Povezati Rijeku 2030.: Multimodalno prometno čvorište s održivim i učinkovitim prometnim sustavom

Kontekst, potrebe i prilike: Ključni izazovi i prilike za prometni sustav grada Rijeke promatraju se kroz jačanje prometne povezanosti, dostupnost javnog prijevoza te mobilnost.

U odnosu na   povezanost Rijeke, prometni razvoj u bitnom je određen razvojem infrastrukture koja nije u nadležnosti gradske uprave, no Grad će svojim angažmanom poticati identificirane razvojne smjerove kroz projektnu i programsku suradnju s nacionalnom razinom i relevantnim javnim operaterima. U kontekstu riječke Luke, osnovni izazov odnosi se na iskorištavanje značajnog investicijskog potencijala koji ona ima te koristi za riječko i hrvatsko gospodarstvo koje puno iskorištavanje toga potencijala može donijeti, u kontekstu željeznice i zračne luke, ključni izazovi odnose se na nedostatnost postojeće infrastrukture koju je potrebno dograditi ili obnoviti, nepovezanost s ostalim modalitetima prijevoza te nužnost iskorištavanja postojećih potencijala. U tom smislu, potrebno je jačati konkurentnost riječke luke na globalnom tržištu putem integracije prometnih sustava i razvoja novih terminala te utvrditi mogućnosti širenja lučkih kapaciteta.

U kontekstu javnog prometa i mobilnosti u gradu prepoznati izazovi vezani su za nedovoljnu prilagođenost javnog prijevoza putnicima, nedovoljne kapacitete (resursne i infrastrukturne), nepovezanost različitih modaliteta prijevoza te nepostojanje dovoljno podataka o svim segmentima prometa za potrebe njegovog optimiziranja. Kako bi se navedeni izazovi savladali potrebno je kreirati intermodalan, povezan i putnicima prilagođen prometni sustav, baziran na ekološki prihvatljivim tehnologijama koje će omogućiti veću točnost i veći stupanj fleksibilnosti u prepoznavanju i zadovoljavanju potreba putnika.

Željeznicu i zračnu luku potrebno je značajnije uključiti u promet Grada Rijeke te ostvariti lokalnu povezanost željeznicom i globalnu povezanost zračnim putem. Iz perspektive javnoga prijevoza i mobilnosti potrebno je uspostaviti cjeloviti, intermodalni, ekološki prihvatljivi i putnicima prilagođeni prometni sustav koji će objediniti sve dostupne, ali i nove planirane modalitete transporta unutar grada, a koji će motivirati putnike na korištenje javnoga prijevoza umjesto korištenja osobnih automobila. Rješenja u pametnom prometu temeljena na senzorici, umjetnoj inteligenciji, kao i čista i ekološki prihvatljiva rješenja, dio su horizontalnog cilja razvoja Rijeke kao pametnoga grada.

Telekomunikacijska infrastruktura u Rijeci koja omogućuje širokopojasni pristup internetu je dobro razvijena, a zadovoljava pokrivenost signalom mobilnog bežičnog pristupa pogotovu u kontekstu činjenice da je dio Rijeke, korištenjem tehnologije dinamičkog dijeljenja spektra, odnedavno pokriven i 5G mrežom. Rijeka je, kombinirajući mobilni i fiksni pristup, gotovo 100% pokrivena mrežom koja omogućava brzine od 30-100 Mbit/s no te brzine nikako ne mogu zadovoljiti potrebe građana i gospodarstva Rijeke u narednih 10 godina, no pojedinačno gledajući, fiksnim širokopojasnim pristupom samo je djelomično pokrivena brzinama od 100 Mbit/s ili više. Za naredni desetogodišnji period potrebno je planirati primjenu tehnologija koje će zainteresiranim građanima i svim poslovnim subjektima na cijelom području grada omogućiti brzine od 1 Gbit/s i više.  Kako bi Grad ostvario svoj cilj da postane smart city hub za cijelu regiju, nužno je snažno se fokusirati na razvoj ICT infrastrukture kao temeljne pretpostavke njegove povezanosti u novoj dekadi. I tu su pred Gradom izazovi u odnosu na nadležnost razvoja infrastrukture, no, koristeći se pozitivnim iskustvima iz aktualne dekade, Grad će nastaviti s proaktivnim pristupom suradnji s operaterima i usmjeravati vlastita ulaganja u maksimalnu brzinu i pokrivenost internetom na području Grada Rijeke.

Teme obuhvaćene ovim područjem su:

  1. Gradski cestovni promet,
  2. Gradski javni promet,
  3. Biciklizam,
  4. Pješaci,
  5. Alternativni oblici prometa,
  6. Održivost prometa,
  7. Razvoj željeznice,
  8. Razvoj zračne luke,
  9. Razvoj morske luke,
  10. Integracija različitih oblika prometa
  11. ICT infrastruktura.

Za provedbu ovoga strateškoga cilja osmišljena su četiri specifična cilja usmjerena prepoznatim izazovima za riječki promet i povezivost. Prvi specifični cilj odnosi se na mjere i aktivnosti usmjerene jačanju prometne povezanosti kroz unaprjeđenje postojeće i razvoj nove prometne infrastrukture s naglaskom na željeznički, zračni i morski promet, drugi specifični cilj usmjeren je razvoju javnoga prijevoza, treći na urbani prometni sustav te jačanje mobilnost,i dok je četvrti specifični cilj usmjeren unapređenju ICT infrastrukture i povezivosti.

U odnosu na horizontalni cilj Pametna Rijeka 2030. namjera je Grada kroz specifične ciljeve 3.2., 3.3. i 3.4. razvijati pametna rješenja u području javnoga prijevoza i urbanoga prometnoga sustava i mobilnosti kroz implementaciju sustava temeljenih na novim tehnologijama, a s ciljem lakšeg prometovanja i jačanja mobilnosti građana, kao i  kroz razvoj ICT infrastrukture u skladu s europskim standardima.

Strateški cilj 3. Povezati Rijeku 2030.: Multimodalno prometno čvorište s održivim i učinkovitim prometnim sustavom
Specifični ciljevi 3.1. Rijeka povezana sa svijetom i svojom okolicom
3.2. Čist, učinkovit i pristupačan javni prijevoz u gradu (H)
3.3. Razvoj urbanog prometnog sustava i mobilnost (H)
3.4. Razvoj ICT infrastrukture u gradu(H)

Mjere vezane uz Strateški cilj 3. Povezati Rijeku 2030.

Specifični cilj 3.1. Rijeka povezana sa svijetom i svojom okolicom

Rijeku 2030 vidimo kao vodeće regionalno prometno čvorište. Iskorištavanje geoprometnog položaja značajna je prilika Rijeke i u nadolazećem razdoblju te se mogu iskoristiti u ostvarivanju cilja. Dakako, puko postojanje različitih specifičnih oblika transporta u Rijeci, (prisutnost luke, povezanost vlakom, autobusom te blizina zračne luke), samo po sebi nije dovoljno, već je stalnim ulaganjima u rekonstrukciju i proširenje kapaciteta nužno sustavno unaprjeđivati vlastitu konkurentnost. S obzirom da će količina dnevnih migracija između Rijeke i okolice, prema predviđanjima, samo rasti, nužno je provesti analize koje će utvrditi smjerove u kojima se može provesti poboljšanje infrastrukture javnoga prijevoza te broja linija, kao i uspostavljanje kvalitetnije prateće infrastrukture (primjerice, izgradnja parkirališta na najprometnijim željezničkim ili autobusnim stanicama radi olakšavanja korištenja javnog prijevoza). Isplativost navedenih ulaganja očitovat će se povećanjem ukupnog broja putnika korisnika specifičnih oblika prometa između Rijeke i EU te Rijeke i ostatka Hrvatske uz povećanje broja linija vlakova, autobusa kao i brodskih te zračnih linija između Rijeke te EU i ostatka Hrvatske do 2030. godine.

KLJUČNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI
●      broj linija vlakova iz Rijeke za EU i RH
●      broj autobusnih linija iz Rijeke za EU i RH
●      broj zračnih linija iz Rijeke za EU i RH

Kako bi se osiguralo ostvarenje opisanog cilja, potrebno je pokrenuti sljedeće mjere, aktivnosti i projekte:

  • Promoviranje Riječkoga prometnog pravca u zemlji i inozemstvu

 

Specifični cilj 3.2. Čisti, učinkoviti i pristupačni javni prijevoz

Čisti, učinkoviti i pristupačni javni prijevoz bit će od velike važnosti za Rijeku u budućem periodu. Kako bi se taj specifični cilj ostvario, nužno je osiguravanje ekoloških i modernih prijevoznih sredstava javnog prijevoza, prije svega autobusa s ciljem poticanja građana na korištenje javnoga prijevoza. Korištenje pametnih tehnologija za upravljanje prometom za poboljšanje protočnosti prometa te poboljšanje fleksibilnosti i dostupnosti javnoga prijevoza pomoći će u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Osim ulaganja u obnovu i osuvremenjivanje postojećeg voznog parka, proaktivno djelovanje Grada analizom postojećih prometnih pravaca i stvaranje novih, optimalnih prometnih pravaca za linije javnoga prijevoza pomoći će u provedbi specifičnog cilja da Rijeka 2030. bude grad s ekološkim i učinkovitim javnim prijevozom.

KLJUČNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI
●      broj korisnika javnog gradskog prijevoza

Kako bi se osiguralo ostvarenje opisanog cilja, potrebno je pokrenuti sljedeće mjere, aktivnosti i projekte:

  • Opremanje sustava javnoga gradskoga prijevoza
  • Digitalizacija sustava javnog gradskog prijevoza

 

Specifični cilj 3.3. Razvoj urbanoga prometnoga sustava i mobilnost

Rijeka će 2030. dostići viziju grada s visoko razvijenim prometnim sustavom te aktivnim i mobilnim stanovništvom. Postojeće izazove specifičnih prostornih i geomorfoloških ograničenja te visoku motoriziranost stanovništva nužno je premostiti daljnjim ulaganjima u postojeći sustav javnoga gradskoga i prigradskoga prijevoza te ulaganjima u prateću infrastrukturu (parkirališta, garaže). Pored toga, razvijanjem nove infrastrukture orijentirane alternativnim oblicima prijevoza i budućim trendovima (bike sharing sustav, punionice za električna vozila i vozila na vodik) na području čitavoga grada stvorit će se suvremeni i učinkoviti prometni sustav s većim brojem korisnika javnoga gradskoga prijevoza i alternativnih oblika prijevoza. Poticanjem alternativnih oblika prijevoza kao što su bike sharing sustav ili car sharing sustavi ostvarit će se pozitivan učinak na okoliš smanjenjem emisija stakleničkih plinova, ali i smanjenjem gustoće cestovnog prometa. Pozitivan učinak uvođenja alternativnih oblika prijevoza ogledat će se i u kvalitetnijem odvijanju javnoga gradskoga prometa. Prikupljanjem setova podataka u stvarnome vremenu omogućit će se kvalitetnija analiza stanja u prometu i bolja usluga javnog gradskog prijevoza građanima.

KLJUČNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI
●      ukupna duljina označenih biciklističkih trasa
●      udio proračuna namijenjen unapređenju prometa
●      broj korisnika gradskih električnih bicikala

Kako bi se osiguralo ostvarenje opisanog cilja, potrebno je pokrenuti sljedeće mjere, aktivnosti i projekte:

  • Projekt urbane i prometne revitalizacije centra grada
  • Razvoj inovativnih prometnih rješenja

 

Specifični cilj 3.4. Razvoj ICT infrastrukture

Kako bi se Rijeka uopće gospodarski i društveno razvijala, a osobito u nastojanju ostvarenja cilja – središta za razvoj i primjenu pametnih rješenja u upravljanju gradom i poticanja tehnološki napredne industrije i usluge, kvalitetna IKT infrastruktura ključna je pretpostavka.

U odnosu na tehnološke ciljeve i brzinu i vrstu fiksnih ili mobilnih mreža kojima će se Rijeka koristiti kao osnovnom telekomunikacijskom infrastrukturom,  desetogodišnje planiranje predug je period za postavljanje konkretnih ciljeva. Naime, brzina tehnološkog napretka iznimno je visoka i moguće je očekivati da će sadašnji tehnološki cilj 5G zamijeniti 6G ili viši standard. Grad će, u granicama svojih mogućnosti, dakle u suradnji s telekomunikacijskim operaterima, kao svoj prioritet imati razvoj fiksne i mobilne mreže prema najvišim standardima, budući da oni predstavljaju ključni preduvjet u razvoju grada kao Smart City Huba, kao i u gospodarskom i društvenom razvoju općenito.

KLJUČNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI
●      postotak pokrivenosti (kućanstva) fiksnog širokopojasnog pristupa internetu brzinom 100 Mbit/s i više
●      postotak korištenja (kućanstva) fiksnog širokopojasnog pristupa internetu brzinom 100 Mbit/s i više
●      postotak pokrivenosti (lokacije Grada Rijeke) fiksnog širokopojasnog pristupa internetu brzinom 1 Gbit/s i više

Kako bi se osiguralo ostvarenje opisanog cilja, potrebno je pokrenuti sljedeće mjere, aktivnosti i projekte:

  • Razvoj komunikacijske infrastrukture