Odgovor

Predmet: Ivona Milinović – pitanje članice Gradskog vijeća Grada Rijeke
                 – produženje roka za dostavu odgovora

Poštovani gospodine Čordašev,

vezano za pitanje članice Gradskog vijeća Ivone Milinović “za koje namjene su utrošena sredstva komunalnog doprinosa, komunalne naknade, spomeničke rente, namjenskog dijela cijene komunalne usluge odvoza komunalnog otpada te naknade za koncesije i koncesijska odobrenja, a za koje je državna revizija utvrdila da se nisu koristili za propisane namjene u razdoblju 2007.-2017. godine”, obavještavam Vas da će svi podaci biti dostavljeni naknadno, u primjerenom roku, s obzirom na to da je riječ o razdoblju od deset godina na koje se pitanje odnosi.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mr. sc. Vojko Obersnel

Odgovor gradonačelnika:

U razdoblju od 2007. do 2017. godine Državni ured za reviziju je obavljao redovite godišnje financijske revizije Grada Rijeke i o tome sastavljao izvješća. Navedena izvješća su podnesena na sjednicama Gradskog vijeća te su gradski vijećnici informirani o njihovom sadržaju.

Tijekom obavljanja redovite godišnje financijske revizije koju Državni ured za reviziju provodi u trajanju od nekoliko mjeseci, u međusobnoj komunikaciji se pojavljuju upiti od strane Državnog ureda i odgovori i očitovanja koja daje Grad. Također, na konačni nacrt izvješća, Grad daje svoje očitovanje koje Državni ured ugrađuje u svoje konačno izvješće.

Stoga u nastavku navodim ono najvažnije iz očitovanja koja je Grad davao u navedenom razdoblju od 2007.-2017. godine, a vezano za dio prihoda za koje je državna revizija utvrdila da se nisu koristili za propisane namjene.

Važno je naglasiti činjenicu da se najveći dio proračunskih prihoda troši na posebnim zakonima propisane namjene. Uslijed otežanih okolnosti poslovanja Proračuna, dogodilo se da dio prihoda nije iskorišten za propisanu namjenu pojedinog prihoda, ali je utrošen za ostale potrebe Proračuna, u skladu sa zakonom utvrđenim nadležnostima Grada kao jedinice lokalne samouprave.

Navedeno razdoblje za koje je gospođa Milinović postavila upit, prije svega je obilježeno globalnom ekonomskom krizom koja je snažno zahvatila i Republiku Hrvatsku; kako privatni, tako i javni sektor, što je negativno utjecalo na kretanje Proračuna Grada Rijeke. Navedena kriza najviše je pogodila proračune u razdoblju 2009.-2011. godine, ali se ta ista kriza u Hrvatskoj, za razliku od većine zemalja članica Europske unije, nastavila i nekoliko godina poslije, tijekom kojih nije bilo značajnijeg oporavka.

Ekonomska kriza se očitovala kroz negativna kretanja na tržištu rada (povećanje nezaposlenosti, otežano zapošljavanje, smanjenje plaća), oslabljenu kupovnu moć stanovništva, smanjenje potražnje i prometa na tržištu nekretnina, višegodišnji uzastopni pad aktivnosti u građevinarstvu i smanjena investicijska ulaganja. Kao posljedica navedenog, u najlošijim godinama godišnji prihodi Proračuna bili su smanjeni za više od 100 milijuna kuna u odnosu na ranije razdoblje prije nastupanja krize, odnosno 2008. godinu. Kriza je pogodila sve proračunske prihode, a posebice porezne prihode (prihode od poreza na dohodak, poreza na promet nekretnina), prihode od zakupa poslovnog prostora i prihode od prodaje nefinancijske imovine (kapitalni prihodi).

Unatoč smanjenju svih prihoda, zbog ekonomske krize, Grad je 2009. godine donio Program dodatnih mjera poticanja gospodarstva u vrijeme recesije, odnosno antirecesijske mjere i na taj način još i dodatno smanjio dio prihoda, jer smo bili svjesni činjenice da je gospodarstvo pokretač razvoja bez kojeg nema izlaska iz krize. Mjere su bile na snazi od 2009.-2014. godine, u različitom obujmu, a odnosile su se na olakšice i umanjenja kod prihoda od zakupa poslovnog prostora, prihoda od komunalne naknade, prihoda od spomeničke rente. Istovremeno na rashodovnoj strani povećani su rashodi uvođenjem programa kreditiranja poduzetnika i subvencioniranja kamatne stope u funkciji gradskog turizma i proizvodnje.

Analizirajući rezultat poslovanja Proračuna kroz godine tj. njegovu strukturu, vidljivo je da Grad kroz sve godine ima negativnu razliku između prihoda i rashoda za nefinancijsku imovinu (kapitalni prihodi – rashodi), što govori o tome da je Grad kroz cijelo razdoblje ulagao značajna sredstva u investicije i razvoj unatoč krizi i značajnom padu proračunskih prihoda. S obzirom na to da su prihodi od prodaje nekretnina (zemljišta, poslovnih prostora, stanova) u velikoj mjeri ovisni o potražnji na tržištu nekretnina na kojem su bili prisutni negativni utjecaji gospodarske krize, navedeno se odražavalo na ostvarenje navedenih proračunskih prihoda. Istovremeno, opredjeljenje Grada je bilo da je iznimno važno nastaviti ulaganja u razvoj kroz ulaganja u kapitalne projekte, što je utjecalo na okolnost da se u pojedinim godinama dogodilo korištenje namjenskih prihoda za drugu namjenu tj. kod financiranja pojedinih kapitalnih projekata za koje nisu bili u dostatnoj mjeri ostvareni prihodi od nefinancijske imovine, iskorišteni su drugi namjenski prihodi.

Također, opredjeljenje Grada je bilo da se mjere štednje usmjere prvenstveno na rashode za zaposlene i materijalne rashode prije svega Grada, ali i proračunskih korisnika te na samo pojedine programe, ali da se programi koji zadiru u dostignute standarde i prava građana ne smanjuju, odnosno da se ne ukidaju i ne smanjuju stečena prava. Veliki naglasak stavljen je na socijalni program koji je znatno iznad državnog standarda, jer je ocijenjeno da u situaciji ekonomske krize koja je prouzročila smanjenje zaposlenosti, a time i povećan pritisak na Socijalni program Grada, Socijalni program nikako ne treba smanjivati.

Unatoč otežanom poslovanja Proračuna, kroz cijelo razdoblje kreditne obveze su redovno plaćane, osiguravana su sredstva za redovno poslovanje uprave i ustanova te je zadržan postojeći standard usluga koje Grad pruža.

Između ostalog, važno je istaknuti još jednu izrazito negativnu okolnost na ostvarenje prihoda Proračuna. U cijelom promatranom razdoblju, država je u više navrata donosila zakonske izmjene u području oporezivanja dohotka s intencijom rasterećenja građana i povećanja njihove kupovne moći, kroz smanjenje poreznih stopa i povećanje poreznih olakšica, a to je istovremeno bilo nepovoljno za proračune lokalnih jedinica kojima su prihodi od poreza na dohodak najznačajniji proračunski prihodi te je navedeno također imalo snažan negativan učinak na ostvarenje poreznih prihoda Grada.

Zbog svega navedenog, manje ostvarenje pojedinih vrsta proračunskih prihoda utjecalo je na to da je dio prihoda koji posebnim zakonima imaju propisanu namjenu, utrošen za druge proračunske namjene, s tim da ponovno treba naglasiti da se radi o proračunskim rashodima koji su planirani i realizirani u skladu sa zakonom utvrđenim nadležnostima Grada kao jedinice lokalne samouprave.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mr. sc. Vojko Obersnel