Članica Gradskog vijeća Maša Magzan je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavila dopunsko pitanje:

Poštovani gradonačelniče,
molim da mi temeljem članka 67. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 29/09, 14/13 i 22/13-ispr. i „Službene novine Grada Rijeke“ broj 10/17, 14/18, 2/19-pročišćeni tekst, 2/20, 3/21) odgovorite na dopunsko pitanje vezano uz postojanje tzv. digitalnog Zelenog katastra što je standard u urbanim sredinama koje vode računa o održavanju i sadnji zelenila?

Naime, moje inicijalno pitanje postavljeno 24. svibnja odnosilo se na postojanje digitalne baze podataka o vrsti stabala, godini sadnje, zdravlju ili bolestima, tretiranju, zadnjem orezivanju i planiranom datumu održavanja popisanih stabala, a u odgovoru od 12. srpnja samo se navodi da „Grad Rijeka ima katastar javnih zelenih površina u GIS tehnologiji s ucrtanim drvoredima“ pa molim dodatno pojašnjenje:

  • Od kada Rijeka ima GIS i na koji način je moguće pregledavati bazu podataka (molim link)?
  • Koliko su detaljne informacije unesene u GIS? (obuhvaćaju li samo drvorede kao što se u odgovoru navodi ili uključuje i druge zelene površine?)
  • Kakav je okvir i metodologija prikupljanja podataka o zelenim površinama (jesu li to isključivo snimke dronom ili izlazak na teren i popisivanje stabala na terenu što je nužno u svrhu stručnog i pažljivog pristupanja tematici zaštite stabala?)

Zaključno, s obzirom na dobivena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i program ozelenjavanja najavljen za listopad, zanima me na koji način se promišlja o ulozi zelene infrastrukture u oporavku i preobrazbi brownfield područja, a to je jasno istaknuto kao važno u nedavno prihvaćenoj Strategiji zelene urbane obnove Grada Rijeke? Također, budući da Strategija naglašava da više od 1/3 ukupnog broja ispitanika spremno koristiti urbani vrt izvan svog mjesnog odbora, zanima me postoji li plan za novu kategoriju urbanih prostora kao što su urbani vrtovi, zeleni krovovi, kišni vrtovi ili zeleni zidovi?

Unaprijed hvala na odgovoru,

Maša Magzan, nezavisna vijećnica

Odgovor

Grad Rijeka omogućuje pregled zelenih javnih površina putem gradskog geoportala na adresi http://gis.rijeka.hr/gis/.

Podaci o zelenim površinama u nadležnosti su Komunalnog društva Čistoća d.o.o. koje je zaduženo za njihovo održavanje.

Za pristup željenim informacijama, na geoportalu s desne strane navedena je LEGENDA u kojoj se mogu odabrati kategorije pretrage, primjerice “Zelene javne površine – Stabla”. Klikom na pojedino stablo, u donjem dijelu karte s lijeve strane prikazuje se tablica s podacima o stablu.

O navedenom postupku svjedoči fotografija u nastavku.

Kao što je ranije već navedeno, zbog parkiranih automobila nije se moglo obaviti orezivanje, a ne sadnja stabala. Nažalost, Grad nema evidenciju iz koje bi bilo vidljivo da se traži da specijalizirano vozilo „pauk“ ukloni parkirana vozila. Naime, „pauk“ na teren izlazi po nalogu koji izdaje službena osoba, točnije prometni redar ili policajac. Nalog se izdaje prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama kojim su, između ostalog, propisane situacije u kojima se može izdati nalog za premještanje vozila, a što nije moguće u navedenom slučaju.

U prethodnom odgovoru na temu zelenog katastra i perivoja,  naveo sam i da je izrađena i usvojena Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke, srednjoročni akt strateškog planiranja za razdoblje do 2030. godine. Cilj izrade Strategije jest poticanje održivog razvoja prostora Grada Rijeke temeljenog na održavanju postojećih i stvaranju novih zelenih površina. Strategijom je preporučena izrada stručnih dokumenata, između ostalog plana sadnje i održavanja postojećih javnih zelenih površina, konzervatorsko-krajobrazne studije sa smjernicama za obnovu i uređenje za sve povijesne i grobljanske perivoje, prometne studije za određivanje područja za sadnji i/ili sanaciju drvoreda te plana ozelenjivanja parkirališnih površina.

Jednako tako, odgovoreno je i da Grad Rijeka koristi sve izvore financiranja koji su dostupni, ali da za tako specifične prostore do sada nije bilo raspoloživih natječaja. Istaknuto je da je u natječajima sada naglasak na uspostavi novih zelenih površina i obnovi biljnog fonda autohtonim, unaprijed propisanim vrstama, što ne odgovara načinu obnove dijela naših povijesnih parkova i perivoja. Dopuna drvoreda i uspostava novih već je prijavljena na pozive Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a realizacija je u tijeku.

Za razliku od Beča, Grad Rijeka je smješten na brdovitom terenu, u submediteranskoj klimi sa škrtim tlom, sušnim i vrućim ljetima te prodorima olujnih vjetrova. Stoga prostorni planovi predviđaju uređenje novih zelenih površina u skladu s danim mogućnostima koje moraju zadovoljiti sve potrebe urbane sredine.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović