Arheološki park lokacija je u Starom gradu gdje se nalazi očuvan dio kompleksa kasnoantičkog vojnog zapovjedništva, zvan Principij koji je sagrađen u drugoj polovini 3. stoljeća, a srušen početkom 5. stoljeća.

Uređenje Arheološkog parka obuhvatilo je prostor Trga Jurja Klovića, Ulice Pod voltun i Stara vrata te pješačke površine sjeverno i južno od crkve Sv. VidaArheološki park je prva prezentacija rimskog principija u Hrvatskoj i među rijetkima u Europi. Svi pokretni arheološki nalazi pronađeni tijekom arheoloških istraživanja pohranjeni su u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Projekt je financiran sredstvima Grada Rijeke, iz spomeničke rente. Ukupna vrijednost investicije, od arheoloških istraživanja do realizacije Arehološkog parka je 15,13 milijuna kuna. Ministarstvo kulture sufinanciralo je  projekt u iznosu od 150 tisuća kuna. 

Arheološkim istraživanjem provedenim 2007. g. od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba utvrđeno je da se na ovoj lokaciji nalazi razmjerno dobro očuvan dio kompleksa kasnoantičkog vojnog zapovjedništva, zvan Principij koji je sagrađen u drugoj polovini 3. stoljeća, a srušen početkom 5. stoljeća. Istraživanjima je utvrđeno postojanje ostataka srednjeg dijela prednjeg popločenog dvorišta, dio bočnog dvorišta, četiri pokrajnje prostorije, dva stepeništa i fronta središnje građevine, vjerojatno bazilike. Rezultati ovih arheoloških istraživanja dopunjavaju  mozaike gradske povijesti kao i europska saznanja o karakteru i izgledu ovakvih objekata. 

Po završetku arheoloških istraživanja proveden je arhitektonski natječaj s ciljem adekvatne prezentacije nalazišta na kojem je odabrano idejno rješenje prof. Nenada Fabijanića, dipl.ing.arh na osnovu kojeg je nastao današnji Arheološki park.

Arheološki park prezentira prostor arheološkog lokaliteta otkrivanjem partera, postojećih obodnih zidova i ostalih nepokretnih arheoloških nalaza. Povijesni prostor primjereno je rekonstruiran na način koji odgovara njegovoj prvobitnoj namjeni – otvorenog reprezentativnog prostora prikladnog za okupljanje i komunikaciju. Uređenjem Arheološkog parka uređen je i dio Starog grada čime se dobila nova prostorna komunikacija.

Radovi na uređenju Arheološkog parka započeli 2013. godine. Radove je izvodila na natječaju izabrana zajednica ponuditelja koju su činile tvrtke GP Krk iz Krka, Fidal iz Rijeke i Kamen iz Pazina, a nadzor je provodila zajednica ponuditelja koju su činili Institut IGH d.d., Tim d.o.o. i Topoing d.o.o. Arheološki nadzor vodio je Hrvatski restauratorski zavod, Služba za kopnenu arheologiju, na čelu s arheologom Josipom Višnjićem.

Ulica sa sjeverne strane obrubljuje područje nalazišta istraženo 2007. godine, a njezino istraživanje, koje je omogućeno tek u sklopu radova na izgradnji Arheološkog parka, otkrilo je i niz novih detalja vezanih uz izgled i način funkcioniranja kasnoantičkog kompleksa. Ta su istraživanja pokazala da se na sjevernom rubu zapadnog bočnog platoa principija nalazi zid građen tehnikom opus mixtum, kakvom su građeni i ostali perimetralni zidovi principija. Također, na istom su mjestu otkriveni i ostaci stepeništa kojim se s trga pristupalo na povišeni sjeverni plato kompleksa. 

Na dijelu ulice koji se nalazi sjeverno od kuće Colazio pronađen je nastavak pročelnog zida bazilike principija. Riječ je o zidu građenom velikim kamenim blokovima slaganim u tri reda s profiliranom bazom, koji je sa sjeverne strane omeđivao središnji trg kompleksa. Zid je djelomično sačuvan u svojoj punoj visini od 2,55 m, dok se na krajnjem istočnom dijelu nedostaju blokovi najvišeg reda. Novootkriveni istočni zid bazilike građen je opekom, odnosno na jednak način kao i njegov pandan na zapadnoj strani.

Na povišenom, sjevernom dijelu kompleksa otkriveni su djelomično sačuvani ostaci ceste uklesane u matičnu stijenu. Riječ je o komunikaciji koja je tekla od istoka prema zapadu i prolazila ispred pročelja upravnih zgrada vojnog zapovjedništva koje su zauzimale krajnji sjeverni dio kompleksa.

Principij

Principij je kompleks zgrada vojnog zapovjedništva južnog sektora obrambenog sustava poznatog pod imenom Claustra Alpia Iuliarum. Sustav je izgrađen sredinom 3. st. kao zadnja crta obrane središta Rimskog Carstva, Italije. Izgrađen je u periodu kada Carstvo prolazi kroz tešku krizu tijekom koje uz snažan pritisak barbara na granicama dolazi i do unutarnjih borbi za vlast, što dodatno slabi njegovu obrambenu snagu. Sustav se pružao od Tarsatice (današnje Rijeke) kroz planinske predjele istočnih, odnosno Julijskih Alpa, štiteći pritom najosjetljivije planinske prolaze.

Sam principij bio je standardni dio svih rimskih kastruma kao njihovo upravno i religijsko središte. Središnji dio principija zauzimalo je otvoreno dvorište koje je s tri strane bilo okruženo prostorijama. Bila su to skladišta i spremišta oružja. Nasuprot ulaza u principij nalazila se monumentalna zgrada, u antici poznata pod imenom basilica. Iza ove zgrade, na stražnjoj strani principija nalazio se niz prostorija u kojima su bile smještene blagajna, svetište zastava, časnički uredi, pisarnica i ostali slični sadržaji.

Upravo ovakvoj tipologiji odgovara i tarsatički principij čiji su dijelovi istraženi u posljednjih nekoliko godina. U strukturi ruševnih ostataka  inkorporiranih u kasnije izgrađene objekte prepoznajemo monumentalni glavni ulaz, središnje popločano dvorište, baziliku, skladišne prostore, kao i one uredske. Upravo gradnja principija predstavlja prekretnicu u razvoju Tarsatice i početak snažnog urbanističkog i društvenog razvoja grada. Iako je za Rimsko carstvo to iznimno nestabilno vrijeme, za Tarsatiku je ono početak najprosperitetnijeg razdoblja u njezinoj povijesti. Razlog tomu možemo tražiti upravo u činjenici da je kao jedina pomorska luka i vojni zapovjedništvo u sustavu Claustrae postala mjesto prihvata i razmještaja vojnih postrojbi i svih njihovih potrepština.

Nakon provedenih istraživanja 2009. godine izdana je znanstvena monografija s temom vrijednog arheološkog lokaliteta riječkog principija te je održana izložba. Velik broj vrijednih pokretnih arheoloških nalaza predstavljen je javnosti u cilju doprinosa spoznajama o važnosti i razvoju Rijeke kroz njenu bogatu povijest.