Zametska je pećina prvi puta spomenuta u biološkim istraživanjima G. Depolija 1923. godine. Njezina istinska starost procjenjuje se na 20.000 – 30.000 godina.

Nastala je u naslagama vapnenca koji su tekstonskim pokretima bili pomicani te ispresijecani brojnim pukotinama. Zametska pećina nije bogata špiljskim ukrasima, niti su oni posebne vrijednosti u usporedbi s mnogim drugim špiljama u našem kršu, međutim sama mogućnost doživljaja krškog podzemnog ambijenta u potpuno urbanoj gradskoj sredini je rijetkost.

Zametska pećina

Zametska pećina

Zametska pećina Velike količine oborina u diluvijalnom i postdiluvijalnom razdoblju prodirale su u formirane šupljine korodirajući hodnike i dvorane te ispunjavajući prostor kalcitnim nakupinama.

Prvo značajnije istraživanje pećine proveo je dr. Josip Poljak koji je u svojim stručnim radovima iz 1928. i 1935. godine dao iscrpan opis Zametske pećine popraćen nacrtima i fotografijama.  Dr. M. Malez ulazi u Zametsku pećinu 1954. godine u okviru sistematskih speleoloških istraživanja koje je provodila bivša država, te objavljuje izvještaj  u Ljetopisu Akademije. Riječki speleolozi intenzivno su posjećivali pećinu 1962-63. godine jer ih je pećina privlačila ” … i radi svoje ljepote, jer je tada bila potpuno uščuvana, naročito u unutrašnjim svojim dijelovima…”. No, prestankom rada Speleološkog društva, interes za pećinu opada.

U proljeće godine 1977. iznenada se javlja  interes za pećinu, jer se u njezinoj blizini gradio veliki stambeni neboder, a miniranjem zasjeka postojala je opasnost da se pećina uništi. Prof. dr.sc. Srećko Božičević pozvan je tada da izvrši istraživanje sa zadatkom izrade što točnijeg nacrta Zametske pećine. Istraživanje je utvrdilo da pećinski kanal nije ugrožen građevinskim radovima, te donijelo nova saznanja o izgledu pećine.

Zametska je pećina 1981. godine proglašena geomorfološkim spomenikom prirode te upisana u Registar posebno zaštićenih objekata prirode.

Godine 2005. predstavljeno je prof. dr. sc Srećko Božičević predstavio je prirodno bogatstvo Zametske pećine.

Na stranicama Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem može se saznati više informacija o projektu uređenja Zametske pećine i njezinog otvaranja za javnost