Osnivanje obrta
Osnivanje obrta jednostavan je postupak, no ovisi o vrsti djelatnosti kojom se želite baviti. Ovdje ukratko možete dobiti informacije o tome koji je postupak za osnivanje obrta, koji su Vam dokumenti potrebni za to, koji su troškovi osnivanja i sl.
Kao i osnivanje trgovačkih društava, i osnivanje obrta se provodi u servisu HITRO.HR. U Rijeci se HITRO.HR nalazi u prostorijama FINA-e, na adresi Frana Kurelca 10, gdje možete podignuti svu potrebnu dokumentaciju i informacije za prijavu novog obrta u Obrtni registar.
Detaljnije informacije o obrtima možete pronaći u priloženom dokumentu Obrti, na stranicama servisa HITRO.HR, odnosno servisa e-Obrt.
Također, razne informacije o osnivanju i radu obrta mogu se pronaći na stranicama Savjetodavne službe Hrvatske obrtničke komore.
Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću
Postupak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću nešto je složeniji. Slijedi kratak pregled koji je postupak otvaranja te pregled dokumenata koji su potrebni za otvaranje d.o.o.-a.
Osnivanjem servisa HITRO.HR postupak registracije trgovačkih društava uvelike se skratio i pojednostavio.
U Rijeci šalter servisa HITRO.HR možete pronaći u prostorijama Financijske agencije, na adresi Frana Kurelca 10, gdje ćete dobiti popis potrebne dokumentacije i obrasce za upis trgovačkog suda u Sudski registar.
Trgovačka društva, ali i ustanove, zadruge, gospodarska interesna udruženja, trgovce pojedince, te podružnice inozemnih trgovačkih društava u Hrvatskoj moguće je pretraživati u Sudskom registru trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj.
Razlika između obrta i trgovačkog društva
Postoje određene razlike u poslovanju obrta i trgovačkih društava. Najviše se razlikuju u postupku osnivanja, poreznom tretmanu, vođenju poslovnih knjiga i tretmanu poduzetničke plaće.
OSNIVANJE
Osnivanje obrta i osnivanje društva s ograničenom odgovornošću uvelike se razlikuje.
Za osnivanje obrta za određene djelatnosti potrebna odgovarajuća stručna sprema. Naime, postoje tri vrste obrta: slobodni, vezani i povlašteni. Za otvaranje slobodnog obrta nije uvjet zanimanje, školska sprema ni iskustvo. Za otvaranje vezanog obrta važan je uvjet stručna sprema, radno iskustvo ili majstorski ispit, dok je za otvaranje povlaštenog obrta potreban određeni stupanj i vrsta stručne spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima. Dakle, ukoliko želite otvoriti vezani obrt morate imati odgovarajuću stručnu spremu ili majstorski ispit, ili zaposliti na tim poslovima osobu koja ima traženu spremu ili ispit. Popis vezanih i povlaštenih obrta sa potrebnom stručnom spremom nalazi se na kraju ovog teksta.
Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.
Poduzetnici početnici najčešće se odlučuju na osnivanje obrta s paušalnim oporezivanjem koji umjesto vođenja dvojnog knjigovodstva porez plaćaju kvartalno, a iznos poreza ovisi o razredu primitaka.
Obrt se otvara prijavom pri Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije u Odsjeku za gospodarstvo i turizam na adresi Riva 10 te se upisuje u Obrtni registar. Više informacija i savjeta za pokretanje obrta nalazi se na mrežnim stranicama Hrvatske obrtničke komore.
Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o. je kompliciranije i zahtijeva više dokumenata, vremena i sredstava.
Prednost d.o.o. je ta što uvjet za osnivanje d.o.o. nije stručna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti pa se za otvaranje d.o.o. često odlučuju osobe koje nemaju zadovoljavajuću stručnu spremu za otvaranje obrta.
Osim prijave na Trgovačkom sudu, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku. Pored toga, osnivanje društva potrebno je prijaviti u Poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, u mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju itd. pa je registraciju d.o.o. u većini slučajeva najbolje prepustiti odvjetničkom uredu.
POREZNI MODEL
Sva trgovačka društva pa tako i d.o.o. obveznici su poreza na dobit.
Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to žele mogu postati i obveznici poreza na dobit.
Ukoliko obrtnici imaju godišnje primitke veće od 300.000,00 kn, zakon određuje da moraju prijeći u sustav PDV-a.
Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogućnost paušalnog plaćanja poreza, dok je kod d.o.o. to nemoguće.
VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA
Trgovačka društva (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, a to uključuje vođenje slijedećih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije).
Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omogućava obrtnicima da samostalno vode knjige te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva vođenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o tražbinama i obvezama (knjiga izdanih i primljenih računa) i Popisa dugotrajne imovine. Ukoliko obrtnik prijeđe u sustav PDV-a, obvezan je voditi knjige prema načelu dvojnog knjigovodstva.
Pritom se knjiženje poslovnih događaja u d.o.o. vrši prema načelu fakture (računa) odnosno kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne – kada je račun naplaćen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o. što PDV moraju uplatiti pri izdavanju računa, iako im račun nije uplaćen u roku.
PLAĆA OSNIVAČA (VLASNIKA)
Kod d.o.o., kao i svih ostalih trgovačkih društava, cijela bruto plaća osnivača tj. vlasnika priznaje se kao trošak. No, kod obrtnika se samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje priznaju kao troškovi.
Osnivanje zadruga
Zadruga je pravna osoba koja se upisuje u sudski registar, a uživa posebnu zaštitu države u obavljanju registrirane djelatnosti. U Zakonu o zadrugama (pročišćeni tekst zakona NN 34/11, 125/13, 76/14, 114/18, 98/19) mogu se pronaći informacije o postupku osnivanja zadruge.