energetske učinkovitosti, preko zaštite kulturne baštine u funkciji turizma do povećanja zaposlenosti.
„Do kraja godine uspješna berba europskih sredstava po kojima smo vodeći u Hrvatsku i dalje će se nastaviti. Kad me pitaju koliko ljudi radi u odjelu za europske projekte, sa zadovoljstvom kažem – nitko, i to iz razloga zato što sam od početka zastupao stav da se projekti moraju stvarati, ali i realizirati u zato nadležnim odjelima, uz interdisciplinaran pristup i timove u koje su uključeni svi, od kulture do komunalnog sustava. To se za sada pokazao kao izuzetno dobar pristup,“ kazao je gradonačelnik Obersnel, dodajući da, kad bi iznesenom broju ugovorenih projekata pribrojili i one koji su direktno ugovarani s Europskom unijom, taj bi broj bio znatno veći.

Redovna konferencija za novinare posvećena EU projektima i rezultatima riječkih poduzetnika

Redovna konferencija za novinare posvećena EU projektima i rezultatima riječkih poduzetnika

Broj projekata odobrenih za sufinanciranje i u pripremi za natječaje u stalnom porastu

Nakon objave baze podataka Udruge gradova potpisana su još dva ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava EU. Za najveći među njima, vodno-komunalni projekt izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda, drugi najvrjedniji EU projekt u Hrvatskoj nakon Pelješkog mosta, osigurano je čak 1,26 milijardi bespovratnih sredstava. Drugi ugovor odnosi se na dodjelu 68,21 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava za projekt uređenja Gradske knjižnice i Dječje kuće u sklopu budućeg kvarta kulture u Benčiću.

Za nekoliko vrijednih projekata već su odobrena sredstva te uskoro slijedi potpisivanje ugovora. Tako će već idući tjedan biti potpisan ugovor za dodjelu 11,23 milijuna kuna bespovratnih sredstava za realizaciju projekta Interpretacijskog centra prirodne baštine Primorsko-goranske, uskoro se očekuje potpisivanje ugovora za dodjelu sredstava za energetsku obnovu dječjih vrtića, osnovnih škola i Muzeja grada Rijeke, a jučer je stigla potvrda da su Art-kinu i Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka odobreno gotovo milijun kuna za provedbu dva projekta namijenjenih većem uključivanju osoba treće životne dobi u umjetnost i kulturu.

Ovim brojkama treba pribrojiti i projekte za koje su odobrena ukupna sredstva putem ITU mehanizma u sklopu Urbane aglomeracije Rijeka i za koje se uskoro očekuju formalni natječaji za prijavu. Radi se o nabavci 32 nova autobusa javnog prijevoza vrijednih 63,7 milijuna kuna, od čega će bespovratno biti osigurano 85% EU sredstava, potom projektu renovacije te modernizacije sustava centralnog grijanja u Rijeci, procijenjene vrijednosti oko 9 milijuna eura, te projektu uređenja inkubatora kreativnih industrija u Energani Hartere, vrijednom 4,56 milijuna eura, za koji se očekuje dobivanje bespovratnih sredstava u visini od 75%.

Trend povećanja gospodarske aktivnosti u Rijeci nastavlja se petu godinu zaredom

Gradonačelnik Obersnel osvrnuo se i na petogodišnji uzlazni trend dobih rezultata riječkih poduzetnika. Podaci Fine pokazuju kako je broj poduzetnika je na međugodišnjoj razini povećan za 5,4% dok je broj zaposlenih porastao za gotovo 4%, odnosno za oko 1.100 osoba. Ukupni su prihodi u 2017. u odnosu na 2016. godinu porasli za nešto više od 9% i prešli su granicu od 20 milijardi kuna.

Riječki su poduzetnici i u 2017. ostvarili veliku neto dobit od 817 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ranije povećanje od 4,3%. Prosječna mjesečna neto plaća kod riječkih je poduzetnika na međugodišnjoj razni bila je veća za 4,4%.

Iz takve detaljnije analize proizlazi zaključak da su segmenti mikro i malih poduzetnika i dalje generatori rasta riječkog gospodarstva, koji zajedno čine 99% ukupnog broja poduzetnika, zapošljavaju 55% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruju 45% ukupnih prigoda i 46% ukupne neto dobiti.

Analizirajući ostvarene rezultate riječkih poduzetnika prema područjima djelatnosti u 2017. godini, posebno u odnosu na pet najznačajnijih djelatnosti koje ostvaruju 89% ukupnih prihoda, vidljiv je porast prihoda u četiri djelatnosti (Prerađivačka industrija, Trgovina, Prijevoz i skladištenje te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti) za prosječno 8% dok su poduzetnici u djelatnosti građevinarstva ostvarili pad prihoda od 27%.

Od ostalih djelatnosti ističu se dvije koje do prije nekoliko godina u Rijeci nisu bile značajnije zastupljene. Radi se o povećanju prihoda kojeg su riječki poduzetnici u 2017. godini ostvarili u djelatnosti Informacije i komunikacije za 103% ili oko 376 milijuna kuna) te povećanje u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane za 25% ili oko 102 milijuna kuna.

„Vjerujem kako će se pokrenuti investicijski ciklusi Grada Rijeke, naših komunalnih i trgovačkih društava, državnih tvrtki te privatnog sektora, nastaviti i u godinama pred nama, u čemu veliku ulogu imaju upravo ova sredstva osigurana iz raznih fondova EU,“ ocijenio je gradonačelnik.

Pad broja nezaposlenih u prvih šest mjeseci za 25%

Što se tiče promjena u broju zaposlenih kod riječkih poduzetnika u pet najznačajnijih djelatnosti riječkog gospodarstva koje zapošljavaju 73% ukupnog broja zaposlenih, prosječno je broj zaposlenih na međugodišnjoj razini povećan za 3,2%. Najveći porast broja zaposlenih u odnosu na 2016. godinu od 21%. zabilježen je u djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kod pravnih i fizičkih osoba na administrativnom području grada Rijeke, bez obzira na mjesto stanovanja, u lipnju 2018. godine bilo je zaposleno 62.627 osoba što je u odnosu na kraj 2017. godine povećanje za 0,73% (454 zaposlenih više).

Prema podacima dobivenim od  Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Rijeka broj nezaposlenih na području grada Rijeke je u prvih šest mjeseci u prosjeku iznosio 3.979 osoba što je za 14% manje od prosjeka 2017. godine.

Promatrajući podatke od siječnja do lipnja 2018. godine, broj nezaposlenih je smanjen za 1.176 osoba, odnosno za 25%.

Procijenjena stopa nezaposlenosti na području grada Rijeke u prvih šest mjeseci 2018. godine iznosi 5,8% i ispod je stope nezaposlenosti na području PGŽ-a koja iznosi 8,2%, odnosno državne razine od oko 10,5%.

„Moramo biti svjesni da je dio ljudi koji se više ne evidentira kao nezaposleni na HZZ-u napustio Hrvatsku, no podatak o rastu broja zaposlenih govori u prilog tome da, što se Rijeke tiče, iseljavanje nije jedini razlog pada nezaposlenosti,“ zaključio je gradonačelnik Obersnel.

Skip to content