Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2020. godinu

Ukupni prihodi i primici proračuna za 2020. godinu planirani su u iznosu od 1.092.065.513 kuna, a ostvareni su u iznosu 1.066.529.019 kuna ili 97,7% godišnjeg plana. U odnosu na 2019. godinu veći su za 113,6 milijuna kuna ili za 11,9%. U strukturi ostvarenih prihoda i primitaka najveći udjel imaju prihodi poslovanja s 88,1%, slijede primici od financijske imovine i zaduživanja s udjelom od 9,6% te prihodi od prodaje nefinancijske imovine s udjelom od 2,3%. Na povećanje visine proračuna u 2020. godini utjecala je promjena u načinu iskazivanja prihoda za zaposlene u osnovnim školama. Radi se o iznosu od 147,5 milijuna kuna koji se od 2020. godine po prvi put uključuje u Proračun Grada Rijeke te se visina proračuna povećava i na prihodnoj i na rashodnoj strani za navedeni iznos.

Jedine skupine prihoda koje su ostvarene u većim iznosima u odnosu na prethodnu godinu su prihodi od pomoći i primici od zaduživanja, što je povezano s investicijama, prvenstveno u kulturnu infrastrukturu, koje se financiraju iz navedenih prihoda.

Kao jednokratni prihod u 2020. godini ostvaren je prihod od nagrade Melina Mercouri u iznosu 11.216.999 kuna. Nagradu je Grad Rijeka osvojio prema preporuci stručnog panela Europske komisije za uspješnost provedbe projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.

Kada smo planirali Proračun Grada Rijeke za 2020., makroekonomske projekcije Vlade Republike Hrvatske za proračunsko razdoblje 2020.- 2022. godine bile su vrlo povoljne. Za 2020. godinu se predviđao realni rast BDP-a od 2,5%. Pred nama je bila godina u kojoj smo kao europska prijestolnica kulture trebali realizirati veliki broj programa i aktivnosti za koje se predviđao veliki broj posjetitelja, a također smo očekivali i porast broja turista. Međutim, sve planove i projekcije je poremetila pandemija bolesti COVID-19 koja je obilježila 2020. godinu.

U ožujku 2020. godine je počelo širenje bolesti COVID – 19 koje je poprimilo razmjere
pandemije te je nastupila globalna ekonomska kriza. U drugom tromjesečju 2020. godine došlo do naglog pada realnog BDP-a za 15,4%, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U trećem tromjesečju je ostvaren djelomičan oporavak realne gospodarske aktivnosti s obzirom na poboljšanje epidemiološke situacije i turističku sezonu koja je bila bolja nego se prvotno predviđalo. Realni BDP je u trećem tromjesečju pao za 10,0% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U četvrtom tromjesečju se epidemiološka situacija postupno pogoršavala. Prema procjenama, realni pad BDP-a u četvrtom tromjesečju iznosi 7,0%. Preliminarna procjena BDP-a za cijelu 2020. godinu ukazuje na pad od 8,4%.

Nastupom pandemije u ožujku 2020. godine, Vlada RH je donijela hitne mjere pomoći gospodarstvu kako bi se spriječilo otpuštanje radnika i pomoglo poduzetnicima da prebrode razdoblje u kojem nisu mogli raditi ili im je rad bio manjeg obujma. Mjere koje je donijela Vlada RH direktno su se odrazile na smanjenje prihoda Proračuna Grada Rijeke. Donesene su mjere kojima je odobrena obustava, odgoda ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak, spomeničke rente i turističke pristojbe. U isto vrijeme je i Grad Rijeka donosio mjere pomoći iz djelokruga svoje nadležnosti. Mjere su se odnosile na odgodu, umanjenje ili potpuno oslobođenje od plaćanja gradskih prihoda poput zakupnina za poslovne prostore, komunalne naknade, komunalnog doprinosa, naknade za uporabu javnih gradskih površina, zatezne kamate i dr.

Donesene su odluke o neplaćanju roditelja za boravak djece u vrtićima i produženom/cjelodnevnom boravku u osnovnim školama, a također su u okviru svojih nadležnosti mjere pomoći donosila i gradska komunalna i trgovačka društva. Gradski proračun je zbog svega navedenog pretrpio ogromne gubitke na prihodnoj strani. Zbog toga sam odmah s nastupom pandemije donio zaključak kojim su utvrđene mjere štednje kako bi se proračunska potrošnja smanjila u skladu sa smanjenim priljevom prihoda, a paralelno se pristupilo izradi Prvog rebalansa proračuna za 2020. godinu kojim su izvršena smanjenja na gotovo svim stavkama prihoda te posljedično i na stavkama rashoda, kazao je gradonačelnik.

Tijekom jeseni epidemiološka situacija se ponovno pogoršala te su ponovno donesene stroge epidemiološke mjere kojima je obustavljeno obavljanje određenih djelatnosti. Kako bi pomogao poduzetnicima koji su izravno ili neizravno pogođeni donošenjem navedenih mjera, Grad Rijeka je ponovno donio mjere pomoći poduzetnicima. Svi zakupci poslovnih prostora i korisnici površina javnih namjena kojima je obustavljen rad, oslobođeni su plaćanja zakupnine, odnosno naknade za korištenje površina javne namjene, do 31. prosinca 2020. godine, što se nastavlja i u 2021. godini. Također je zakupcima poslovnih prostora odobreno umanjenje zakupnine u iznosima razmjernim padu prometa. Navedene mjere se odnose i na zakupce poslovnih prostora kojima upravljaju trgovačka društva Rijeka sport d.o.o. i Rijeka plus d.o.o.

„Nakon rebalansa planirali smo prihode vrlo oprezno, uz pretpostavku da je bolje da se ostvare veći prihodi nego manji od planiranog. Također, dao sam nalog da se oprezno planiraju i rashodi pa su sredstva trošena samo za ono što je bilo neophodno i što se smatralo prioritetom. Zahvaljujući tim mjerama, kao i beskamatnom kreditu iz državnog proračuna kojim se proračunima lokalnih jedinica nadomjestio gubitak prihoda prouzročen mjerama Vlade RH za pomoć gospodarstvu koje se odnose na oslobođenje, odgodu i/ili obročnu otplatu poreza na dohodak, u 2020.g. ostvaren je višak od 40,6 milijuna kuna. Ukupan iznos zajma koji je Grad koristio u 2020. godini je 39,8 mil. kuna, a s obzirom na to da su sredstva zajma kratkoročne naravi u trajanju od godine dana, Grad Rijeka je već u 2020. godini počeo vraćati zajam, pa je na kraju godine je preostao iznos od 15,4 mil. kuna koji će Grad vratiti u 2021. godini. Tih 15,4 milijuna kuna je dio tog viška, a preostali iznos će se iskoristiti za pokriće prethodnih gubitaka, rekao je gradonačelnik.

Struktura prihoda
U strukturi prihoda poslovanja najznačajniju stavku čine porezni prihodi s udjelom 39,2%, slijede prihodi od pomoći s udjelom 30,9%, prihodi od upravnih pristojbi, po posebnim propisima i naknada s udjelom 17,4%, prihodi od imovine s udjelom 9,3%, dok se preostali dio od 3,2% odnosi na prihode od pruženih usluga, prihode od donacija, prihode od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, prihode od kazni i ostale prihode.

Prihodi od poreza su vrijednosno najznačajniji prihodi proračuna. Odnose se na prihode od poreza i prireza na dohodak, poreza na promet nekretnina, poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i poreza na kuće za odmor. Planirani su u iznosu 343.780.000 kuna, a ostvareni su u iznosu od 368.554.747 kuna što je za 24,8 mil. kuna ili za 7,2% više od godišnjeg plana. Na veće ostvarenje od plana je utjecala činjenica da su prihodi od poreza planirani vrlo oprezno obzirom na neizvjesnost razvoja situacije s pandemijom. U odnosu na ostvarenje 2019. godine, manji su za 28,4 mil. kuna ili 7,1%.

Osim negativnih utjecaja pandemije, na ostvarenje prihoda utjecale su i izmjene poreznih zakona koje se odnose na porezno rasterećenje mladih osoba i koje utječu na manje ostvarenje prihoda od poreza na dohodak. Ove mjera će svoj učinak pokazati u 2021. godini prilikom podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak za 2020. godinu.

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna planirane su u iznosu  od 344.394.518 kuna, a ostvarene su u iznosu od 290.499.545 kuna ili 84,4% planiranog iznosa. U odnosu na 2019. godinu ostvarene pomoći su veće za 176,6 mil. kuna ili 155,0%, najvećim dijelom zbog već navedene promjena u načinu planiranja plaća za zaposlene u osnovnim školama  jer Državni proračun osigurava sredstva za ovu namjenu. Radi se o iznosu od 147,5 mil. kuna. Osim navedenog, na rast prihoda od pomoći utječu EU sredstva kojima se sufinanciraju veliki gradski projekti: Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt, projekti energetske obnove objekata predškolskog odgoja i osnovnih škola te brojni drugi projekti.

Ostatak ostvarenih prihoda se odnosi na gradske projekte koji se provode u trajanju od nekoliko godina i sufinanciraju iz europskih sredstava. Radi se o projektima iz područja ekologije, prometa, energetske učinkovitosti, očuvanja kulturne baštine, razvoja koncepta pametnog grada, poboljšanja javnog upravljanja itd.

Rashodi i izdaci
U 2020. godino ukupni proračunski rashodi i izdaci planirani u iznosu 1.112.900.000 kuna, a izvršeni su u iznosu 1.025.953.098 kuna ili 92,2% godišnjeg plana. U strukturi ukupno izvršenih rashoda i izdataka proračuna najveći je udjel rashoda poslovanja sa 78,8%, slijede rashodi za nabavu nefinancijske imovine sa 17,9% udjela te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova s udjelom od 3,3%.
Ostvareni rashodi i izdaci proračuna u 2020. godini veći su za 136,7 mil. kuna ili za 15,4% u odnosu na prethodnu godinu. Razlog tome je navedena promjena u načinu iskazivanja rashoda u osnovnim školama koji se od 2020. iskazuju u Proračunu Grada te povećavaju visinu proračuna.

Prvim rebalansom proračuna smanjena su sredstava za program Rijeka – Europska prijestolnica kulture s obzirom na to da su zbog pada proračunskih prihoda i Grad i država morali smanjiti sredstva za financiranje programa. Smanjeni su rashodi poslovanja i programskih aktivnosti ustanova u kulturi, rashodi programskih aktivnosti koje se financiraju iz sredstava spomeničke rente zbog smanjenih prihoda, kao i rashodi na programu održavanja komunalne infrastrukture te javnih potreba u sportu zbog zatvaranja sportskih objekata u vrijeme pandemije, kao i čitav niz drugih smanjenja.

Ono što nije smanjivano ili je minimalno smanjeno su naknade građanima i kućanstvima i najvećim dijelom se odnose na naknade koje se isplaćuju korisnicima Socijalnog programa Grada Rijeke sukladno Odluci o socijalnoj skrbi. Ostatak utrošenih sredstava odnosi se na stipendije za darovite učenike i studente, za studij deficitarnih zanimanja i stipendije koje se dodjeljuju prema socijalnom kriteriju, za nagrade učenicima i mentorima, za godišnju nagradu „Ambasadori odgoja i obrazovanja“, za isplatu novčanih donacija za novorođenu djecu u sklopu populacijske politike Grada Rijeke, za sufinanciranje studentskih karata, za provođenje aktivnosti osnovnog informatičkog obrazovanja građana treće životne dobi, s posebnim potrebama i branitelja, za rashode vezano za civilnu zaštitu i drugo.

Premda neki govore o krizi proračuna Grada Rijeke, brojke pokazuju suprotno. Unatrag zadnjih četiri godine postigli smo da se dug Grada smanji za više od 50%. Ukoliko se nastavi ovakva politika u narednom periodu dugovanja će se riješiti u cijelosti, a pri tom se neće ugroziti realizacija svih predviđenih projekata., kazao je gradonačelnik.

Stanje ukupnih nepodmirenih dospjelih obveza Grada na dan 31.12.2020. godine iznosi 77.365.324 kuna.

Produženje roka važenja Liste prioriteta za davanje stanova u najam

Kako je pojasnio gradonačelnik, trenutno važeća Lista prioriteta za davanje stanova u najam utvrđena je za razdoblje od 01. siječnja 2018. do 31. prosinca 2021. godine. Prilikom formiranja Liste prioriteta na nju je bilo uvršteno 668 podnositelja zahtjeva za dodjelu stana u najam. Trenutno je na Listi uvršteno 617 osoba. Za vrijeme važenja Liste do danas su temeljem iste dodijeljena 33 stana, dok su mimo redoslijeda uvrštenosti dodijeljena 4 stana na preporuku Centra za socijalni rad, odnosno zbog zdravstvenih, socijalnih, ekonomskih, obiteljskih i sličnih razloga.
Grad Rijeka upravlja sa 1599 stanova pa je stambeni fond kojim raspolaže ograničen te ne može zadovoljiti potrebe svih koji čekaju na rješenje stambenog pitanja. S obzirom na mali broj riješenih stambenih pitanja temeljem važeće Liste prioriteta, kao i činjenicu da podnošenje zahtjeva za dodjelu stana u najam iziskuje od podnositelja zahtjeva određene troškove,  rok važenja postojeće Liste prioriteta produžit će se za razdoblje od dvije godine odnosno do 31.12.2023. godine.
Jedna od opcija za pomoć našim sugrađanima u rješavanju stambenog pitanja je da Grad Rijeka ponovno iskoristi mogućnost kupnje stanova izgrađenih po programu Poticane stanogradnje koje bi onda dao u najam, rekao je gradonačelnik.

Dvije prijave za Listu prioriteta korištenja sredstava spomeničke rente za sufinanciranje Programa sanacije i obnove grobnih mjesta na grobljima Kozala i Trsat u 2021. godini

Direkcija za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Odjela gradske uprave za kulturu, raspisala je javni poziv korisnicima grobnih mjesta na grobljima Kozala i Trsat za korištenje sredstava spomeničke rente namijenjenih sufinanciranju provođenja Programa sanacije i obnove grobnih mjesta na grobljima Kozala i Trsat za 2021. godinu.

Na javni poziv pristigle su 2 prijave, od kojih se jedna odnosni na program rekonstrukcije nadgrobnog spomenika na groblju Kozala, a druga na nastavak sanacije i djelomičnu rekonstrukciju dijelova historicističkog mauzoleja Bakarčić-Vio također na groblju Kozala. Obje prijave su prihvaćene i uvrštene na Listu prioriteta korištenja sredstava spomeničke rente. Ukoliko bi se svi programi sanacije i obnove grobnih mjesta u 2021. realizirali po prijavama u cijelosti, potrebna sredstva za realizaciju programa iznosila bi 38.225,7,00 kuna.

Izvješće o radu Direkcije za prometno redarstvo za 2020. godinu

Gradonačelnik je kratko predstavio Izvješće o radu Direkcije za prometno redarstvo za 2020. godinu naglasivši da je u Direkciji za prometno redarstvo zaposleno 20 djelatnika od kojih je 16 direktno na terenu. Tijekom 2020. godine prometni redari su poduzeli ukupno 17.958 aktivnosti radi nadzora nepropisnog parkiranja i zaustavljanja vozila. Od tog broja 14.203 postupanja odnosi se na Obavijesti o počinjenom prekršaju, odnosno sankcioniranje prekršaja. Osim navedenih mjera prometni redari su izdali 4.619 Naredbi za premještanje vozila putem specijalizirane “pauk” službe.
Prošla godina je bila prva puna godina rada sustava automatskog video (foto) nadzora nepropisno parkiranih i zaustavljenih vozila koji bilježi potencijalne situacije vozila u prekršaju. Sustav automatski očitava registarsku oznaku i te se podaci računalnim putem dostavljaju prometnom redaru na verifikaciju. Sustav pokriva pet lokacija: Ulica Fiumara, Adamićeva ulica i Jadranski trg, Križanje Ulica Riva i Splitske ulice, Križanje Ulica Riva, I.Zajca i Riva Boduli, Ulica Ivana Zajca.
Tijekom 2020. godine je utvrđeno 8.565 prekršaja, ali je broj prekršaja u laganom padu što pokazuje da su vozači postali svjesni da na tim lokacijama ne smiju parkirati vozila. Najčešće zabilježeni prekršaji su parkiranje na mjestu gdje je postavljen znak zabranz zaustavljanja i parkiranja te parkiranje na mjestu za dostavu. Tijekom 2020. godine prometni redari su na terenu izdali 14.203 Obavijesti o počinjenom
prekršaju – novčanih kazni protiv počinitelja koji su nepropisno parkirali i zaustavili svoja vozila uz 8.565 prekršaja zabilježenih putem sustava automatskog nadzora nepropisno parkiranih i zaustavljenih vozila. Počinitelji prekršaja nepropisnog parkiranja su uplatili ukupno 4.189.692,86 kune po osnovi izdanih novčanih kazni.