Vijećnici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije i Gradskog vijeća Grada Rijeke održali su zajedničku sjednicu o problematici i budućnosti 3. maj Brodogradilišta d.d.

Slijedom inicijative Gospodarsko-socijalnog vijeća Primorsko-goranske županije, na kampusu riječkog Sveučilišta održana je zajednička tematska sjednica Županijske skupštine Primorsko-goranske županije i Gradskog vijeća Grada Rijeke posvećena opstojnosti i budućnosti 3. maj Brodogradilišta d.d.

Riječ je o nastavku aktivnosti, nakon tematskih sjednica GSV-a PGŽ na temu aktualnog stanja u Uljanik grupi i vezanim trgovačkim društvima, koje su održane početkom ožujka i koncem travnja i koje su rezultirale uvrštenjem teme “Opstojnost i budućnost hrvatske brodogradnje kao strateške djelatnosti“ na dnevni red sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća republike Hrvatske u svibnju.

Županijska skupština Primorsko-goranske županije i Gradsko vijeće Grada Rijeke, na zajedničkoj i odvojenim sjednicama kontinuirano su raspravljali o problematici i budućnosti 3. maj Brodogradilišta d.d., a zaključeno je da se tim povodom održi zajednička tematska sjednica na koju su pozvani predstavnici Vlade RH, sindikata, Uljanik grupe, 3. maj Brodogradilišta d.d., Gospodarsko-socijalnog vijeća te struke.

U ime Ministarstva gospodarstva sjednici se odazvao Zvonimir Novak pomoćnik ministra gospodarstva koji je u svojem obraćanju kazao kako je Uljanik grupa bila zadužena da izradi održiv program restrukturiranja, sukladno smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama te Vladinoj odluci o davanju državnog jamstava za kreditno zaduženje radi provedbe sanacije i financijske konsolidacije. Usvajanje tog programa restrukturiranja uvjet je za početak restrukturiranja u Uljanik Brodogradilištu. Novak je kazao kako je Republika Hrvatska sukladno privatizacijskom ugovoru i programu restrukturiranja ispunila sve svoje obveze. Preuzela kredite na koje je izdala jamstva i na taj način očistila bilancu 3. maja. U 5 godina uplatila je 885 milijuna kuna subvencija, kako je bilo i predviđeno. „Na žalost situacije je danas takva kakva je. Uprava Uljanika koja je preuzela 3. maj, nije u potpunosti iskoristila posljednju poticajnu mjeru niti koristila državna jamstva za ugovaranje brodova za 3. maj, već je sredstva preusmjerila na Uljanik. Brodogradilište 3. maj tako nije više moglo koristiti potporu, već je u cijelosti ovisilo o stanju u Uljaniku. Sad je problem u tome što je program restrukturiranja završio, a odredbe ugovora konzumirane. Prema pravilima EU, narednih 10 g. brodogradilište 3. maj ne može koristiti bilo kakav oblik državne intervencije u poslovanje društva. Također, cijeli proces vezan uz Uljanik ne smije imati bilo kakvog utjecaja na poslovanje 3. maja. Ukoliko bi došlo do prelijevanja državne pomoći za Uljanik na brodogradilište 3. maj,  Europska komisija može naložiti povrat svih potpora 3. maju, koje su davane prethodnih godina, još od 2006. godine. Ukoliko Europska komisija zatraži povrat tih potpora, jedini izlaz je stečaj brodogradilišta. U studenom 2107. g. uprava Uljanika priznala je da je situacija, što se likvidnosti tiče takva da se ugovorena proizvodnja ne može pratiti te da postoji velika opasnost raskida ugovora 950 milijuna dolara vrijednih poslova ugovorenih brodova. Vlada je rekla da će podržati proces restrukturiranja kako bi se izbjeglo aktiviranje jamstava i zadržala brodogradnja na sjevernom dijelu Jadrana. Država je podnijela zahtjev za sanacijski kredit koji može trajati maksimalno 6 mjeseci, kako brodogradilište, dok radi program restrukturiranja, ne bi završilo u stečaju. Iznos jamstva iznosi 96 milijuna eura. Održana je Glavna skupština Uljanika na kojoj su donesene odluke koje omogućuju ulazak strateškog partnera. Za strateškog partnera odabran Danko Končar i stekli su se uvjeti da se program restrukturiranja završi. Prvi draft programa restrukturiranja je zaprimljen početkom travnja, i na njega su ministarstva Financija i Gospodarstva imala primjedbe i zahtjeve za korekciju. Druga verzija je pokazala da većina primjedaba nije prihvaćena i inkorporirana premda su uglavnom tehničke naravi. Ozbiljno restrukturiranje unutar 18 mjeseci je teško provesti, a iz drafta koji je dostavljen, nije jasno što se restrukturira, Uljanik brodogradilište ili cijela Uljanik grupa. U međuvremenu su troškovi restrukturiranja narasli, a oni prema planu moraju biti podijeljeni u iznosu 50% država i 50% strateški partner“, kazao je Novak.

„Voljeli bismo da se 3. Maj izdvoji i da se otkloni opasnost povrata potpore, no pitanje je je li to dobra odluka, s uvjetima koje postavlja Fincantieri i koje tek trebamo razmotriti, odnosno donijeti odluku da li 3. maj treba uopće privatizirati. U programu restrukturiranja se ne spominje 3. maj. To je nešto što bi uprave obaju brodogradilišta trebale reći. Vlada RH čvrsto podržava nastojanje da se sačuva brodogradnja kao strateška industrija u sjevernom bazenu, ali se isto tako moramo odgovorno ponašati prema sredstva proračuna“, zaključio je Novak.

Sačuvati radna mjesta 3. maja uz ispunjenje svih obaveza i povrat svih pozajmica

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je Gradsko vijeće više puta raspravljalo o brodogradilištu i opstanku brodogradnje, ne samo u Rijeci već u Hrvatskoj. Podsjetio je da je 2010.g. održana Zajednička sjednica upravo s ovom temom. Zanimljivi su i stavovi sindikata, jer jedan kaže da ne želi političare u procesu restrukturiranja, a drugi proziva župana i Grad za pasivnost u rješavanju ove teme. Podsjetio je da je Gradsko vijeće 2008. godine donijelo dvije odluke koje su bile ključne za budućnost 3. maja. Tada je Vijeće zaključilo da se Vlada RH nije dobro pripremila za pregovore s EU po pitanju brodograđevne industrije jer je predloženi model hitne privatizacije bio neprimjeren zbog globalne financijske krize, koja je onemogućila postizanje željenih efekata privatizacije. Također, Gradsko vijeće je u Generalnom urbanističkom planu Grada Rijeke ostalo pri stavu da se onemogući bilo kakva prenamjena zone namijenjene specijalnoj industrijskoj proizvodnji – brodogradnji.
„Zahvaljujući uvjetima koji su ispregovarani sa Bruxellesom, kupovinom 3. maja od strane Uljanika, 3. maj je tada bio spašen. Da toga nije bilo 3. maj bi bio ugašen. Vjerovali smo ljudima Uljanika, no na žalost to rješenje se nije pokazalo dobrim. Teško govoriti o objektivnim ili subjektivnim okolnostima. Svjesni smo problema, ali je naš stav jasan, moramo učiniti sve u okviru obveza prema EU, da se 3. maj spasi. Problem se može riješiti samo što bržim restrukturiranjem Uljanik brodogradilišta, ali pritom inzistiramo da se 3. maju vrate dugovi koji postoje. Drugi model je prodaja 3. maja strateškom partneru. U svakom slučaju vremena nema, jer će proces trajati poprilično dugo, poznajući brzinu briselske administracije. Moramo poslati jasnu poruku upravi Uljanika da ubrza aktivnosti da se 3. maj proda strateškom partneru, pod uvjetom da se brodogradnja nastavi s maksimalnom zaposlenošću ljudi koji rade u riječkom brodogradilištu, jer je to od izuzetne važnosti za cijeli ovaj kraj. Zaključcima koje smo izradili sa stručnim službama podržavaju se sve dosadašnje aktivnosti vijeća i napori sindikata da se sačuvaju radna mjesta 3. maja, kao i svaki prijedlog Uljanika DD, ukoliko isti osigurava daljnji razvoj 3. maja uz korektno ispunjenje svih obaveza i povrat svih pozajmica 3. maju“ zaključio je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Damir Baćinović predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća ujedno i predstavnik sindikata je kazao kako su ovaj dan čekali punih osam mjeseci te dodao kako je radnicima u 3. Maju potrebna politička podrška. „Stanje je danas gore nego ikada. Više prostora za odgađanje nemamo. Procedura koju provodi Vlada i Uljanik će trajati, a mi za to nemamo vremena. Svjesni smo da Grad i Županija  nisu  nenadležni za rješavanje problema restrukturiranja, ali tražimo političku pomoć. Danas je to privatno vlasništvu i isključivo vlasnik treba voditi brigu o tome, a li za to očito nije bio dovoljno sposoban“, kazao je Baćinović te dodao kako očekuju od uprave da jasno kaže 3. maj što namjerava. Predložio je da se u upravu stavi krizni management. Ako se ništa ne napravi Baćinović zaprijetio je kako će  sindikati preuzeti inicijativu i poduzeti sve ono što smatraju nužnim.

Hrvoje Markulinčić iz Uljanik DD je kazao kako zna da Grad živi od brodogradilišta i ima razumijevanje za probleme 3. maja. „Nije Uljanik grupa povukla ugovaranje brodova i vođenje 3. maja na sebe. Uljanik grupa je je povukla ugovaranje brodova obaju brodogradilišta na sebe jer unatoč povjerenju i kredibilitetu koje imaju ta brodogradilišta, niti jedan vlasnik nije želio biti izložen riziku i ugovarati s brodogradilištima, pogotovu ne u 3. maju. Za dugoročnu održivost  potrebno je hitno usvajanje Plana restrukturiranja brodogradilišta Uljanik, jer to uključuje i vraćanje pozajmica 3. maju.  Oba brodogradilišta nisu bez poslova. Nema posebnog rješenja za 3. maj, bez rješenja za cijeli Uljanik. Opći sustav integracije je takav i ne može se pronaći rješenje za jednog bez rješavanja drugog. Program restrukturiranja je zatvoren i Uljanik je zatvorio sve zahtjeve vezano uz obaveze i vlastito učešće u iznosu 660 milijuna kuna, a država 880 milijuna kuna. Ključ rješenja je stvaranje pretpostavki za normalno poslovanje Uljanika, intenziviranje proizvodnje i vraćanje duga 3. maju, bilo unutar Uljanik grupe ili nekog drugog vlasnika“, kazao je Markulinčić  te dodao kako ne vidi opravdan razlog da se program restrukturiranja ne usvoji. “Upravo jučer smo dobili novo pismo namjere brodogradilišta Fincantieri koji je i dalje zainteresiran i traži restrukturiranje, ali s točnim terminima izgradnje brodova i rokovima”, zaključio je Markulinčić.

Plan restrukturiranja što prije dostaviti Europskoj komisiji u Bruxelles

Župan Zlatko Komadina je pitao predstavnike ministarstva i Uljanika kada će plan restrukturiranja biti u Bruxellesu. „Nisam čuo ništa novo. Ovdje nema nikoga od odgovornih osoba iz Uprave Uljanika, nego je poslan rukovoditelj korporativnih komunikacija. Županija i Grad iskazuju interes za opstojnost brodogradnje. Ovo što smo čuli hrpa je nečinjenja i traljavosti. Šest mjeseci je prošlo, a da ništa nije napravljeno. Vlada i Uljanik trebaju taj plan predati u Bruxellesu kako bi on postao operativan, a ne prolijevati krokodilske suze. Odgovornost je na Upravi Uljanika kao predstavniku vlasnika 3. maja, ali i na Vladi i ministarstvima gospodarstva i financija. Da smo predali plan mogli smo zajednički lobirati po Bruxellesu. Županija i Grad ne mogu financijski pomoći 3. maju. Jedini koji mogu pomoći su Uprava Uljanika i Vlada RH. Krajnji je čas da se oni koji rade na tom planu restrukturiranja uozbilje. Volio bih da je ovdje ministar ili čelni čovjek Uljanik grupe, a ne PR ljudi koji samo plaču nad sudbinom brodogradnje. Želimo jasno čuti kad će taj plan restrukturiranja biti u Bruxellesu, je li to sutra, za sedam dana ili tri mjeseca“, kazao je župan.

U raspravi koja je potom uslijedila sudjelovali su vijećnici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije i Gradskog vijeća. Sva se rasprava svela na traženje odgovornosti za učinjeno djelo. Pojedinci poput članova Kluba AM i Živi zid su tražili odgovornost političkih stranaka HNS i SDP koje su skuhale ovi priču oko prodaje 3. maja Uljaniku ili su poput Ines Strenja Linić govorili kako je Grad vodio lošu politiku prema riječkim tvrtkama i Riječkoj banci, trebao je učiniti sve da se kupe riječke tvrtke i banke, a ne da ih se proda i njihova sjedišta premjeste drugdje. Ivan Mencer iz HDZ-a je kazao kako nije riječ o restrukturiranju nego sanaciji poduzeća te predložio stručnu ekspertizu koju bi izradili poslovni financijaši kako bi se tek tada znalo što i kako dalje jer se bez nje ne mogu donositi zaključci. Dinko Beković HDZ je kazao kako bi netko iz uprave 3. maja trebao odgovarati za sve što se dogodilo. Sandro Vizler HNS je kazao kako je čuo samo šuplju priču ali ne i naznaku vizije kako spasiti 3. maj. Novac je posuđen, to je legitimno, ali nije legitimno ako se znalo da se taj novac neće vratiti natrag. Riječ je o sumnjivim transakcijama i kršenju zakona i nadležna tijela bi trebala ispitati odgovornost vodećih ljudi. Dodao je da bi volio vidjeti kako su te pozajmice prikazane u knjigama Uljanika i jesu li vodeći ljudi Uljanika za to dobili bonuse.

Vedran Sabljak klub SDP Laburisti SDSS – je zaključio kako je ovo jedna od najtežih situacija do sada zbog neizvjesnosti kada će se to riješiti jer nema repromaterijala, radna snaga odlazi, a dugovanja prema dobavljačima se gomilaju. Kao najodgovornije drži Upravu Uljanika d.d. i upravu 3. maja. Čuli smo dva oprečna izlaganja vezana uz Program restrukturiranja. Zvonimir Novak pomoćnik ministra gospodarstva kaže da je program vraćan na doradu a Hrvoje Markulinčić iz Uljanika tvrdi da gotov. Rok koji je dala EU za izradu programa je šest mjeseci i ističe 22. srpnja. Da li to znači stečaj 3. maja, pitao je Sabljak.

Ana Trošelj PGS je naglasila kako se moramo poslati jasna poruka da stojimo iza 3. maja i prozvala Uljanik i Vladu da se ne igraju s ljudskim sudbinama i brodogradilištem.

Loris Rak je naglasio nužnost opstanka 3. maja te dodao kako ljude koji su odgovorni treba dovesti da daju cjelovite, jasne i istinite odgovore i pojasne zbog čega je došlo do ove situacije.

Petra Mandić podsjetila je na odgovornost svih dosadašnjih uprava, kao i osobnu i solidarnu odgovornost. Zašto to pitanje nitko ne pokreće, ukoliko se može utvrditi da je nesavjesnim poslovanjem 3.maju učinjena šteta, a što je vidljivo iz svih izvješća. Nitko nema straha da će kazneno odgovarati. Pozvala je Vladu donese strateški program brodogradnje u Hrvatskoj.

Tea Mičić je pitala pomoćnika ministra da li se itko u Vladi zapitao na koji način se novci transferiraju u Uljanik grupi i gdje su nestali ti novci koje su dobili. Pitala je kakav je u suštini, nakon procesa restrukturiranja Uljanik grupe, proces restrukturiranja 3. maja i kakva je njegova poslovna i kadrovska sposobnost. Hrvoju Markulinčiću iz Uljanik grupe uputila je pitanje koje se konkretne mjere mogu poduzeti kako bi se  spriječio odljev kadrova i gomilanje daljnjih gubitaka te u čijoj će se bilanci prikazati gubici koje sada gomila 3. maj,  u Uljanikovoj ili u  bilanci 3. maja.

Hrvoje Burić je govorio o neodgovornosti Uprave te kazao kako ga nisu uvjerili u uspješnost restrukturiranja Uljanika i 3. maja ,jer se iznose kontradiktorne činjenice. Zatražio je da se u zaključcima jasno kaže da Uljanik grupa u roku od 15 dana mora odgovoriti  kako i kada će se vratiti novac 3. maju. Njegov prijedlog nije ušao u zaključke već se predsjednik Županijske skupštine obvezao da takvo pitanje postavi Uljanik grupi.

U raspravi su sudjelovali i Damir Dumančić, Čedomir Dundović, Marko Mataja Mafrici, Dobrica Rončević, Tonči Hrabrić, Željko Lambaša, Veljko Blaban te Tamara Martinčić.

Odgovarajući Ines Strenja-Linić gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je sve što je navela prozivajući Grad krivo. Dovoljno je pogledati u registar tvrtki pa doznati da banke nisu pobjegle iz Rijeke niti tvrtke, jer primjerice Erste banka ima sjedište u Rijeci. Što se tiče gašenja tvrtki i njihove prodaje, njezina je stranka neko vrijeme bila u Vladi pa su tada mogli izmijeniti Zakon o trgovačkim društvima i vratiti nas natrag u Socijalizam. Nije mu jasno kako to Strenja-Linić  misli da je Grad mogao kupiti 3. Maj. Mogla je to kupiti i gospođa Strenja osobno da je htjela ili imala novaca. Nije tajna da je smatrao da je socijalizam bolji od liberalnog kapitalizma a sad je vidio da njegov stav dijele i članovi drugih stranki Obersnel je kazao kako je Strenja mogla barem pročitati ove materijale pa bi iz njih doznala koliko se puta gradska vlast očitovala o stanju u 3. maju. Podsjetio je kako je 2010.g. Grad  dalo suglasnost 3. maju za avansne garancije ukoliko Vlada ne da državna jamstva i to u iznosu od preko 20 milijuna dolara.

Gradonačelnik je zaključno kazao kako je očekivao da će nešto o rokovima reći predstavnici ministarstva i Uljanika, ali to se nije dogodilo, dok je župan kratko rekao neka nam se kaže gdje je Plan restrukturiranja i kad će biti dostavljen Europskoj komisiji u Bruxelles.

Skip to content