Gradsko vijeće Grada Rijeke, na prijedlog gradonačelnika Vojka Obersnela, usvojilo je prve Izmjene i dopune Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu. Time je Proračun za 2013. godinu smanjen za 32,92 milijuna kuna odnosno za 3,9% u odnosu na početni proračun te proračun sada iznosi 801,68 milijuna kuna.

Rebalans proračuna Grada Rijeke

Dorotea Pešić Bukovac

Dorotea Pešić Bukovac

Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo je prve izmjene i dopune Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu kojim je Proračun  smanjen za 32,92 milijuna kuna odnosno za 3,9%, u odnosu na početni proračun te sada iznosi 801,68 milijuna kuna. Protiv ovakvog prijedloga glasovalo je 13 vijećnika Hrvatske demokratske zajednice, Primorsko- goranskog saveza, Hrvatskih laburista- stranke rada, Akcije mladih i Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević.

Razlozi pristupanja rebalansu, kazao je gradonačelnik, su korekcija planiranih prihoda zbog dosadašnjeg ostvarenja i procjene naplate do kraja 2013. i usklađenje planiranih sredstava za aktivnosti i projekte upravnih tijela i korisnika s planiranim prihodima, s obzirom da još uvijek nema naznaka značajnijeg oporavka gospodarstva, što se pak očituje kroz povećanje gospodarske aktivnosti i smanjenje broja nezaposlenih.

Iznoseći prijedlog, gradonačelnik Obersnel kazao je kako je novi plan prihoda i primitaka proračuna za 2013. godinu napravljen temeljem dosadašnjeg ostvarenja prihoda i primitaka i procjene njihova ostvarenja do kraja proračunske godine te je rebalansom prihvaćeno smanjenje prihoda poslovanja za 12,16 milijuna kuna ili 1,7%, smanjenje prihoda od prodaje nefinancijske imovine za 13,20 milijuna kuna ili 15,4% i smanjenje primitaka od financijske imovine i zaduživanja za 7,56 milijuna kuna ili 20,6%, što u konačnici daje ukupno smanjenje prihoda i primitaka Proračuna za 32,92 milijuna kuna ili 3,9%.

Gledajući pojedinačno osnovne grupe prihoda, bitno je istaknuti da su kod Prihoda poslovanja koji sudjeluju u ukupnim prihodima i primicima proračuna sa 87,4%, najznačajnije promjene u segmentu povećanja poreznih prihoda za 5,58 milijuna kuna ili 1,5%, a najveći utjecaj na povećanje poreznih prihoda imaju zakonske promjene iz 2012. godine koje su pozitivno djelovale na ostvarenje prihoda od poreza na dohodak, kao i mjere koje poduzima Ministarstvo financija na jačanju financijske discipline. Promjene su evidentne i u segmentu smanjenja pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna za 5,75 milijuna kuna ili 12,9%. Razlog tomu je neplaniranje pomoći za Bodulovo, odnosno nemogućnost prijave i ostvarivanja sredstava iz Poduzetničkog impulsa Ministarstva poduzetništva i obrta za izgradnju komunalne infrastrukture, s obzirom da će se dodatnim nasipavanjem platoa dobiti cijeli plato bez denivelacija, čime će se po izmjenama i dopunama glavnog projekta komunalne infrastrukture značajno smanjiti troškovi njezine izgradnje.

Zbog navedenog, izgradnja komunalne infrastrukture kandidirat će se za sufinanciranje Ministarstvu poduzetništva i obrta u 2014. godini. Smanjena su i sredstava pomoći od Fonda za energetsku učinkovitost za sanaciju Viševca, radi ispravka knjiženja i usklađenja s drugim lokalnim jedinicama vezano za sredstva iz ranijih godina, ali se planira i dosta novih pomoći kao što je, primjerice, europski projekt Smile i iUrban, pomoć Ministarstva kulture za digitalizaciju Art kina, Ministarstva turizma za manifestacije Nexpo i Fiumanka te za širenje lokacija bežične internet zone i dr.

Vojko Obersnel, Marko Filipović, Miroslav Matešić

Vojko Obersnel, Marko Filipović, Miroslav Matešić

Gradonačelnik je kazao kako prihodi od imovine za 3,91 milijun kuna ili 2,9% padaju samo prividno, zbog preseljenja naknada za ceste s tih prihoda, radi naknadno dobivene upute od strane Ministarstva financija o knjiženju tih novih prihoda.
Smanjeni su prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada za ukupno 2,51 milijun kuna ili 1,8%, a najveći utjecaj na taj pad ima smanjenje prihoda po osnovi komunalnog doprinosa koji bilježi smanjenje za 3,48 milijuna kuna, jer se neće ostvariti planirani iznos za zgrade na Martinkovcu te zbog razlike između planiranog i obračunatog komunalnog doprinosa za zgradu na Hostovom bregu.
Prihodi od prodaje proizvoda i robe te preuzetih usluga i prihodi od donacija povećani su za 1,60 milijuna kuna. Nadalje, smanjeni su prihodi po osnovi kazni, upravnih mjera i ostalih prihoda za 7,18 milijuna kuna, jer se planirani povrat sredstava, koje je Grad uložio u izgradnju dijela prometnice Ž – 5025 i čiji nastavak preuzimaju Hrvatske ceste, za sada nije ostvario.
Kod Prihoda od prodaje nefinancijske imovine koji sudjeluju u ukupnim prihodima i primicima proračuna sa 9,0%, došlo je do smanjenja u odnosu na plan prvenstveno zbog smanjenja prihoda od prodaje zemljišta. Kod Primitaka od financijske imovine i zaduživanja koji sudjeluju u ukupnim prihodima i primicima proračuna sa 3,6%, došlo je do smanjenja u odnosu na plan najvećim dijelom zbog manjeg zajma za Marišćinu, jer su u većoj mjeri korištena sredstva IPA Fonda, pa su bila potrebna manja sredstva zajma za ovu investiciju; kao i zbog manjeg izvršenog preuzimanje cesta od Rijeka prometa u lipnju 2013.

Oporbeni vijećnici nisu prihvatili prijedlog izmjena i dopuna Proračuna zbog pojedinih stavki koje su nedovoljno objašnjene, kao što su primjerice programi od strateškog značaja u kulturi ili pak rashodi za usluge čiji su troškovi, u odnosu na prvotni plan, uvećani za 564%. Bojan Kurelić (AM) smatra kako je rebalans proračuna uzročno- posljedična veza sve veće nezaposlenosti u Rijeci, poručujući kako gradska uprava mora ulagati više napora u borbu za svako radno mjesto. “U ovom prijedlogu puno je zamagljenih stavki. Primjerice, za festival Republika prvotno su planirani troškovi od pola milijuna kuna, a sad je taj iznos povećan na 1,5 milijuna kuna. Kako su moguće takve razlike”, pitao je Kurelić.

5. sjednica Gradskog vijeća (2)

Oporbeni vijećnici nisu prihvatili prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu

Milena Kraljević (Hrvatski laburisti – stranka rada) kazala je kako je predloženi rebalans proračuna održavajući, a ne razvojni, najviše zbog toga što nema investitora na nestabilnom tržište kakvom i Rijeka pripada. Izražavajući nezadovoljstvo što su troškovi “programa od strateškog značaja u kulturi” rebalansom povećani za 301%, Kraljević je predložila da se gradskim vijećnicima uz materijale za sjednicu ubuduće dostavlja i pregled potraživanja i obveza grada, odnosno kreditnih zaduženja, kako bi lakše mogli donositi odluke.
Hrvoje Burić (HDZ) ocijenio je kako je investicijska klima u Rijeci nepovoljna, upozoravajući da će se taj negativan trend nastaviti, zbog čega će biti još više praznih poslovnih prostora i sve više ljudi koji će u potrazi za egzistencijom odlaziti iz Rijeke. Za takvo stanje Burić je okrivio gradonačelnika Obersnela i SDP. “Hrvatska će uskoro ući u proceduru prekomjernog deficita; raskorak između prihoda i rashoda veći je od 20 milijardi kuna, a MMF nam već kuca na vrata. Takva je situacija i na lokalnoj razini. Nema pokretanja gospodarstva, u Brodogradilištu “3. maj” nekoliko je stotina manje zaposlenih, što znači da ćemo to osjetiti i na punjenju gradskog proračuna”, kazao je Burić.

Danko Švorinić (Lista za Rijeku) mišljenja je da proračun Grada Rijeke klizi prema svoti od 700 milijuna kuna, odnosno onoj s kojom će Grad teško ispunjavati svoje obveze. Između ostalog, smatra kako je Strategija razvoja Grada Rijeke svoju sudbinu zalijepila za sudbinu države. “Prije mjesec dana na sjednici Gradskog vijeća pričali smo o suficitu gradskog proračuna u iznosu od 25 milijuna kuna, što je rezultat kratkoročnog kreditnog zaduženja, a samo mjesec dana poslije govorimo o minusu u gradskoj blagajni u iznosu od gotovo 33 milijuna kuna”, kazao je Švorinić dodavši da je Titov brod Galeb klasičan primjer gdje odlazi novac. Naglasio je kako Grad mora stvoriti preduvjete za privlačenje investitora. To se i pokušava kroz Porin, Start up i druge inkubatore, rekao je Švorinić, ali očito ne s modelima koji daju rezultate.

Gradonačelnik Obersnel upozorio je pak na neke nelogičnosti u izlaganjima, dodajući da prekomjerni suficit imaju i sve druge zemlje Europske unije, osim tri.

Odgovarajući Buriću gradonačelnik je kazao kako su Hrvatsku zadužile sve prethodne Vlade HDZ-a, odgovorne za suficit i krađe, a da sve to danas vraćaju hrvatski građani. “Kad bi se vratilo sve pokradeno, ne bi imali deficit”, dodao je Obersnel. Između ostalog, gradonačelnik je podsjetio kako je najveći proračun Grada Rijeke iznosio oko milijardu kuna, ali da se u to uračunavalo i kreditno zaduženje na oko 100 milijuna kuna, demantirajući tako tvrdnje da su proračunska sredstva drastično smanjena.

S obzirom na to da su vijećnici nekoliko puta upozorili kako u Rijeci nema novih investicija, Obersnel je kazao da Grad Rijeka nije trgovačko društvo da investira u nešto što će tu investiciju vraćati. Grad ulaže u izgradnju objekata kao što su Bazeni Kantrida koji se koriste od jutra do mraka, dodao je, te na taj način ostvaruju prihode. “Obveza Grada Rijeke nije investirati u profitabilni sektor, ali kad već govorimo o tome, ne znam zašto niste naveli i pozitivne primjere kakvi su recimo Jadran Galenski Laboratorij ili Kostabela, gdje je Grad doprinio brzom rješavanju imovinsko- pravnih odnosa i ishođenju građevinske dozvole unutar desetak dana”, kazao je gradonačelnik.

 

Nikola Ivaniš (PGS) i Livio Defranza (Lista za Rijeku) postavili su pitanje što podrazumijeva projekt Titovog broda Galeb, jer se na njega godišnje troši oko 1,5 milijuna kuna, na što je gradonačelnik Obersnel odgovorio kako je strpljenje odgovor i da će to ubrzo saznati.

Hrvoje Burić (HDZ) je gradonačelniku zamjerio što mu je iz gradske blagajne, temeljem jednog putnog naloga, isplaćeno 4,21 kuna, prozivajući ga ujedno zbog korištenja službenog automobila i ostalih povlastica.

Ističući kako će i dalje koristiti ono na što kao gradonačelnik ima pravo, Obersnel je Buriću kazao da, za razliku od HDZ-ovih gradonačelnika, on kao riječki ne vozi skupocjene automobile. “Crikvenički gradonačelnik vozi najnovijeg “renaulta”, gradonačelnik Novog Vinodolskog A4, a vinkovački je naručio A6. Očito je stvarno riječ o moćnim gradovima s velikim proračunima”, kazao je Obersnel. Objašnjavajući uplatu na njegov račun od 4,21 kuna, gradonačelnik je rekao da ponekad za službena putovanja dobije akontaciju; nekad sam mora vratiti dio novca, a nekad ne potroši ono što dobije,a ovih nekoliko puta rezultat je matematičke operacije temeljene na putnom nalogu.

Klub SDP – ARS, kazao je Ernest Cukrov (ARS) rebalans je podržao, zbog činjenice da je u nepovoljnim okolnostima financijske krize zadržao stabilnost. Uz to, tijekom proteklih šest mjeseci znatno je porastao interes investitora za Rijeku i riječki prometni pravac. “Prvi put nakon 40 godina Rijeka je dobila i službenu potvrdu hrvatske Vlade da je ušla u prioritete, posebice riječki prometni pravac”, zaključio je Cukrov.

5. sjednica Gradskog vijeća

Usvojena izvješća o poslovanju komunalnih i trgovačkih društava Grada Rijeke

Gradski vijećnici većinom glasovala usvojili su i izvješća o poslovanju KD Autotrolej, KD Čistoća, Trgovačkog društva Energo, KD Kozala, KD Vodovod i kanalizacija i TD Rijeka promet. Protiv su, kao i kod glasovanja oko rebalansa ovogodišnjeg proračuna, bili vijećnici Hrvatske demokratske zajednice, Primorsko- goranskog saveza, Hrvatskih laburista- stranke rada, Akcije mladih i Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević.

Grad Rijeka u svom većinskom ili isključivom vlasništvu ima četiri komunalna i dva trgovačka društva. Društva obavljaju usluge prijevoza putnika, održavanja čistoće, odlaganja komunalnog otpada, održavanja javnih površina, pružanja toplinske energije, prodaje plina, održavanja groblja, opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, upravljanja javnim parkiralištima i garažnim objektima. Na dan 31. prosinca prošle godine broj zaposlenih u komunalnim i trgovačkim društvima Grada Rijeke iznosio je 1.766, što je za 0,56% manje u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 2,65% manje u odnosu na Plan za 2012. godinu, gdje je planirani broj zaposlenih radnika za sva društva iznosio 1.814.

Sva komunalna društva Grada Rijeke, osim Trgovačkog društva Energo, izvijestio je vijećnike gradonačelnik Obersnel, ostvarila su dobit u poslovanju. Temeljna financijska izvješća komunalnih – trgovačkih društava prihvatile su Skupštine društava na sjednicama u travnju, svibnju i srpnju ove godine. Skupština društva također su donijele odluke o rasporedu dobiti i saniranju gubitka. Tako će se ostvarena dobit KD Autotrolej u iznosu od 1.778.906 kuna rasporediti za pokriće gubitka prethodnih razdoblja. Dobit KD Čistoća u iznosu od 593.225 kuna rasporedit će se u zadržanu dobit. Gubitak TD Energo u iznosu od 9.839.122 kuna knjiži se na teret kapitala te će se u narednim godinama pokriti iz ostvarene dobiti. Dobit KD Kozala u iznosu od 86.989 kuna rasporedit će se u zadržanu dobit; dobit KD Vodovod i kanalizacija u iznosu od 2.624.802 kuna rasporedit će se za pokriće gubitka iz prethodnih razdoblja, a dobit TD Rijeka promet u iznosu od 962.136 kuna na zakonske rezerve u iznosu od 48.106 kuna i zadržanu dobit u iznosu od 914.030 kuna.

“Sva društva u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Grada Rijeke uspješno su završila 2012. poslovnu godinu i to, osim Energa, s ostvarenom dobiti. Za istaknuti je da je i Energo za više od 50% smanjio gubitak iz prethodnih godina, a ovaj negativan rezultat je nedosljedne energetske politike prethodne Vlade koja osam godina nije dala suglasnost za korekciju cijena, iako su cijene energenata višestruko povećane. Opseg pruženih usluga na razini je planiranog. Sustav broji 1.814 zaposlenih, bez povećanja, a njihove su plaće ispod prosjeka isplaćenih plaća u Hrvatskoj. Cijene usluga su pak na sredini ostalih na državnoj razini i, osim plina i toplinske energije, nisu korigirane cijelu prošlu godinu. Vodovod i kanalizacija smanjio je cijenu usluga isporuke vode i odvodnje za iznos PDV-a. Komunalna društva doprinos su dala i u dijelu socijalnog programa u iznosu od 2 milijuna kuna, a cijelo vrijeme su nositelji investicijskih zahvata. U tome je prednjačio ViK, a istodobno se širila i plinska mreža”, kazao je gradonačelnik Obersnel dodavši da su značajna sredstva uložena u sanaciju Viševca, novu opremu za primarnu selekciju otpada, izgradnju Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina i izgradnju garaža.

Uz proračun, dodao je gradonačelnik, komunalna i trgovačka društva bila su nositelji investicijskih aktivnosti u Rijeci. “Iz svih njihovih rezultata jasno se iščitava činjenica da su ta društva okosnica daljnjeg razvoja grada. Redovito podmiruju sve svoje obveze, a k tomu ne postoji bojazan za smanjenje kvalitete usluga, već će razina komunalnog standarda biti i povećana”, rekao je Obersnel naglašavajući kako su sva društva dobila i pozitivna revizorska očitovanja.

Autobusima KD Autotrolej (177) u protekloj godini pređeno je 9,5 milijuna kilometara i prevezeno 45 milijuna putnika, a ostvareni su prihodi na razini 142 milijuna kuna. Dobit Društva prije oporezivanja iznosi 1.778.906 kuna. Krajem prošle godine u KD Autotrolej bila su zaposlena 612 radnika, što je za 29 radnika manje u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni prihodi u KD Čistoća d.o.o u 2012. godini iznose 97.554.741 kuna i manji su u odnosu na prethodnu godinu za 4,79%, a dobit 593.225 kuna. Prošle godine Čistoća je zapošljavala 436 radnika, što je za 6 radnika više u odnosu na prethodnu godinu.

TD Energo, koje obavlja djelatnost pružanja usluga proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, distribucije i opskrbe plinom te održavanja javne rasvjete, u 2012. godini bilježi neznatno povećanje vrijednosti dugotrajne imovine od 0,18% u odnosu na 2011. godinu. Gubitak Društva prije oporezivanja iznosi 9.839.133 kuna. Krajem prošle godine Energo je zapošljavao 152 radnika, što je za 5 radnika više u odnosu na prethodnu godinu.

Dobit KD Kozala iznosi 86.989,00 kuna. U odnosu na Plan za 2012. godinu, broj zaposlenih radnika je veći za 3 radnika, a odnosi se na zapošljavanje radnika u komunalnim javnim radovima (projekt „komunalni radovi“), financirano sredstvima HZZ-a.

KD Vodovod i kanalizacija u 2012. godini ostvaren u iznosu od 125.650.828 kuna, što je za 17,14% više u odnosu na prethodnu godinu, dok je dobit prije oporezivanja iznosila 2.624.802 kuna. U ovom Društvu prošle godine bilo je zaposleno 325 radnika, što je za 4 radnika više u odnosu na prethodnu godinu, a na razini je Rebalansa plana poslovanja za 2012. godinu. Do povećanja broja radnika za došlo je uslijed povećanog obima posla.

TD Rijeka promet u 2012. godini ostvarilo je ukupan prihod od 75.172.156 kuna, što je za 42,76% manje u odnosu na prethodnu godinu. Dobit Društva iznosi 962.136 kuna. Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 2012. godine u TD Rijeka promet je iznosio 118 radnika, što je na razini prethodne godine. U odnosu na Plan za 2012. godinu broj zaposlenih radnika je manji za 5 radnika.

TD Rijeka sport d.o.o. u 2012. godini, sa 48 zaposlenih, ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 59.511.828 kuna, što je za 8,36% manje nego prethodne godine, dok je dobit Rijeka sporta iznosila 42.838 kuna.

Unatoč tomu što su sva komunalna i trgovačka društva, osim Energa, ostvarila dobit u poslovanju, oporba izvješće nije podržala, navodeći kako je evidentan pad prihoda kod svih, u odnosu na prethodne godine, upozoravajući da se zbog toga može očekivati i poskupljenje.

Tijekom rasprave o poslovanju komunalnih i trgovačkih društava Grada Rijeke Burić je gradonačelniku Obersnelu postavio pitanje zašto vijećnici nisu izviješteni o tome da je Autotrolej u svibnju ove godine osnovao tvrtku kćer pod nazivom Autotrolej plus. “S obzirom da se za Autotrolej na godišnjoj razini iz gradskog proračuna izdvaja oko 30 milijuna kuna, trebamo znati o čemu je riječ i kakav je odnos između Autotroleja i Autotroleja plus”, konstatirao je Burić.

Gradonačelnik Obersnel odgovorio mu je kako ne postoji zakonska obveza da Gradsko vijeće raspravlja o poslovanju komunalnih i trgovačkih društava Grada Rijeke, nego je to isključivo odluka gradonačelnika, upravo kako bi informacije bile dostupne svim vijećnicima. “Autotrolej plus osnovan je odlukom svojih tijela, sukladno pozitivnim zakonskim propisima, a konačnu Odluku donijela je Skupština Društva. Zakonski propisi ne obvezuju da se o tome izvještavaju gradski vijećnici”, rekao je Obersnel.

“Godinama slušam kritike oporbe kako su komunalna i trgovačka društva Grada Rijeke prezadužena i da će propasti, a samo u prošloj godini njihove investicije bile su na razini 150 milijuna kuna, uredno podmirujući sve obveze. Naravno da su u ovim kriznim vremenima neka imala određene teškoće, ali su i one prevladane, u skladu sa zakonskim propisima. Nedavno sam u Lideru čitao članak o 500 hrvatskih tvrtki koje su već sedam godina najbolje u državi, a među njima su Čistoća, Vodovod i kanalizacija i Rijeka promet”, kazao je gradonačelnik Obersnel. Tomu je dodao da se pokriće gubitka Energa može riješiti na tri načina. Dug može sanirati vlasnik, korisnici ili pak dužnici otpisom, što nije za očekivati. Gradonačelnik je kazao kako će to u konačnici vjerojatno biti kombinacija prve dvije opcije i to kroz duže vremensko razdoblje.

Sveučilištu darovano 38 milijuna kuna vrijedno zemljište za nastavak izgradnje kampusa

Kako je izvijestio gradonačelnik Obersnel, Gradsko poglavarstvo je prije nekoliko godina donijelo odluku o ustupanju prava građenja Sveučilištu u Rijeci, na dijelu zemljišta na kojemu se nalazila bivša vojarna, radi početka izgradnje sveučilišnog kampusa. Isti zahtjev Sveučilište je i sada uputilo, radi nastavka izgradnje kampusa, za što je potrebna Odluka Gradskog vijeća, jer se vrijednost zemljišta na koje se odnosi pravo građenja procjenjuje na više od 38 milijuna kuna. Vijeće je Odluku prihvatilo.

Imenovani članovi Odbora za javna priznanja Grada Rijeke

Usvojena je Odluka kojom su, na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja, u Odbor za javna priznanja Grada Rijeke novog saziva Gradskog vijeća u idućem četverogodišnjem sazivu imenovani Dorotea Pešić-Bukovac za predsjednicu, a članovi su Ana Komparić Devčić, dr.sc. Tea Čaljkušić-Mance, Nikolina Milčić, Snježana Čop, Sanjin Kajba, Davor Zubović, Livio Defranza, akademik Daniel Rukavina, professor emeritus, Mladen Urem i Zoran Roje.

Pokreće se postupak za izbor članova Savjeta mladih Grada Rijeke javnim pozivom

Na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja usvojen je Prijedlog zaključka o pokretanju postupka za izbor članova Savjeta mladih Grada Rijeke javnim pozivom koji će biti objavljen u lokalnom javnom glasilu i na web stranici Grada Rijeke u roku od 10 dana od dana isteka roka za dostavu prijedloga. Naime,članovi Savjeta mladih biraju se na vrijeme od dvije godine, a kako dosadašnjim članovima mandat ističe 21. prosinca 2013. godine pokreće se postupak izbora novih članova Savjeta mladih. To je savjetodavno tijelo Gradskog vijeća Grada Rijeke koje je osnovano s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život Grada. Pod mladima se razumijevaju osobe s prebivalištem na području Grada Rijeke u dobi od 15 do 29 godina. Savjet mladih broji 11 članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika.