U nastavku možete pročitati više informacija o tome kako otvoriti obrt, društvo s ograničenom odgovornošću i koje su njihove razlike, te kako otvoriti zadrugu.

Osnivanje obrta

Osnivanje obrta jednostavan je postupak, no ovisi o vrsti djelatnosti kojom se želite baviti. Ovdje ukratko možete dobiti informacije o tome koji je postupak za osnivanje obrta, koji su Vam dokumenti potrebni za to, koji su troškovi osnivanja i sl.

Kao i osnivanje trgovačkih društava, i osnivanje obrta se provodi u servisu HITRO.HR. U Rijeci se HITRO.HR nalazi u prostorijama FINA-e, na adresi Frana Kurelca 10, gdje možete podignuti svu potrebnu dokumentaciju i informacije za prijavu novog obrta u Obrtni registar.

Detaljnije informacije o obrtima možete pronaći u priloženom dokumentu Obrti, na stranicama servisa HITRO.HR, odnosno servisa e-Obrt.

Također, razne informacije o osnivanju i radu obrta mogu se pronaći na stranicama Savjetodavne službe Hrvatske obrtničke komore.

Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću

Postupak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću nešto je složeniji. Slijedi kratak pregled koji je postupak otvaranja te pregled dokumenata koji su potrebni za otvaranje d.o.o.-a.

Osnivanjem servisa HITRO.HR postupak registracije trgovačkih društava uvelike se skratio i pojednostavio.

U Rijeci šalter servisa HITRO.HR možete pronaći u prostorijama Financijske agencije, na adresi Frana Kurelca 10, gdje ćete dobiti popis potrebne dokumentacije i obrasce za upis trgovačkog suda u Sudski registar.

Trgovačka društva, ali i ustanove, zadruge, gospodarska interesna udruženja, trgovce pojedince, te podružnice inozemnih trgovačkih društava u Hrvatskoj moguće je pretraživati u Sudskom registru trgovačkih društava  u Republici Hrvatskoj.

Razlika između obrta i trgovačkog društva

Postoje određene razlike u poslovanju obrta i trgovačkih društava. Najviše se razlikuju u postupku osnivanja, poreznom tretmanu, vođenju poslovnih knjiga i tretmanu poduzetničke plaće.

OSNIVANJE

Osnivanje obrta i osnivanje društva s ograničenom odgovornošću uvelike se razlikuje.

Za osnivanje obrta za određene djelatnosti potrebna odgovarajuća stručna sprema. Naime, postoje tri vrste obrta: slobodni, vezani i povlašteni. Za otvaranje slobodnog obrta nije uvjet zanimanje, školska sprema ni iskustvo. Za otvaranje vezanog obrta važan je uvjet stručna sprema, radno iskustvo ili majstorski ispit, dok je za otvaranje povlaštenog obrta potreban određeni stupanj i vrsta stručne spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima. Dakle, ukoliko želite otvoriti vezani obrt morate imati odgovarajuću stručnu spremu ili majstorski ispit, ili zaposliti na tim poslovima osobu koja ima traženu spremu ili ispit. Popis vezanih i povlaštenih obrta sa potrebnom stručnom spremom nalazi se na kraju ovog teksta.

Obrt se otvara prijavom u Državnoj upravi Primorsko-goranske županije, u Službi za gospodarstvo, te se upisuje u Obrtni registar.

Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o.-a je kompliciranije i zahtjeva više dokumenata, vremena i novaca.
Prednost d.o.o.-a je ta što uvjet za osnivanje d.o.o.-a nije stručna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti,  pa se za otvaranje d.o.o.-a često odlučuju osobe koje nemaju zadovoljavajuću stručnu spremu za otvaranje obrta.

Osim prijave na trgovačkom sudu, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti osnivanje društva u Poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, u mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju itd. pa je registraciju d.o.o.-a u većini slučajeva najbolje prepustiti odvjetničkom uredu.

POREZNI MODEL

Sva trgovačka društva, pa tako i d.o.o. obveznici su poreza na dobit. Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu. Porezna osnovica je, najjednostavnije rečeno, razlika između prihoda i rashoda.

Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to žele mogu postati i obveznici poreza na dobit.
Ukoliko obrtnici imaju godišnje primitke veće od 85.000 kn zakon određuje da moraju prijeći u sustav PDV-a.

Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogućnost paušalnog plaćanja poreza, dok je kod d.o.o.-a to nemoguće.

VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA

Trgovačka društva  (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, a to uključuje vođenje slijedećih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije).

Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omogućava obrtnicima da samostalno vode knjige te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva vođenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o tražbinama i obvezama (knjiga izdanih i primljenih računa) i Popisa dugotrajne imovine. Ukoliko obrtnik pređe u sustav PDV-a, obvezan je voditi knjige prema načelu dvojnog knjigovodstva.

Pritom se knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.-u vrši prema načelu fakture (računa) – dakle kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne – kada je računa naplaćen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a što PDV moraju uplatiti pri izdavanju računa, iako im račun nije uplaćen u roku.

PLAĆA OSNIVAČA (VLASNIKA)

Kod d.o.o., kao i svih ostalih trgovačkih društava, cijela bruto plaća osnivača tj. vlasnika priznaje se kao trošak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao troškovi.

Osnivanje zadruga

Zadruga je pravna osoba koja se upisuje u sudski registar, a  uživa posebnu zaštitu države u obavljanju registrirane djelatnosti. Ovdje možete pronaći nešto više informacija o tome koji je postupak osnivanja zadruge.

Zadrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača.

Zadrugari ulažu u zadrugu članske uloge koji moraju biti jednaki, u novcu, stvarima ili pravima izraženim u kunskoj protuvrijednosti.

Prema Zakonu o zadrugama, zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski  i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

Zadruga se osniva ugovorom o osnivanju koji sadrži:
1. ime i prezime osnivača i njihove JMBG, odnosno tvrtku, sjedište pravne osobe,
2. tvrtku i sjedište zadruge,
3. djelatnost
4. visinu članskog uloga, izraženu u novcu, stvarima i pravima u kunskoj protuvrijednosti,
5. rok u kojem se u zadrugu moraju unijeti članski ulozi,
6. prava i obveze osnivača u obavljanju djelatnosti, upravljanju, udjelu u dobiti, odnosno udjelu u pokriću gubitaka, nastupanju u pravnom prometu, u odgovornosti i povratu uloga i drugih sredstava,
7. druge odredbe koje se odnose na osnivanje, poslovanje i prestanak zadruge.

Ugovor se sklapa u obliku javnobilježničke isprave.

Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon održavanja osnivačke skupštine na kojoj su donesena pravila zadruge, izabran upravitelj te imenovani članovi nadzornog odbora ako ga zadruga ima.

U sudski registar se upisuje:
1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja zadruge,
2. ukupni iznos članskih uloga,
3. dan sklapanja ugovora o osnivanju,
4. imena članova NO ako ga ima,
5. ime upravitelja,
6. ovlasti za zastupanje zadruge,
7. odgovornost zadrugara.

Zadruga je dužna Rješenje o upisu u sudski registar dostaviti Hrvatskom savezu zadruga u roku od 15 dana od dana upisa.

Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa zadrugara, zadruga i zadružnih saveza osnovan je Hrvatski savez zadruga, koji predstavlja stručno-poslovnu organizaciju zadruga i zadružnih saveza.