Gradsko vijeće usvojilo je proračun Grada Rijeke za 2012. godinu u visini 835 milijuna kuna s pratećim dokumentima, koji je i ove godine obilježen nepovoljnim ekonomskim kretanjima. Unatoč planiranom smanjenju, gotovo trećina proračuna ili oko 220 milijuna kuna planirana je za kapitalne investicije, što znači da proračun i dalje zadržava svoju razvojnu komponentu.

Poračun za 2012. iznosi 835 milijuna kuna

Pojašnjavajući prijedlog proračuna, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je proračun za 2012. godinu u iznosu od 835 milijuna kuna za oko 10,7 % ili 100 milijuna kuna manji od prvog rebalansa proračuna za 2011. godinu.
” Naime, u 2011. godini planirani su primici od zaduživanja u visini od 116,4 mil. kuna uglavnom s osnove preuzimanja izvršenih ulaganja u sportske objekte u vlasništvu Grada i ulaganja u prometnice koja su financirala trgovačka društva u vlasništvu Grada, a radi povećanja vrijednosti nefinacijske imovine u poslovnim knjigama Grada. Kako je i ove godine planiran nastavak preuzimanja cesta, proračun za 2012. godinu realno je smanjen za 36 milijuna kuna ili 3%,” kazao je gradonačelnik Obersnel.
Iako projekcije Ministarstva financija za 2012. godinu predviđaju stopu rasta poreza na dohodak od 3,5%, pri planiranju prihoda od poreza i prireza na porez na dohodak za 2012. godinu, opreznije se pristupilo procjeni navedenih prihoda te su planirani s postotkom rasta od samo 1,0% u odnosu na 2011. godinu. Također, smanjeni su planirani prihodi od imovine smanjeni te prihodi od upravnih i administrativnih prihoda, što se ponajviše odnosi na komunalni doprinos.
S obzirom na realno smanjenje prihoda, smanjene su određene kategorije rashoda, nastojeći voditi računa da se radi o rashodima koji će najmanje utjecati na standard građana. Navodeći najznačajnija smanjenja, gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako su javne potrebe u kulturi smanjene za 37%, javne potrebe u sportu za 34%, javne potrebe u tehničkoj kulturi za 17%, sredstva za informiranje za 29%, političke stranke za 10%, protokol za 11%, materijalni rashodi za 6%, plaće za djelatnike grada i proračunske korisnike za 3%, naknade za rad članova Gradskog vijeća za 5%, naknade za kazališnih i upravnih vijeća za 10%, manifestacije i pokroviteljstva za 22% te troškovi upravljanja poslovnim prostorima 18%, a naknade građanima 13%. Do povećanja sredstava došlo je prije svega za projekte pa su tako sredstva za izgradnju Centralne zone za gospodarenjem otpadom Marišćina povećana za 23%, za sanaciju odlagališta Viševac za 29%, za komunalne prioritete Mjesnih odbora 22%, potpore poduzetništvu za 14%, integraciju djece s posebnim potpora za 61%, za dogradnju OŠ Srdoči 212%, a program širih javnih potreba u školstvu za 10%

Gradonacelnik Obersnel i zamjenici

Vjerujem da će, nakon promjene vlasti na državnoj razini iduće godine biti u situaciji da projekcije učinimo realnijim

Pored proračuna, Gradsko vijeće usvojilo je i projekcije proračuna za 2013. i 2014. godinu, prema kojim bi 2013. godine proračun iznosio 757.500.000 kuna, a 2014. godine 725.800.000 kuna.
“Vjerujem da će, nakon promjene vlasti na državnoj razini, uslijediti promjene i da ćemo iduće godine biti u situaciji da projekcije učinimo realnijim, a to znači i optimističnijim te da će dovesti do značajnih promjena u financiranju jedinica lokalne samouprave,” kazao je Obersnel.

Vijećnik Hrvoje Burić je u ime kluba HDZ-a istaknuo je kako je proračun nerealan, nesocijalan i nerazvojan, dodavši kako je smisao ovog proračuna zadržati povlastice privilegiranima te opteretiti Riječane preskupim krediti i projektima. U svojim izlaganjima vijećnici HDZ-a istaknuli su kako se novim proračunom ne štite prava najosjetljivijih skupina – djece, umirovljenika i osoba s invaliditetom, dodajući kako je otežano plaćaju obveze po kreditima, što bi u budućnosti moglo dovesti do gubljena, primjerice, sportskih objekata. Vijećnik PGS-a Dinko Beaković istaknuo je kako ne traži od gradonačelnika da podnese ostavku zbog stalnog smanjivanja proračuna, već da jednostavno građanima prizna da je stanje u proračunu loše. Davor Švorinić (Lista za Rijeku) istaknuo je kako se smanjivanje proračuna opravdava samo vanjskim uzrocima, kao što je nepovoljna ekonomska situacija, no manje se raspravlja o načinima kako Grad može utjecati na povećanje svojih prihoda.

Gradonačelnik je istaknuo kako na mogućnost smanjenja prihoda gradova i općina upozorava već nekoliko godina, dodajući kako Grad Rijeka nema velike mogućnosti da utječe na visinu poreza, dok okvire komunalne naknade i komunalnog doprinosa određuje država.
“Jedinice lokalne samouprave jedino mogu odrediti cijena nekretnina koje prodaje, a da postoje potencijalni investitori za to mora postojati i pozitivna gospodarska kriza u okruženju,” zaključio je gradonačelnik Obersnel.

Nove tarifne stavke u Tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom

25. sjednica Gradskog vijeća 2011.g.

Povećanjem cijene toplinske energije Energu će se omogućiti poslovanje uz minimalan gubitak

Gradsko vijeće donijelo je Odluku o visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, kojom će se građanima koji imaju centralno grijanje priključeno na sustav toplana povećati cijena grijanja.
Direktor Energa Sanjin Kirigin pojasnio je povećanje troškova na primjeru stana veličine 65 m2, istaknuvši kako će prosječni mjesečni trošak u mjesecima zagrijavanja prostora za domaćinstvo od 65 m² iznositi nešto više od 700 kuna, dok će van sezone grijanja taj trošak iznositi oko 200 kuna, što znači da se radi o ukupnom povećanju cijene od 37,67 %. Godišnje će takvo domaćinstvo za grijanje plaćati 5.956,91 kunu, što znači da razlika u cijeni na godišnjoj razini iznosi 1.630,02 kn, odnosno 135,85 kuna mjesečno. Energo toplinskom energijom opskrbljuje oko 16% domaćinstava u Rijeci. Kirigin je iznio usporedbu troškova kad bi se stan te veličine grijao nekim drugim energentom – grijanje strujom bi godišnje stajalo 7.712,16 kuna, grijanje naftom 7.702,67 kuna, a grijanje plinom 4.865,74 kuna.

Prema riječima gradonačelnika Obersnela, povećanjem cijene toplinske energije Energu će se, koji će godinu završiti s gubitkom od oko 60 milijuna kuna, omogućiti tekuće poslovanje uz minimalan gubitak. Gubitak je nastao zbog činjenice da cijena usluga proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom nije rasla od 2002. godine, dok su u međuvremenu stalno rasle cijene ulaznih sirovina. Iako je od 2006. godine Energo poslao niz zahtjeva za povećanjem cijene toplinske energije, Hrvatska energetska regulatorna agencija mu, kao ni drugim toplinarskim tvrtkama u Hrvatskoj, nije željela dati suglasnost za povećanje cijene toplinske energije, što je dovelo do toga da Energo svake godine posluje sa sve većim gubitkom.
“Ovim povećanjem cijena ne samo da osiguravamo tekuće poslovanje Energa, već i sprečavamo ugrožavanje isporuke plina i održavanje javne rasvjete, što je također Energova djelatnost,” kazao je gradonačelnik Obersnel.

Vijećnici oporbe bili su protiv povećanja cijena, smatrajući kako se radi o dodatnom udaru na već osiromašene građane. Gradonačelnik Obersnel se upitao:
“Gdje su svi ti dušobrižnici bili za ljude koji se griju na naftu kad se povećavala cijena nafte? U isto vrijeme, svi koji su se grijali na toplinsku energiju plaćali su po cijenama koje su iste od 2002. godine”.

Novi saziv Savjeta mladih Grada Rijeke

Nakon ponovljenog javnog poziva, izabrani su članovi novog saziva Savjeta mladih Grada Rijeke, kojeg će činiti Hadi Aji, Teo Božanić, Vojko Braut, Marin Filčić, Igor Košir, Marija Krapić, Marko Mataja-Mafrici, Gordan Pavlin, Saša Pešut, Iva Sušić i Lea Šarunić.

Nakon što je dosadašnja ravnateljica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Jerica Ziherl podnijela ostavku na funkciju zbog osobnih razloga, Gradsko vijeće je za vršitelja dužnosti ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti imenovalo Ivu Matulića.

Vijećnik Hrvoje Burić (HDZ) komentirao je situaciju u MMSU-u, kazavši da je neodgovorno uzimanje kredita za nabavu umjetnina za stalni postav budućeg muzeja, za koju nitko ne zna kad će biti izgrađena, a da se onda i dio sredstava dobivenih kreditom odvaja za isplatu sudskog spora prema bivšim djelatnicima muzeja.

Ulicama u okruženju Sveučilišnog kampusa nazivi Sveučilišna avenija i Ulica Radmile Matejčić

Gradsko vijeće donijelo je odluku da dvije ulice u okruženju Sveučilišnog kampusa na Trsatu imenuju Sveučilišnom avenijom i Ulicom Radmile Matejčić.