Konferenciju su organizirali Motus media grupa i ZGRADOnačelnik.hr uz partnerstvo s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj. Cilj konferencije je pokazati uspješne primjere hrvatskih gradova, kao i primjere iz inozemstva, te različite modele primijenjene u rješavanju problematike odlaganja i prikupljanja otpada. Raspravljalo se i o temi energana te ulozi velikih tvrtki u stvaranju, ali i recikliranju otpada.

„Zapanjujuća je činjenica da svaki građanin Hrvatske svake godine generira 474 kilograma komunalnog otpada. Svi od velikih do malih gradova suočavaju se s izazovima zbrinjavanja ovih ogromnih količina otpada, koje su posljedica potrošačkog mentaliteta. Stoga, jedan od ključnih izazova leži iza potrošačkih navika i održivosti. Današnja konferencija bavi se upravo cjelinom sustava gospodarenja otpadom i traženjem pametnih, ekološki održivih rješenja, s ciljem stvaranja zdravijih i čišćih sredina“, kazala je na otvaranju konferencije Marija Dekanić, direktorica Motus Media grupe, uz koju se sudionicima konferencije obratio i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša.

Gradonačelnik Filipović sudjelovao je na panelu o modelima gospodarenja otpadom u gradovima

Gradonačelnik Filipović sudjelovao je na panelu o modelima gospodarenja otpadom u gradovima, na kojem su govorili i predstavnici ostala tri velika hrvatska grada: gradonačelnik Splita Ivica Puljak, gradonačelnik Osijeka Grada Ivan Radić te Luka Korlaet, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika.

Opisujući način gospodarenja otpadom u Rijeci, gradonačelnik Filipović naglasio je kako je temelj sadašnjeg sustava odvajanja i brige o otpadu postavljen državnom strategijom gospodarenja otpadom s početka 2000-ih godina. Na temelju tog dokumenta, u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, kao jedinim županijama u Hrvatskoj, sagrađene su i stavljene u pogon centralne zone za gospodarenje otpadom, koje se temelje na mehaničko-biološkoj obradi otpada.

U Rijeci je trenutno u tijeku postupno uvođenje individualiziranog sustava prikupljanja komunalnog otpada „od vrata do vrata“, koji je do sada uveden na području svih općina i gradovima tzv. riječkog prstena u kojima KD Čistoća gospodari otpadom. Sustav individualiziranog sustava sakupljanja otpada u siječnju je uveden na području pet, u veljači u još dodatna četiri mjesna odbora, a u narednih godinu i pol sukcesivno će se uvesti na području cijelog grada.

Andrea Čović Vidović, Luka Korlaet, Marko Filipović, Ivan Radić i Ivica Puljak

Do kraja 2023. godine korisnicima u obiteljskim kućama podijeljeno je gotovo 27.000 spremnika. Međutim, u urbanoj sredini kao što je Rijeka, s 3.644 višestambena objekta, peterokatnica i nebodera, pitanje odvajanja otpada nije moguće riješiti isključivo dodjelom pojedinačnih spremnika. Zato su se paralelno s podjelom individualnih spremnika kućanstvima u obiteljskim kućama, provodile i aktivnosti za dodjeljivanje spremnika i korisnicima u višestambenim zgradama.

Prelazak na novi način prikupljanja otpada iz višestambenih zgrada vrlo je kompleksan i zahtjevan, prvenstveno zato što većina takvih objekata na području Grada Rijeke nema odgovarajući prostor za smještaj spremnika. Zbog toga je bilo nužno pronaći odgovarajuće modele za postavljanje zajedničkih spremnika na površini javne namjene. Nakon detaljno provedene analize i predloženih različitih modela, odlučeno je da se otpad iz višestambenih zgrada prikuplja u nadzemnim spremnicima velikih kapaciteta od 2 do 4 m³. Pritom, u Rijeci su već od ranije ugrađeni poluukopani spremnici, a za zgrade koje imaju mogućnost smještaja, omogućit će se korištenje klasičnih spremnika od 1,1 m³.

Konferencija „OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina“

Pritom valja ponoviti da se naplaćuje samo odvoz miješanoga komunalnog otpada, dok je odlaganje u spremnik za papir i karton te spremnik za plastičnu, metalnu i višeslojnu ambalažu besplatno. Na javnim površinama ostaju i zajednički spremnici za prikupljanje stakla, tekstila i jestivog ulja. Ostali kućni otpad može se odložiti u reciklažnom dvorištu, a glomazni i zeleni otpad bez naknade se odvozi s adrese korisnika.

„Pravi učinak sustava očekujemo nakon što se sustav uvede na području cijelog grada, s konačnim ciljem da u što većoj mjeri smanjimo količine otpada koji se odlažu na Centralnoj zoni i otvorimo mogućnost da građani većim odvajanjem otpada utječu na cijenu usluge, a do onda nastojimo riješiti niz operativnih problema. Tako se suočavamo s problemom da građani okolnih općina odlažu otpad u spremnike u Rijeci, koji još nisu pod ključem, a lokacije spremnika na javnim površinama otežano je pronaći u gusto naseljenom području Rijeke, a da se istovremeno ne smanjuju zelene ili parkirne površine“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Sustav odvojenog i individualiziranog prikupljanja otpada donosi i veće operativne troškove za KD Čistoću, budući da se zbog stanja na svjetskom tržištu za malu naknadu može prodati skupljeni papir i karton, dok se preuzimanje plastike i drugih reciklabilnih opcija mora platiti ovlaštenim tvrtkama. Također, operativni troškovi se povećavaju i zbog potrebe da kamion Čistoće sada mora na području gdje prevladavaju obiteljske kuće, temeljem dodijeljenih individualnih spremnika svakom kućanstvu, stajati više puta.

„Koliko god ulažete u sustav, a taj će nas sustav, na cijelom području grada Rijeke, koštati oko 8,6 milijuna eura, suočavate se s povećanim troškovima, kao i inflatornim pritiskom na plaće radnika Čistoće. Sustav je potrebno optimizirati, što se na kraju reflektira i na cijenu usluge. To je jedan sustav koji se uvodi, problema ima, oni se rješavaju u hodu, ali njegovo uvođenje i provedba je nešto na što nas ne obvezuju samo europske politike, nego i način promišljanja u smjeru zelenih politika i brige o okolišu“, zaključio je gradonačelnik Filipović.

(foto: ZGRADOnačelnik.hr)