Slijedom prijedloga Europskog parlamenta o provedbi projekta Europske prijestolnice kulture – EPK nakon 2020. godine, iznesenog u srpnju 2012. godine, Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke uvrstio je kandidaturu Rijeke za EPK 2020. godine kao jedan od najvažnijih strateških projekata u Prijedlog strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. – 2020. Gradsko Vijeće Grada Rijeke usvojilo je u travnju 2013. godine Prijedlog odluke o isticanju kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.
EPK Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su Odluku kojom su se definirale aktivnosti provedbe projekta EPK nakon 2020. godine, slijedom čega je Ministarstvo kulture RH raspisalo i provelo natječaj temeljem kojeg su gradovi u RH kandidirali svoje projekte.
Gradovi su imali 10 mjeseci za pripremu kandidature i pisanje prijavnice. Odluka o gradovima koji će se natjecati u drugom krugu donesena je 2015., a konačna odluka i imenovanje hrvatskog grada Europske prijestolnice kulture donesena je 24. ožujka 2016. godine.
Proglašenje je održano u Muzeju Mimara u Zagrebu. Ranije istoga dana, Rijeka je održala završnu prezentaciju svoje kandidature pred povjerenstvom te odgovarala na njihova pitanja. Riječki tim koji je pred povjerenstvom predstavljao Rijeku činili su: Vojko Obersnel, Ivan Šarar, Irena Kregar Šegota, Chris Torch, Vuk Ćosić, Tanja Kalčić, Slaven Tolj i Slobodanka Mišković.
Ciljevi kandidature
Ciljevi kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine bili su kreirati brojne kulturne programe visoke umjetničke razine, kreirati kulturni program s jakom europskom dimenzijom i transnacionalnom suradnjom, uključiti širok raspon građana i dionika kao sudionika programa i kao publiku, poboljšati kulturnu infrastrukturu, razviti vještine, kapacitete i upravljačke sposobnosti kulturnog sektora, potaknuti partnerstva i suradnju s drugim sektorima, promovirati grad i njegove kulturne programe i poboljšati međunarodnu orijentaciju i vidljivost grada Rijeke i čitave regije.
Ideju o uspostavi projekta i naslova “Europska prijestolnica kulture” pokrenula je Melina Mercouri, prva grčka ministrica kulture, uvjerivši tadašnje članove Europskog parlamenta u društveni značaj umjetnosti i kulture. Godine 1985. Atena je s izuzetnim uspjehom postala prva Europska prijestolnica kulture. Od 2011. godine dva grada iz zemalja članica Europske unije svake godine nose titulu Europske prijestolnice kulture.
Ovim se projektom želi istaknuti bogatstvo i raznovrsnost europskih kultura, slaviti kulturne veze koje povezuju Europljane, povezati stanovnike različitih europskih država, promovirati njihovu multikulturalnost i višejezičnost kao i uzajamno razumijevanje te potaknuti osjećaj europskog građanstva. Sve studije pokazale su da je projekt Europske prijestolnice kulture izuzetna prilika za urbanu obnovu, povećanje međunarodnog profila grada, kao i poboljšanje imidža grada u očima njegovih stanovnika, povećanje vitalnosti kulturnog života grada, međunarodne vidljivosti grada i turističkih rezultata.
Grad Rijeka proveo je niz aktivnosti vezanih uz projekt kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, a među ostalim pokrenuta je i web stranica projekta na kojoj se mogu pronaći i sve vijesti o spomenutim aktivnostima.