O spremnost Rijeke za digitalnu transformaciju i novim projektima grada u toj domeni govorili su riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Željko Jurić.

Veliko istraživanje Savjetničke kuće Apsolon o digitalnoj spremnosti gradova u kojoj se analizira stupanj digitalne razvijenosti 20 najvećih hrvatskih gradova pokazalo je da je Rijeka prvi grad u Hrvatskoj po spremnosti za digitalnu transformaciju, odnosno, za promjenu svih oblika poslovanja i procesa u kojima su zaposlenici organizacije u interakciji s njezinim korisnicima zahvaljujući razvoju novih tehnologija, softvera i aplikacija.
Zašto je digitalizacija danas važnija nego što je to bila prije pojasnio je gradonačelnik Obersnel kazavši kako oni gradovi koji se sustavno i strateški pripreme za digitalizaciju u novom programskom razdoblju 2021. – 2027., bit će spremni za korištenje europskih i nacionalnih fondova namijenjenih digitalnoj transformaciji upravljanja. Gradovima se preporuča da se, kako bi smanjili troškove, međusobno povežu i dijele iskustva i rješenja na nacionalnoj razini, kao i u razvoju i korištenju nacionalnih platformi koje će biti na raspolaganju svim jedinicama lokalne samouprave, a mi upravo to radimo.
Gradonačelnik Obersnel je izdvojio tri značajna postignuća vezana uz dosadašnji rad, buduće aktivnosti, primjenu novih tehnologija i digitalnu spremnost.

Jedno od postignuća, potvrda za 20 godišnji rad, viziju i sustavno strateško planiranje digitalizacije grada je nedavno provedeno istraživanje Savjetničke kuće Apsolon koje je obuhvatilo 20 najvećih hrvatskih gradova u kojima živi 45,2 posto stanovnika – Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštelu, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar, koji su podijeljeni u tri kategorije (veliki, srednji i mali),

Dostupnost i kvaliteta e-usluga

Dostupnost i kvaliteta e-usluga

Prema tom istraživanju Rijeka je na prvom mjestu po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije, prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, otvorenom proračunu i participaciji građana u odlučivanju (kvaliteta i dostupnost prikaza proračuna, pristupačnost modela uključivanja građana u proračunsko planiranje te standardu javnog savjetovanja putem e-Konzultacija. Rijeka je istaknuta i kao jedan od primjera koji sa specifičnim rješenjima i proaktivnim stavom pokazuju da je takva komunikacija moguća i da ima pozitivne učinke na povjerenje građana u javnu upravu.

“Važno imati jasnu sliku o spremnosti za digitalnu transformaciju u razdoblju pred nama u kojem će digitalizacija biti izuzetno važna, kako za upravu, tako i za građane i poduzetnike. Sve što smo postigli jasno upućuje na to da je Rijeka spremna za novo programskom razdoblje Europske unije 2021. – 2027., i korištenje europskih i nacionalnih fondova namijenjenih digitalnoj transformaciji upravljanja”, kazao je gradonačelnik te podsjetio kako je Rijeka kroz različite projekte do sada povukla 260 milijuna Eura bespovratnih sredstava. Jedan od takvih programa je i Centar kompetencija za pametne gradove, inovacijski klaster koji povezuje gospodarske subjekte i istraživačke institucije na projektima istraživanja i razvoja u pametnim gradovima s ciljem inovativnog rješavanja urbanih izazova, poput prometa, energetike, ekologije i drugih u kojem kao partneri sudjeluju Smart RI d.o.o., Sveučilište u Rijeci, te velike tvrtke poput Ericsson Nikola Tesla d.d., Hrvatski Telekom d.d., Energetski institut Hrvoje Požar i dr.

U sklopu dvogodišnjeg projekta Europske komisije Intelligent Cities Challenge (ICC), kojem je predhodio projekt Digital Cities Challenge, Rijeka je izabrana za jedan od 10 gradova – mentora koji će svojim rješenjima i iskustvom pomoći drugim gradovima u transformaciji prema „pametnom gradu“. “To je drugo veliko priznanje koje smo dobili”, kazao je gradonačelnik. “Rijeka je ulogu grada-mentora dobila temeljem Strategije razvoja grada, Strateškog plana Rijeka pametni grad i strategije digitalne transformacije.
Digitalizacija u Rijeci podrazumijeva cjelovitu urbanu digitalnu transformaciju koja se ostvaruje u suradnji čitavog niza dionika, javnog i privatnog sektora, građana, nevladinih udruga, poslovne zajednice, poduzetnika i znanstveno-istraživačkih institucija. Uz Rijeku, za gradove – mentore izabrani su Aarhus, Amsterdam, Antwerp, Barcelona, Espoo, Hamburg, Nica i Porto”, kazao je gradonačelnik. Ukupno su se na projekt prijavila 124 grada iz 20 zemalja, a prihvaćeno je 88 prijava.

“Situacija s pojavom pandemije korone, uz sve zlo donijela je i jedan koristan pomak u promišljanju ubrzanja digitalizacije društva. Prije korone, portal e-građanin koristilo je oko 400.000 korisnika. Zbog izdavanja e-propusnica te otežanih mogućnosti odlaska do raznih javnih službi, velik broj građana je potražio online usluge pa se broj korisnika sustava e-građani udvostručio. Dugo vremena smo bili pioniri u digitalizaciji, a država je po tom pitanju spavala. Nakon toga, država je uvela sustav e-građani čije korištenje sada treba još više popularizirati. Važno je da država ovakve sustave razvija. A da se jedinice lokalne samouprave svojim uslugama uključuju u njih kako to čini Grad Rijeka”, zaključio je gradonačelnik.

Veliko istraživanje Savjetničke kuće Apsolon o digitalnoj spremnosti gradova detaljnije je predstavio pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Željko Jurić naglasivši kako je Hrvatska među 28 država članica EU-a prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. na 20. mjestu na kojem se nalazi već dugi niz godina. “Podatak da je usprkos tako lošem rezultatu, po digitalnim vještinama naše mlade populacije Hrvatska u samom vrhu potvrđuje obvezu ulaganja u daljnju digitalizaciju jer je mlada populacija informatički nadprosječno pismena. Rijeka tu prednjači jer već dugi niz godina financira informatiku u nižim razredima osnovnih škola”, kazao je Jurić. Portal elektroničkih usluga http://gov.rijeka.hr nudi čitav niz usluga, a na njemu je registrirano preko 7000 korisnika, što je prema Juriću, premalo. Kad je riječ o servisnim informacijama i objedinjenom sustavu plaćanja tu je grad Rijeka na vrhu sa 100,00 indeksnih poena. Objedinjeni sustav naplate, dva gradska portala, Portal otvorenih podataka Grada Rijeke koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka Grada Rijeke, komunalnih društava i ustanova koji se objavljuju u obliku koji je računalno čitljiv i otvoren što znači da ga stroj, odnosno računalo može samostalno pročitati i interpretirati neovisno o korištenoj platformi http://data.rijeka.hr, dio su tih servisa.
Grad Rijeka razvio je različite modele uključivanja građana u procese donošenja odluka, kreiranja proračuna i praćenja rada tijela javne vlasti. S ciljem transparentnosti gradske uprave objavljuju se velike količine informacija te potiče dvosmjerna komunikacija s građanima o svim važnim pitanjima koja utječu na život u gradu.
Jurić je predstavio moguće načine korištenja nove usluga e-Novorođenče koja skraćuje i pojednostavljuje postupak dobivanja potpora za novorođene riječke bebe
Usluga e-Novorođenče je jedna od najkompleksnijih e-usluga na državnoj razini koja omogućuje razmjenu podataka Grada Rijeke s Ministarstvom uprave RH kod podnošenja zahtjeva za isplatu novčane potpore za novorođenče. Korištenjem usluge e-Novorođenče roditeljima novorođenčadi omogućeno da on-line podnesu zahtjev za dobivanje ove gradske potpore. Istodobno sa zaprimanjem zahtjeva, Grad Rijeka ima temeljem privole roditelja mogućnost preuzimanja svih drugih relevantnih podataka za taj zahtjev iz nadležnog matičnog ureda putem informacijskog servisa.

Korištenjem usluge e-Novorođenče postupak ostvarivanja novčane potpore za novorođenče postao je učinkovitiji i jednostavniji jer roditelji na jednom mjestu, odnosno iz vlastitog doma mogu obaviti sve potrebno, odnosno više ne moraju dolaziti na šaltere gradske uprave radi podnošenja zahtjeva, niti prethodno prikupljati popratnu dokumentaciju na šalterima drugih institucija. Informaciju o statusu svog zahtjeva dobit će elektroničkim putem, a uplate sredstava na svoj bankovni tekući ili zaštićeni račun.
Podsjećamo, da s ciljem provođenja mjera populacijske politike Grada Rijeke, svakom roditelju novorođenčeta, hrvatskom državljaninu s prebivalištem na području grada Rijeke i stranom državljaninu ili osobi bez državljanstva sa stalnim boravkom u Rijeci, Grad Rijeka isplaćuje jednokratnu novčanu potporu za opremu novorođenog djeteta u visini 1.500 kuna za prvorođeno dijete, 2.000 kuna za drugorođeno dijete te 3.000 kuna za trećerođeno i svako daljnje rođeno dijete. Zahtjev za potporom podnosi se najkasnije do navršene prve godine života djeteta.
No kako su na kraju predstavljanja naglasili i gradonačelnik Obersnel i pročelnik Jurić, sve to ima smisla ako to građani prepoznaju.