Nakon što je tijekom jučerašnjeg dana Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo proračun za 2018. godinu, drugog dana sjednice usvojeni su i prateći programi javnih potreba u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi, kao i rebalans proračuna za tekuću godinu. Također, usvojeno je izvješće o radu HNK Ivana pl. Zajca za 2016. godinu te nije iskorišteno pravo prvokupa 58 milijuna kuna vrijednog udjela u HNK Rijeka.

Što se tiče programa javnih potreba, rasprava se vodila jedino oko Programa javnih potreba u kulturi za 2018. godinu, vrijednog 3,3 milijuna kuna. Na prijedlog Programa podnesen je amandman Odbora za kulturu, no o njemu se na sjednici nije raspravljalo, budući da ga je predlagatelj povukao još tijekom jučerašnjeg dana. Kako je kazao predsjednik Odbora za kulturu Zvonimir Peranić (Most), većina primjedbi se odnosila na nejasne kriterije i normative. Kako je jedan od usvojenih amandmana grupe vijećnika tzv. Srednjeg bloka na proračun Grada Rijeke za 2018. godinu bio i povećanje sredstava za rad Kulturnih vijeća, koja provode stručno vrednovanje programa predloženih za financiranje u sklopu Javnih potreba, tijekom iduće godine potražit će se novi model ocjenjivanja programa.

Andrej Briščik, Tea Opačić, Josip Ostrogović, Ivan Mencer, Ivona Milinović

Andrej Briščik, Tea Opačić, Josip Ostrogović, Ivan Mencer, Ivona Milinović

Iako je povukao amandman Odbora za kulturu, njegov predsjednik Peranić ipak je istaknuo jednu stavku iz amandmana, naglasivši kako ga brine što su za financiranje putem Programa javnih potreba predloženi i neki projekti koji su sastavni dio projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture, koji bi se trebali sufinancirati putem trgovačkog društva Rijeka 2020, za čiji rad Grad Rijeka osigurava zasebna sredstva u proračunu.
Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar odgovorio je kako je u Programu javnih potreba u kulturi osigurana polovica iznosa potrebnih za realizaciju triju programa koji su dio projekta EPK. Vijećnik Peranić i predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Čordašev suzdržali su se od glasovanja, budući da su povezani s udrugama koje su predložene za dobivanje sredstava putem Programa javnih potreba u kulturi.

Usvojeno izvješće o radu HNK Ivana pl. Zajca u 2016. godini

Nakon što je zbog opravdanog odsustva intendanta i poslovne direktorice, s dnevnog reda protekle sjednice Gradskog vijeća skinuto izvješće o radu HNK Ivana pl. Zajca u 2016. godini, ono je prihvaćeno na posljednjoj sjednici u ovoj godini sa 17 glasova za, 5 protiv i 7 suzdržanih.

Prvih šest mjeseci protekle godine kazalište je vodio Oliver Frljić, a drugu polovicu godine, u svojstvu vršitelja dužnosti Marin Blažević, koji je službeno na mjestu intendanta od početka 2017. godine.
„I u 2016. godini nastavio se proces tranzicije i sanacije, financijskog, pravnog i programskog sređivanja stanja koje smo zatekli preuzimanjem uprave kazališta od prethodne uprave. Prema informacijama kojima raspolažem, kazalište će dobiti uvjetno mišljenje državne revizije za poslovanje u 2016. godini, što smatram značajnim napretkom u odnosu na negativan nalaz iz 2013. godine. Uvjeren sam da je na to utjecao niz pozitivnih pomaka u našem poslovanju, koje se mogu vidjeti i u izvještaju upućenom Gradskom vijeću,“ kazao je intendant Blažević.

Intendant je komentirao situaciju koja se dogodila uoči prethodne sjednice, kad je Gradskom vijeću upućen izvještaj o radu s djelomice pogrešnim bilješkama koje su pratile financijsko izvješće. U međuvremenu su greške ispravljene, a odgovorna osoba sama je zatražila razrješenje te je prebačena na drugo radno mjesto. Naglasio je kako je s odborima gradskog vijeća na kojima je predstavljeno izvješće, točnije Odboru za proračun i financije te Odboru za nacionalne manjine, uspostavljena razina komunikacije i razumijevanja situacije u kojoj se nalazi kazalište, neophodna za kvalitetno razrješavanje problema u kojima se nalazi kazalište. Naime, iako je na kraju 2016. godine zabilježen manjak od 887 tisuća kuna, taj je manjak tijekom 2017. godine anuliran i to prvenstveno iz vlastitog poslovanja. S druge strane, intendant je kazao kako na sjednici Odbora za kulturu, koje nije podržalo izvješće, nije čuo niti jedan argumentirano mišljenje o programu, već samo pohvale za program i čestitke za dobivene nagrade.

Vijećnik Vedran Sabljak (Laburisti) naglasio je kako izvještaj pokazuje tendenciju poboljšavanja rada u financijskom i programskom dijelu, uz zabilježeno povećanje broja programa, posjetitelja i pretplata, dok je Tamara Martinčić (SDP) kazala kako to što su bilješke uz izvještaj bile pogrešne ne podrazumijeva i neispravno financijsko izvješće, koja je FINA-i predano u točnom obliku.

Vijećnica Petra Mandić (Most) istaknula je kako će kod glasovanja o izvještaju za 2016. godinu biti suzdržani zbog uvjetnog nalaza državne revizije.

Gradonačelnik Obersnel složio se kako se nije smjela dogoditi greška u bilješkama, ali i dodao kako svi mogu biti sretni ako je to jedini problem ove ustanove. Naime, istaknuo je, najveći je problem ove ustanove što, unatoč tome što ima status nacionalnog kazališta, čak 90% njenih potreba financira Grada Rijeka.

Donesene javne potrebe u sportu i tehničkoj kulturi

Usvojen je i Program javnih potreba u sportu za 2018. godinu, vrijedan gotovo 16 milijuna kuna, a podršku njegovom donošenju dao je i klub vijećnika HDZ-a. Kako je pojasnila vijećnica Filipa Capan, u programu su usvojene primjedbe HDZ-a oko povećanja sredstava za klubove koji su nositelji kvalitete te za sudjelovanje na natjecanjima djece i mladih, čime će se olakšati djelovanje klubova te smanjiti troškove roditeljima mladih sportaša. Jednoglasno je podržan Program javnih potreba u tehničkoj kulturi u 2018. godini, vrijedan 2,4 milijuna kuna.

Veljko Balaban, Mirjana Jukić, Damir Popov, Danko Švorinić, Josip Kukuljan, Marinko Koljanin i Dobrica Rončević

Veljko Balaban, Mirjana Jukić, Damir Popov, Danko Švorinić, Josip Kukuljan, Marinko Koljanin i Dobrica Rončević

Gradsko vijeće usvojilo je i druge prateće dokumente proračuna za 2018. godinu – Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u iznosu od 14,6 milijuna kuna te Program održavanja komunalne infrastrukture vrijedan 88,3 milijuna kuna, čiji je sastavni dio postao i amandman vijećnika HNS-a kojim su sredstva za čišćenje javnoprometnih površina i održavanje zelenih površina, dječjih igrališta i javnih fontana preraspodjelom postojećih prihoda povećana za 1,8 milijuna kuna.

Prihvaćeni su i drugi, uz proračun vezani dokumenti – Plan raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora u iznosu od 11,6 milijuna kuna, Plan raspodjele sredstava spomeničke rente vrijedan 10 milijuna kuna, odluke o raspoređivanju milijun kuna za financiranje političkih stranaka i članova izabranih s liste grupe birača zastupljenih u Gradskom vijeću, kao i odluka o financiranju Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, za što je u proračunu osigurano ukupno 541 tisuće kuna.

Zvonimir Peranić, Petra Mandić, Veljko Balaban Mirjana Jukić i Damir Popov

Zvonimir Peranić, Petra Mandić, Veljko Balaban, Mirjana Jukić i Damir Popov

Usvojen rebalans proračuna za 2017. godinu

Gradsko vijeće usvojilo je i Rebalans proračuna za 2017. godinu s pratećim dokumentima – izmjenama programa javnih potreba u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi, plana raspodjele spomeničke rente, programa gradnje i održavanja komunalne infrastrukture te odluke o financiranju osnovnih škola. Proračun za 2017. godinu rebalansom je smanjen za 62,1 milijuna kuna ili 6,5 posto te iznosi 886,1 milijuna kuna. Na smanjenje prihoda najveći je utjecaj imala porezna reforma te nerealizirane zamjene zemljišta i primitaka od financijske imovine i zaduživanja.

Protiv proračuna glasovali su vijećnici HDZ-a, koji su istaknuli, kao i kod usvajanja proračuna za 2018. godinu, da ne mogu podržati proračun za koji smatraju da je neistinito planiran, dok se projekti prolongiraju iz godine u godinu. Vijećnik Vojko Braut (SDP) istaknuo je kako nije krivnja Grada Rijeke što priprema projekta, za koje treba ishoditi brojne dozvole drugih tijela, traje godinama, dok je gradonačelnik Vojko Obersnel pojasnio kako se rebalansom samo popisuje kronologija događaja iz tekuće godine.

Pročelnik Ivan Šarar, zamjenik gradonačelnika Nikola Ivaniš i gradonačelnik Vojko Obersnel

Pročelnik Ivan Šarar, zamjenik gradonačelnika Nikola Ivaniš i gradonačelnik Vojko Obersnel

Bez promjene Odluke o grobljima

Gradsko vijeće, glasujući sa 17 glasova za (Akcija mladih, Živi zid, Lista za Rijeku, Most, HDZ te nezavisni vijećnici Marinko Koljanin i Josip Kukuljan) te 17 glasova protiv (Klubovi vijećnika SDP-Laburisti-SDSS, PGS i IDS-HSU) nije usvojilo izmjene Odluke o grobljima. Predlagatelj izmjena bio je nezavisni vijećnik Josip Kukuljan uz podršku grupe vijećnika, čiji je prijedlog išao u smjeru ukidanja jednokratne grobne naknade koja se plaća nakon isteka 30-godišnjeg zakupa, ukoliko se želi nastaviti s korištenjem grobnog mjesta na neodređeno vrijeme.

Vijećnik Vojko Braut istaknuo je kako klub SDP-Laburisti-SDSS neće podržati prijedlog smatrajući da bi se donošenjem ove odluke u neravnopravan položaj dovelo dvije trećine građana, koji su već platiti naknadu nakon 30-godišnjeg zakupa, ali i zbog činjenice da bi ukidanje ove naknade, dovelo u pitanje funkcioniranje KD Kozala. S jedne strane, u pitanje bi bilo dovedeno 15-ak radnih mjesta te bi došlo do smanjivanja standarda održavanja grobalja ili pak do povećanja cijene usluga. Vijećnica Ivona Milinović (HDZ) kazala je, kako se, razmišljajući na taj način, nikad ne bi donijela niti jedna promjena, pa primjerice Vlada nikad ne bi donijela odluku o smanjivanju poreza, jer je to nepravedno prema onima koji su prema ranijem zakonu platili veći porez.

Andrej Poropat i Morana Jokić

Andrej Poropat i Morana Jokić

Vijećnica Ana Trošelj (PGS) istaknula je, kako pregledavajući odluke o grobljima drugih jedinica lokalne samouprave, nije naišla niti na jedan grad ili općinu, gdje se ta naknada ne plaća, na što je vijećnik Danko Švorinić (Lista za Rijeku) istaknuo kako su sve odluke slične, no niti jedna druga jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj ne provodi odredbu o plaćanju te naknade.

Gradonačelnik Obersnel naglasio je kako se ne može reći da se radi o plaćanju iste usluge dva puta, već o tome da se plaća ugovorna obveza koje su potpisale dvije stranke – komunalno društvo i korisnik grobnog mjesta.

Nova odluka o tržnom redu

Usvojena je nova odluka o Tržnom redu, u čije se izmjene krenulo nakon što je u srpnju upravljanje tržnicama od koncesionara preuzela gradska tvrtka Rijeka plus. Kako je kazala pročelnika Odjela za komunalni sustav Irena Miličević, pri izradi prijedloga odluke posebna je pozornost posvećena prijedlozima Mjesnog odbora Luka i trenutnih zakupnika na tržnicama, s time da je dio prijedloga uključen u konačni prijedlog nacrta odluke. Tijekom javnog savjetovanja na tržni red pristiglo je 14 prijedloga, od kojih većina nije bila vezana uz odluku. Usvojen je pak prijedlog da se iz nacrta odluke briše mogućnost davanja prodajnog mjesta u podzakup, kako bi se izbjegla mogućnost trgovanja prodajnim mjestima na koje Grad Rijeka neće moći utjecati, što je naišlo na odobravanje kluba HDZ-a, koji je stoga i podupro novu odluku o Tržnom redu.

Gradsko vijeće donijelo je odluku kako će sa 100 tisuća kuna sudjelovati u dokapitalizaciji trgovačkog društva Žičara Učka, čime će dati daljnju podrška projektu izgradnje žičare na Učku, kao projekta važnog za razvoj turizma čitave regije. Dokapitalizacijom će se namaknuti sredstva za izradu glavnog projekta, kao preduvjeta za javljanje na natječaje za dobivanje sredstava iz EU fondova ili eventualnog poticanja interesa privatnih investitora za ulaganje u izgradnju žičare.

Podržan je prijedlog Mjesnog odbra Školjić da se naziv mjesnog odbora promijeni u Školjić-Stari grad.

Mirna Pavlović Vodinelić i predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Čordašev

Mirna Pavlović Vodinelić i predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Čordašev

Grad Rijeka neće iskoristiti pravo prvokupa dionica HNK Rijeke

Gradsko vijeće poduprlo je prijedlog gradonačelnika o odbijanju iskorištavanja prava prvokupa 58 milijuna kuna vrijednih udjela koje zaklada Social Sporta iz Nizozemske ima u Hrvatskom nogometnom klubu Rijeka. Godine 2012. sva dugovanja kluba prema RH prenesena su na Grad Rijeku u vidu vlasničkog udjela, a u procesu privatizacije Grad je prodao 70% udjela zakladi, zadržavši kontrolni paket dionica.
„Nakon pet godina uspješne suradnje, Social Sport se odlučio povući iz Hrvatske te poslao ponudu za prodaju svog udjela Gradu Rijeci, koji prema sklopljenom sporazumu ima pravo prvokupa. Predlažem da odbijemo ponudu, čime ćemo otvoriti mogućnost da Social Sport udjel proda drugim zainteresiranim partnerima,“ kazao je gradonačelnik Obersnel, dodajući da je, prema njegovim saznanima, za kupnju zaineresirana tvrtka Teanna iz Londona, koja se nalazi u vlasništvu obitelji predsjednika kluba Damira Miškovića.

Gradonačelnik je podržao prijedlog predsjednika Gradskog vijeća Tihomira Čordaševa, koji je u ime kluba Akcija mladih-Živi zid predložio da Grad Rijeka zadrži kontrolni paket od 25 % plus jednu dionicu, a da ostatak ponudi navijačima, što bi se omogućilo tek kad se provede postupak prodaje većinskog paketa. Podsjetio je kako je i sam, u trenutku potpisivanja ugovora sa Social Sportom najavljivao prodaju dionica navijačima. Također je kazao kako je hvalevrijedna ideja da se tako namaknuta sredstva iskoriste za financiranje klubova, no upozorio je kako se sredstva od prodaja dionica mogu koristiti samo za otplatu dugova. Sredstva od prodaje dionica mogu se koristiti za namirenje dugova, a dio prihoda koji se na taj način oslobodi može se onda namijeniti sportu.

Nezavisni vijećnik Marinko Koljanin, koji je u vrijeme potpisivanja sporazuma sa Social Sportom bio sportski direktor HNK Rijeke, istaknuo je kako bi bilo neprihvatljivo da neka jedinica lokalne samouprave pokuša kupiti profesionalni nogometni klub.

Skip to content