Povećanje prireza porezu na dohodak sa 6,25 na 12%

Obrazlažući prijedlog povećanja prireza porezu na dohodak sa 6,25 na 12%, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je, kako mu je vrlo teško predložiti takvu odluku. Pojasnio je kako zbog gospodarske situacije i kontinuiranog zakidanja prihoda jedinica lokalne uprave od strane države, a u želji da se sačuva socijalna sigurnost građana i program koji imaju značajan utjecaj na standard građana, od cijene vrtića do programa javnih potreba u sportu i kulturi, nije preostala druga mogućnost nego li povećanje stope prireza, pri čemu će najviše izdvajati oni koji najviše i imaju. Procjenjuje se da će se povećanjem prireza uprihodovati oko 23 milijuna kuna, čime će se nadoknaditi tek trećina nedostajućih poreznih prihoda. Promijeni li se porezna politika Vlade, istaknuo je gradonačelnik, spreman je predložiti i smanjenje stope prireza.

Protiv uvođenja prireza glasovali su vijećnici HDZ-a, PGS-a i Liste za Rijeku, dok je suzdržan bio ARS. Vijećnici HDZ-a smatraju kako je takvo povećanje prireza nerazumno te da se nesposobnost u vođenju grada počinje naplaćivati, i to u doba krize, preko leđa građana, pritom za sve kriveći Vladu. Istaknuli su kako su mnogo puta naglašavali nepotrebno skupe projekte, kao što su Bazeni Kantrida i Centar Zamet, i dodatne radove, koje sada moraju plaćati građani. Smatraju, kao i vijećnici PGS-a, da je neodgovorno uvoditi prirez, a da se nisu iskoristile sve druge mogućnosti punjenja proračuna. U ime Liste za Rijeku Danko Švorinić kazao je kako je ovo vrlo licemjerna odluka, jer je predlaže ista politička opcija koja je u Saboru oštro skočila protiv harača.
“Ako ste se hvalili da je nizak prirez dokaz racionalnog upravljanja grada, onda je ovakva situacija dokaz lošeg upravljanja gradom,” kazao je Švorinić, dok je Ernest Cukrov (ARS) istaknuo kako bi se u proračunu moglo uštedjeti oko 100 milijuna kuna na projektima, bez prevelikog utjecaja na standard građana.

Gradonačelnik Obersnel je zaključio kako bi se, bez uvođenja prireza, morali rezati rashodi proračuna, no kako se već započeti projekti ne mogu rezati, morala bi se smanjivati sredstva za društvene djelatnosti.

Proračun za 2011. iznosi 979,5 milijuna kuna

Sandra Krpan, Walter Volk

Predstavljajući prijedlog proračuna za 2011. godinu, gradonačelnik Obersnel je kazao da proračun, premda planiran na 979,5 milijuna kuna, realno iznosi 828 milijuna kuna i manji je za 3,3% u odnosu na rebalans proračuna za 2010. godinu.
Naime, od planiranog iznosa, 147 milijuna kuna se odnosi na računovodstveno bilježenje ulaganja Rijeka sporta i Rijeka prometa u gradsku imovinu.

U ime vladajuće koalicije vijećnica Ljiljana Mihić istaknula je kako će podržati ovaj “krizni” proračun, smatrajući da je okrenut poduzetnicima, socijalnoj sigurnosti građana, investicijama i europskim fondovima. Ujedno je izrazila uvjerenje kako dodatni prirez neće previše utjecati na život standarda te da će im se to izdvajanje vratiti kroz programe.

Protiv proračuna glasovali su vijećnici HDZ-a, PGS-a i Liste za Rijeku. Vijećnici HDZ-a istaknuli su kako sumnjaju u mogućnost punjenja i realizacije proračuna te način određivanja prioriteta ulaganja upozorivši na trend smanjenja proračuna, koji je od 2007. do 2011. pao za 105 milijuna kuna. Vijećnici Liste za Rijeku smatraju da dio proračuna služi za pokrivanje troškova iz prethodne godine, pa je tako u 2009. prebačeno 20, u 2010. 50, a u 2011. je 75 milijuna kuna iz prethodne godine.

Vijećnici HDZ-a podnijeli su 9 amandmana na proračun, od čega je gradonačelnik prihvatio jedan, i to da se 105 tisuća kuna predviđenih za intelektualne usluge preraspodjeli za program ranog učenja informatike. Predloženo je i povećanje sredstava za izgradnju vrtića na Pehlinu, na što je gradonačelnik istaknuo kako se u 2011. planira izrada dokumentacije, što znači da Grad Rijeka ne odustaje od tog projekta.

Programi javnih potreba u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi

Usvojen je Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2011. godinu u visini od 8,96 milijuna kuna. Vijećnicu Teu Čaljkušić-Mance (HDZ) zanimalo je zašto je za udrugu Drugo more osigurano čak 180 tisuća kuna, koja je prošle godine organizirala Zoom festival, koji je izazvao određene prijepore. Pojašnjeno je kako su o svim prijedlozima raspravljala kulturna vijeća Grada Rijeke te da je Drugom moru odobren EU projekt vrijedan 300 tisuća eura, a jedan od uvjeta da bi ga dobili jest i potpora jedinice lokalne samouprave.

Program javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi

Program javnih potreba u sportu Grada Rijeke za 2011. godinu vrijedan je16,5 milijuna kuna, a Program javnih potreba u tehničkoj kulturi iznosi 2,3 milijuna kuna.Vijećnika Branka Rađu zanimalo je zašto je za sportske programe za djecu osigurano samo 200 tisuća kuna, dok je Čakljkušić-Mance upitala koji su planovi Grada Rijeke vezani uz pretvorbu NK Rijeke.Gradonačelnik Obersnelistaknuo je kako su sredstva za javne potrebe u sportu, osim pojedinih stavki namijenjenih profesionalnim klubovima, većinom namijenjene upravo djeci i mladima. Što se tiče NK Rijeke, gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako je Grad Rijeka pasivni sudionik sve do trenutka dok država ne ponudi u zamjenu za potraživanja u visini od 16 milijuna kuna udio u vlasništvu u klubu. Grad neće dozvoliti da se NK Rijeka ugasi, ali vrlo ozbiljno razmišlja da dio svojeg budućeg udjela da u vlasništvo strateškom partneru. Do sad su se pojavile tri ponude zainteresiranih partnera.

Prihvaćen je i niz odluka vezanih uz proračun: programi gradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, planovi raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora te raspodjele sredstava spomeničke rente, potom odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću te odluka o načinu financiranja vijeća nacionalnih manjina.

Usvojene su odluke o izradi ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja te Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke.