Grad Rijeka je, zajedno sa Zadrom, Velikom Goricom i Osijekom, među prvim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj koje uvode sustavno upravljanje energijom prema normi ISO50001:2018.

Uvođenje sustavnog gospodarenje energijom provodi se u okviru projekta Compete4SECAP čija je ukupna vrijednost 13.298.000 kuna, a koji se financira iz Europskog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020.

U sklopu tog projekta za dvije upravne zgrade Grada Rijeke uspostavljen je sustav upravljanja energijom i certificiran prema normi IS050001:2018. U sustav su za sada uključene upravne zgrade na adresama Korzo 16 i Titov trg 3 kao značajni potrošači energije, a najvećim dijelom to je električna energija za klimatizaciju i uredsku opremu te energija za grijanje.

O dobivanju ISO standarda sustavnog gospodarenja energijom kao i aktivnostima koje Grad Rijeka provodi govorili su Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke i Tajana Jukić Neznanović, viša savjetnica gradonačelnika – specijalistica za energetiku.

Grad Rijeka potpisnik je Energetske povelje gradonačelnika i župana koja je usvojena u Splitu 14. svibnja 2008. godine, i kojom se obvezao na povećavanje energetske učinkovitosti, upotrebu obnovljivih izvora energije te sustavno gospodarenje energijom, u cilju uštede financijskih sredstava i zaštite okoliša i održivog razvoja lokalnih zajednica na dobrobit svih građana.

Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke podsjetio je kako je Rijeka jedan od prvih hrvatskih gradova koji je pristupio Sporazumu gradonačelnika europskih gradova (Covenant of Mayors) – europskoj inicijativi pokrenutoj 2008. godine koja uključuje lokalne i regionalne vlasti u borbu protiv klimatskih promjena. Gradsko vijeće je 2010. godine usvojilo SEAP (Akcijski plan energetski održivog razvitka) u kojem su navedene 42 mjere za postizanje ciljeva 20x20x20 u odnosu na referentnu 2008. godinu za koju je napravljen inventar emisija CO2 za tri sektora – zgradarstvo, javnu rasvjetu i promet.

U tom kontekstu puno toga je napravljeno kako bi se ostvarili ti ciljevi, što je za nas bilo poprilično teško jer je Rijeka stisnuta unutar 44 kvadratna kilometra, gusto je naseljena pa se ne mogu raditi objekti poput vjetroelektrana ili fotonaponskih elektrana. Prva fotonaponska elektrana postavljena je na krovu upravne zgrade Grada Rijeke na Korzu 16, već 2009.g. a potom su solarni paneli, većinom za pripremu tople vode, postavljeni na objektima dječjih vrtića te osnovnim školama, a ostvarene su i znatne uštede u javnoj rasvjeti ugradnjom ekološki prihvatljivijih rasvjetnih tijela.

“Rijeka provodi proaktivnu energetsku politiku radi poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja štetnih utjecaja na okoliš te širenja svijesti među građanima o nužnosti učinkovitog korištenja energije. Jedan od većih projekata je i kogeneracijska elektrana na saniranom deponiju Viševac koja plin koji se stvara na odlagalištu spaljivanjem pretvara u el. Energiju koja se potom prodaje HEP-u. Veliku ulogu imaju i brojni projekti u zgradarstvu usmjereni na energetsku učinkovitost obnovom fasada i krovova. Zgrada riječke škole Nikola Tesla bila je jedna od prvih koje su obnovljene uz pomoć sredstava EU, a Grad Rijeka je do sada povukao EU sredstva za energetsku obnovu desetak svojih zgrada. To su prepoznali i građani pa grad Rijeka prednjači i povlačenju sredstava za obnove privatne i višestambene zgrade,čime se smanjuje potoršnja energije i ostvaruju znatne financijske uštede” kazao je gradonačelnik Obersnel.

Certifikat ISO 50001:2018. - Korzo 16Tajana Jukić Neznanović, viša savjetnica gradonačelnika – specijalistica za energetiku kazala je kako uvođenje ISO standarda 50001:2018 predstavlja nadogradnju na postojeće obveze predviđene Zakonom o energetskoj učinkovitosti, poput donošenja lokalne politike sustavnog gospodarenja energijom, uspostave energetskih (EE) timova, te praćenja i izvještavanja potrošnje električne i toplinske energije te vode putem ISGE aplikacije. Uz to planiraju se i provode mjere kao što su edukacija s ciljem promjene ponašanja zaposlenika i bolja regulacija potrošnje energije u zgradama kroz automatizaciju ili unaprjeđenje procedura. Prema dosadašnjim iskustvima procjenjuje se da će se u zgradama uštedjeti od 5-10% ukupne potrošnje energije nakon potpune primjene sustava. Takva vrsta održivog gospodarenja energijom zahtijeva kontinuirano povećavanje energetske učinkovitosti, a time i smanjivanje troškova i pripadajućih emisija stakleničkih plinova iz gradskih potrošača energije. Grad Rijeka tako je među prvim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj uveo sustavno upravljanje energijom prema normi IS050001:2018., u okviru projekta Compete4SECAP. Projekt ukupne vrijednosti 13.298.000 kuna financira se iz Europskog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Hrvatski partner na projektu je udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja).

U lipnju 2016.g. usvojena je i Revizija Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Rijeke, a u veljači 2019. godine Grad Rijeka pristupio je inicijativi Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju koja predstavlja proširenje Sporazuma iz 2008.g. te podržava postizanje cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine, prihvaćanje usvajanja integriranog pristupa radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i osiguranje pristupa sigurnoj, održivoj i dostupnoj energiji za sve.
Potpisivanjem Pisma namjere o suradnji, Grad Rijeka je 2008. godine postao dio projekta Sustavnog gospodarenja energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj.
Cilj projekta je uvođenje informatičkog sustava za gospodarenje energijom (ISGE) koji pohranjuje i analizira podatke o potrošnji energenata u zgradama u vlasništvu Grada Rijeke na bazi mjesečnih učitavanja potrošnje. Projekt se uspješno provodi već šest godina. U bazi se nalazi 138 zgrada čija se potrošnja prati od 2009. godine.
Također EU sredstvima putem projekta iUrban u 16 zgrada Grada Rijeke ugrađene su komponente sustava daljinskog očitanje potrošnje energenata i vode koji je povezan s Nacionalnim sustavom za gospodarenje energijom (ISGE). Ugradnja se nastavila kao sastavni dio energetskih obnova objekata javne namjene tako daje sada 27 objekata dio sustava daljinskog očitanja.

Skip to content