Natječaj za izgradnju Dječjeg vrtića na Pehlinu, što je investicija od 25 milijuna kuna, bit će objavljen u Elektroničkom oglasniku javne nabave tijekom današnjeg, a najkasnije tijekom sutrašnjeg dana. To je na redovitom mjesečnom susretu s novinarima najavio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel govoreći o važnijim događajima koji će uslijediti u narednom razdoblju. Cilj je objekt izgraditi do početka pedagoške 2014. godine, kada bi vrtić trebao primiti svoje prve polaznike. Gradonačelnik je podsjetio na činjenicu da je tijekom proteklog četverogodišnjeg mandata u rekonstrukciju postojećih i obnovu novih vrtića utrošeno oko 42 milijuna kuna. Najviše tih sredstava izdvojeno je za izgradnju novog dječjeg vrtića na Srdočima i proširenje kapaciteta na Drenovi.

Grad Rijeka dovršio je izgradnju ceste od čvora Rujevica do Marinića dugu gotovo tri kilometra, vrijednu 72 milijuna kuna. Riječ je o županijskoj cesti koja u međuvremenu postala državna, a u funkciji je buduće Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina. Cesta prolazi kroz Rujevicu i predstavlja zaobilaznicu Viškova, koja vodi do Marišćine. Grad Rijeka ovih je dana dovršio posljednjih 800 metara te ceste. U tijeku je tehnički pregled, a izdavanje uporabne dozvole očekuje se ovaj ili idući tjedan. No, cesta neće biti u funkciji sve dok Hrvatske ceste ne izgrade barem 250 metara do čvora Marinići, gdje postoji mogućnost spoja na postojeću cestu prema Viškovu. Prometna signalizacija na čvoru Hosti ostat će ista, iako je dionica završena i mogla bi se pustiti u promet. Prema gradonačelnikovim saznanjima, Hrvatske ceste upravo provode postupak odabira izvođača radova od čvora Marinići do CZGO Marišćina te je za očekivati da će ostatak ceste biti izgrađen relativno brzo.

Među ostalim, gradonačelnik Obersnel podsjetio je kako je natječaj za dodjelu stanova koji će se graditi po programu stambeno poticane stanogradnje (POS) otvoren do 12. travnja ove godine te je ujedno pozvao sve zainteresirane da preostalo vrijeme iskoriste za prijavu na natječaj. Naime, po programu POS-a u travnju ove godine na Hostovom Bregu počinje izgradnja 80-ak novih stanova, a do kraja godine još 120 na Martinkovcu. Obersnel je podsjetio da je trenutačno u fazi izgradnja četiri stambene zgrade sa 80 stanova na Donjoj Drenovi, za koje postoji lista iz prethodnog razdoblja. “Ako rekapituliramo program POS-a koji se u Rijeci provodi od 2001. godine, onda je evidentno kako je u ovaj model stanogradnje iz gradskog proračuna do sada uloženo više od 200 milijuna kuna, a u lokacije na Hostovom Bregu i Martinkovcu investirat ćemo još 150 milijuna kuna, što je ukupno 350 milijuna kuna, i to bez troškova koje smo imali za sličan model izgradnje stanova koji smo dali na korištenje Sveučilištu”, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Do kraja travnja ove godine gradonačelnik Obersnel s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem potpisat će Sporazum o međusobnim pravima i obvezama glede izgradnje nove Sveučilišne bolnice na Sušaku, čemu je prethodio niz sastanaka s predstavnicima resornog ministarstva i Centra za energetsku učinkovitost i investicije, s obzirom na to da će se nova bolnica graditi modelom javno-privatnog partnerstva. “Riječ o projektu vrijednom oko 800 milijuna kuna. U prvoj fazi gradit će se posebna zgrada koja će biti funkcionalno izdvojena, a namijenjena je pedijatriji i Klinici za ginekologiju i porodništvo. Za tu namjenu 25. svibnja prošle godine izdana je i građevinska dozvola, odnosno potvrda Glavnog projekta, pa su u tom kontekstu aktualne primjedbe da Grad snosi odgovornost za neizgradnju nove bolnice, smiješne. Naime, osnovni preduvjet za izdavanje građevinske dozvole i potvrde glavnog projekta su riješeni imovinsko- pravni odnosi i spremna projektna dokumentacija, koju je izdao naš Odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja”, kazao je Obersnel. Ujedno se osvrnuo na proteklih desetak godina, tijekom kojih je Grad Rijeka u izgradnju Kampusa, sveučilišnih stanova i pripreme za izgradnju Sveučilišne bolnice uložio ukupno 192.552.519,46 kuna. Grad Rijeka je vlasništvo nad prostorom bivše Vojarne na Trsatu stekao 2003. godine, ugovorom potpisanim s Ministarstvom obrane. “Podsjećam na činjenicu da je samo obveza koja je proizišla iz ugovora s Ministarstvom obrane i koja je direktno imala za posljedicu ili plaćanje iz gradskog proračuna ili smanjivanje prihoda gradskog proračuna, radi realizacije ovog projekta iznosila 27.308,00 milijuna kuna. Nakon toga troškovi izgradnje Kampusa, što podrazumijeva vrijednost zemljišta i objekata koje je Grad prepustio bez naknade i infrastrukturu, bili su dodatnih 133.129,00 milijuna kuna. Tomu treba dodati sveučilišne stanove za koje je Grad također, bez naknade, prepustio zemljište te izgradio potrebnu infrastrukturu i uredio okoliš. To je koštalo nešto manje od 14 milijuna kuna, a troškovi pripreme izgradnje Sveučilišne bolnice do sada su dosegli 45,433,00 milijuna kuna”, kazao je gradonačelnik dodavši da će ti troškovi biti i znatno veći, jer će Grad sudjelovati u izgradnji komunalne infrastrukture.

Ujedno, napomenuo je Obersnel, Grad Rijeka, u korist što brže izgradnje nove bolnice, odreći će se svih prihoda koji se ostvare na temelju raspolaganja zemljištem na kojemu se nalazi Dječja bolnica Kantrida, u vlasništvu Grada Rijeke. Gradonačelnik je kazao da će to biti dodatni ulog Grada u izgradnji nove bolnice na Sušaku, a procijenjena vrijednost zemljišta iznosi oko 70 milijuna kuna. “Iz iznesenih cifri je jasno da je svaka kritika da Grad ne podržava izgradnju nove bolnice na Sušaku, neutemeljena. Jedina kritika koja bi mogla biti upućena Gradu je da su ogromna sredstva, točnije više od 200 milijuna kuna utrošena u projekt koji nije u nadležnosti gradske samouprave, ali smatram da je riječ o projektu od velikog interesa za razvoj našeg grada i stoga moramo dati svoj doprinos u razvoju tog projekta”, poručio je gradonačelnik Obersnel.

Na novinarsko pitanje tko će biti privatni partner u izgradnji nove Sveučilišne bolnice i koji je njegov interes u tomu, Obersnel je odgovorio da će to biti poznato nakon raspisivanja natječaja. Rekao je kako je riječ o već poznatom modelu u Hrvatskoj, a posebice izvan nje. “Interes privatnog partnera je da sudjeluje u realizaciji izgradnje bolnice i, de facto, u nekom određenom remenskom roku definiranom natječajem, upravlja nekretninama, održava objekte, snosi troškove investicijskog i tekućeg održavanja, a javni partner sudjeluje sa zemljištem i plaća korištenje objekata kroz određeno vremensko razdoblje. Na taj način pokriva troškove izgradnje i troškove kapitala”, kazao je Obersnel. Na novinarsku konstataciju da se taj model financiranja pokazao znatno skupljim od klasičnom, o čemu svjedoči pokušaj iznalaženja javno- privatnog partnera za izgradnju novog riječkog MMSU, gradonačelnik Obersnel odgovorio je kako ne treba zanemariti činjenicu da se s projektom MMSU-a krenulo u nepovoljnom trenutku po pitanju cijene kapitala, tj. cijene kredita na tržištu. Podsjetio je kako se radilo o prvom takvom projektu koji se pokušao realizirati na taj način. “Tada su proračuni privatnog partnera bili previsoki. S druge strane, sada je riječ o natječaju koji će biti raspisan kad Hrvatska već bude članica EU-a te će na njemu moći sudjelovati privatni partneri iz cijele Europske unije, a znam niz projekata koje su u tim zemljama izgrađeni modelom javno- privatnog partnerstva”, kazao je Obersnel. Među ostalim, dodao je da je alternativa klasično zaduživanje, što je u okolnostima prezaduženosti Hrvatske, teško očekivati, tim više što Sveučilišna bolnica zahtijeva sredstva od 800 milijuna kuna.
Pred Riječanima je 16. travnja ove godine prigodno obilježavanje 20 godina osnutka Grada Rijeke kao jedinice lokalne samouprave, a uskoro će se održati i tradicionalna, ujedno najveća ulična utrka u Hrvatskoj, Homo si teć koja, kao i niz prethodnih godina, obuhvaća i Riječki polumaraton s nizom pratećih manifestacija za djecu i osobe s posebnim potrebama.