Grad je do sada, ustupanjem nekretnina, oslobađanjem od plaćanja komunalne naknade i izgradnjom cestovne i ostale infrastrukture u područje sveučilišnog Kampusa na Trsatu uložio oko 133,2 milijuna kuna vezanih uz razvoj ovog projekta.
Zahvaljujući viziji razvoja Rijeke kao grada mladih i grada znanja, gradonačelnik Vojko Obersnel još je 2003. godine u pregovorima s državom uspio dogovoriti da se objekti Ministarstva obrane na Trsatu nakon odlaska vojske predaju na korištenje Gradu Rijeci s idejom da na toj lokaciji izraste studentski Kampus.
Odmah po preuzimanju bivše vojarne Trsat od Ministarstva obrane taj prostor površine od 355.734 m2 Grad Rijeka je bez naknade ustupio Sveučilištu u Rijeci za izgradnju Kampusa i Kliničkom bolničkom centru za izgradnju nove bolnice.
Najprije je, za potrebe Akademije primijenjenih umjetnosti, uređena najveća zgrada Vojarne i otvorena u listopadu 2006. godine. Zgrada Znanstveno-tehnologijskog parka useljena je 2009. godine, zgrada Filozofskog i Učiteljskog fakulteta početkom 2011. godine, zgrada studentske prehrane u travnju 2011. godine, zgrada Sveučilišnih odjela krajem 2011. godine, a zgrada Građevinskog fakulteta u 2012. godini.
Akademija primijenjenih umjetnosti
Velika zgrada bivše Vojarne izgrađena 1928. g., preuređena je 2006. godine prema projektu arhitekta Željka Vukušića. U suterenu zgrade smještene su radionice APU. Na II. katu zgrade privremeno su smješteni Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta, Studentski savjetovališni centar, Ured za studente s posebnim potrebama i Centar za umjetničku topografiju, koji su osnovali Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba i Sveučilište u Rijeci.
Filozofski fakultet i Učiteljski fakultet
Zgrada je projektirana kao zajednički objekt triju korisnika, koji imaju zasebne ulaze i čine odvojene cjeline, a to su: Filozofski fakultet, Učiteljski fakultet i Studentski savjetovališni centar. U sklopu objeka projektirana je i podzemna garaža s 200 parkirnih mjesta. Zgrada je useljena početkom 2011. godine.
Zgradu Sveučilišnih odjela je projektirao doc. Dario Gabrić d.i.a. s Građevinsko-arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Zgrada je useljena u listopadu 2011. godine, a u njoj su smješteni Odjel za fiziku, Odjel za matematiku, Odjel za biotehnologiju i Odjel za informatiku (danas: Fakultet informatike i digitalnih tehnologija). Osim Sveučilišnih odjela, u zgradi se nalaze i Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te Centar za podršku učenju i poučavanju.
Radovi su započeli u travnju 2008. godine, a objekt je useljen u studenom 2011. godine. U ovome će objektu biti smješten i Sveučilišni centar za studije. U okviru zgrade izgrađena je i podzemna garaža s 200 parkirnih mjesta.
Objekt studentske prehrane
Radovi su počeli u listopadu 2007. Objekt studentske prehrane obuhvaća prostore blagovaonice (restoran), centralne kuhinje kapaciteta 4500 obroka, slastičarnice i kavane. U okviru objekta nalaze se i prostori za društvene aktivnosti akademske zajednice. U okviru zgrade izgrađena je i podzemna garaža s 100 parkirnih mjesta. Objekt je useljen u travnju 2011.g.
Početkom 2015. godine krenuli su radovi, a 2017. su dovršeni, na izgradnji tri paviljona studentskog smještaja s ukupno 754 ležaja, čija se gradnja, vrijedna 150 milijuna kuna, financirala iz europskih strukturnih fondova.
Znanstveno-tehnologijski park (STeP)
Znanstveno-tehnologijski park je smješten u preuređenoj zgradi Vojarne. Preuređenje je završeno koncem ožujka 2009. godine. Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci otvoren je s ciljem da bude poveznica između znanstvenih istraživanja u sveučilišnim laboratorijima i istraživačkim centrima i poduzetništva u regiji i šire. Zadaća mu je poticati poduzetništvo utemeljeno na znanju, inovativnosti i novim tehnologijama. STeP je smješten u srcu Sveučilišnoga kampusa, a stanarima će pružati usluge kao što su zaštita intelektualnoga vlasništva, marketing, business konzalting, networking sa znanstvenicima i poduzetnicima.
Infrastruktura i ostali objekti
Uređenjem okoliša obuhvaćeni su prostori Sveučilišnoga trga Kampusa i ostalih zelenih površina, glavna pješačka prometnica s pristupnim parkiralištima uz studentske domove te pješački koridor sa stubištem. Projekt uređenja okoliša s pripadajućom infrastrukturom izradio je projektni tim Instituta građevinarstva Hrvatske d.d., PC Rijeka. Veliku pomoć u izgradnji cjelokupne infrastrukture Kampusa i uređenju okoliša osigurao je Grad Rijeka.
Toplana/energana i plinsko mjerna redukcijska stanica koncipirana je kao zajednički energetski blok Sveučilišnoga kampusa u Rijeci i KBC-a Rijeka. Pri koncipiranju toplane vodilo se računa o zahtjevu etapne gradnje kampusa i KBC-a.
Od iznimnog su značaja i dvije gradske ulice, četverotračna Sveučilišna avenija (na zapadnome dijelu Kampusa, okomito na ulicu Slavka Krautzeka) te produžetak ulice Vjekoslava Dukića iza sadašnjeg KBC-a.