Član Gradskog vijeća Danijel Paliska, na 23. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke održanoj 18. veljače 2016. godine, upitao je koji iznos bespovratnih sredstava povučen iz europskih fondova od strane komunalnih i trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada Rijeke?
Odgovor
Član Gradskog vijeća Danijel Paliska, na 23. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke održanoj 18. veljače 2016. godine, upitao je koji iznos bespovratnih sredstava povučen iz europskih fondova od strane komunalnih i trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada Rijeke.
U nastavku dostavljamo sljedeći odgovor.
U proteklim su godinama Grad Rijeka i komunalna i trgovačka društva bili u mogućnosti prijaviti projekte za sufinanciranje kroz slijedeće programe:
- IPA program
- Programi Unije
- Transnacionalni programi
- Strukturni i investicijski fondovi.
Treba istaknuti da u razdoblju prije pristupanja Europskoj uniji, radi ekonomskih pokazatelja koji nas smještaju iznad hrvatskog prosjeka (uz Grad Zagreb istarsku županiju), nismo bili prihvatljiv predlagatelj projekata koji su se financirali iz financijski najizdašnijih komponenti IPA pretpristupnog programa, izuzev projekta za izgradnju Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina, kojeg EU financira s oko 25 milijuna eura. Slično je bilo i s našim komunalnim i trgovačkim društvima u kojima su se ipak sredstvima EU fondova realizirali sljedeći projekti.
Energo je 2009. i 2010. godine sudjelovao i u projektu “Bulb”, u okviru kojega je izvedena rekonstrukcija javne rasvjete u Ulici Marina Jakominića. Investicija vrijedna 198.770,00 kn u cijelosti je financirana sredstvima EU u sklopu programa NNP Adriatic 2000-2006/PHARE 2006. U sklopu djelatnosti javne rasvjete, tvrtka je sudjelovala u projektu “Energetski učinkovita javna rasvjeta” koji se provodio u dvije faze, od 2009. do 2010. godine te 2014. godine, a putem kojega je izvedena zamjena svjetiljki na području grada Rijeke. Ukupna vrijednost investicije u prvoj fazi projekta (2009. – 2010. g.) iznosila je 2.494.896,70 kn, pri čemu su bespovratna sredstva dodijeljena od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosila 990.224,50 kn. investicija u sklopu druge faze projekta (2014. g.) iznosila je 865.000,00 kn, a za nju su dobivena bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 346.000,00 kn. Osim već spomenute druge faze projekta “Energetski učinkovita javna rasvjeta”, 2014. godine izveden je i projekt pregradnje 8 postojećih vozila kategorije M1 na pogon stlačenim prirodnim plinom. Za investiciju vrijednu 73.593,60 kn povučena su bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 29.437 ,44 kn, tj. 40% ukupne investicije. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira svoje projekte i sredstvima dobivenim iz EU fondova koje je onda Energo tako posredno koristio. Slično je i s realizacijom Energove punionice stlačenim prirodnim plinom (SPP) u ulici Milutina Baraca koja je realizirana u 2013. godini. Vrijednost tog projekta iznosila je 7.500.000,00 kn, pri čemu su dobivena bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 751.428,85 kn koja su namijenjena subvencioniranju kamate.
2015. godine Energo je s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ugovorio neposredno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte energetske učinkovitosti u industriji. Vrijednost investicije je 290.000,00 kn. Ugovor s Fondom je potpisan, a dobivanje bespovratnih predmetnih sredstava u iznosu od 116.000,00 kn (40% investicije) očekuje se u travnju 2016. godine.
Energo je također sudionik projekta iURBAN (engl. akronim ,,intelligent URBAn eNergy tool”) koji je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Sedmog okvirnog programa za istraživanje tehnološki razvoj (FP7). Projekt se provodi od listopada 2013. do rujna 2016. godine te je baziran na preporukama programa za energetski učinkovite zgrade javno-privatnog partnerstva. Cilj projekta je integrirati ICT infrastrukture unutar gradova , uključiti korisnike u aktivnosti energetske učinkovitosti te stvoriti nove poslovne modele. Projekt je sufinanciran od strane Europske komisije. Ukupna planirana nepovratna sredstva koja 6e Energo dobiti iznose 1.570,000 kn a dosad je povučeno približno 1.280,000 kuna.
U 2014. i u 2015. godini Grad Rijeka nastavlja prijavljivati projekte za sufinanciranje iz EU fondova. Prijavi li smo projekte na natječaje raspisane iz svih gore navedenih programa, za dio projekata, odnosno njih desetak, još uvijek čekamo rezultate natječaja, a za dio njih već je odobreno sufinanciranje (RINKLUZIJA, izrada Glavnog plana razvoja riječkog prometnog pravca na području Grada Rijeke, Energetska obnova 2 vrtića i 2 osnovne škole, izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu 14 vrtića i osnovnih škola, Projektna dokumentacija – obalna šetnica zapadni dio grada)
Uz to, tu su i projekti čija provedba je nastavljena i u 2015. godini, a koji su financirani iz Programa Unije , IPA programa i Transnacionalnih programa (već spomenuti iURBAN, INCA, iLOCATE, FIESTA, ADRIPLAN, Creative Start Up, EnterYOUTH, Work is the Key, SMILE)
Ukupan proračun Grada Rijeke za ove projekte iznosi: 29.648.145,56 kuna, od čega EU sufinancira 20.532.231,33 kune.
Na nekim od navedenih projekata partneri (direktni partneri u projektu iii lokalni partneri Grada Rijeke u provedbi projekata) bila su i komunalna i trgovačka društva Grada Rijeke – RRA Porin, Energo, Rijeka promet, Autotrolej, KO Vodovod i kanalizacija. RRA Porin je tako samostalno i u suradnji s Gradom sudjelovao u velikom broju projekata sufinanciranih iz EU fondova (27 projekata), s ukupnim iznosom bespovratnih sredstava – 9.646.980 kuna.
U narednom razdoblju KD ViK će na natječaj za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije aplicirati projekt dogradnje sustava odvodnje aglomeracije Rijeka s izgradnjom novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (I. faza). Priprema projekta započela je još 2010. godine, a projekt obuhvaća gradnju uređaja drugog stupnja pročišćavanja otpadnih voda u Rijeci , s unapređenjem s mehaničke na biološku obradu otpadnih voda, kao i gradnju oko dvjestotinjak kilometara sanitarne kanalizacije te vise od stotinjak crpnih stanica na podruc1u aglomeracije Rijeka, tj. na području grada Rijeke i Kastva te općina Viškovo, Jelenje, Čavle i dijela Matulja . Obuhvaćena gradnja procijenjene je vrijednosti oko 1,6 milijarde kuna sto ovaj projekt čini jednim od najvećih u vodno komunalnom sektoru koji su trenutno u pripremi u državi. Također, na isti bi se način izgradio nedostajući dio sustava javne odvodnje Bakar- Kostrena, te Kraljevica kroz dva odvojena projekta ukupne vrijednosti 400 milijuna kuna, a oba bi sustava također dobila nove uređaje za pročišćavanje najnovije generacije
U suradnji s Urbanom aglomeracijom Rijeka, a posebno Gradom Rijeka kao nositeljem aglomeracije, trgovačko društvo Energo priprema PROJEKT OBNOVE SUSTAVA TOPLINARSTVA RIJEKE (ukupna vrijednost projekta 148.000.000 kuna, odnosno 19.474.000 EUR). Navedeno Projekt može se financirati putem mehanizma integriranih teritorijalnih investicija (ITU) iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020, Prioritetna os 4: Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; investicijski prioritet 4c: Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru; Specifični cilj 4c3: Povećanje učinkovitosti sustava Toplinarstva. Navedeni Specifični cilj 4c3 u Republici Hrvatskoj isključivo je dostupan putem ITU mehanizma pri čemu je uvjet da UA Rijeka bude odabrana za nositelja ITU-mehanizma na predstojećem natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, a o čemu ćemo rezultate dobiti u rujnu 2016. godine.
KD Autotrolej i Rijeka promet aplicirat 6e za sredstva namijenjena unapređenju javnog gradskog prijevoza i sustava upravljanja prometom u gradu Rijeci.
Tek se sa strukturnim i investicijskim fondovima otvaraju “prave” mogućnosti sudjelovanja komunalnih i trgovačkih društava i to u područjima prometa I javnog gradskog prijevoza, Toplinarstva, vodoopskrbe i odvodnje, edukacije, razvoja poduzetništva, odnosno u područjima koja su navedena kao investicijski prioriteti u Operativnom programu kohezija i konkurentnost i Operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali.
Gradonačelnik
mr.sc. Vojko Obersnel