Upravna zgrada bivše rafinerije šećera zaštićeno kulturno dobro od 1970. godine.

Monumentalna građevina u Ulici Petra Krešimira IV. na broju 28 sagrađena je 1752. godine za potrebe upravne zgrade rafinerije šećera, a sastavni je dio industrijskog kompleksa koji svjedoči o industrijskom razvoju grada Rijeke u 18. stoljeću. Godine 1851. u zgradi je smještena uprava tvornice duhana. Nakon 1945. godine ponovno mijenja namjenu i postaje sjedištem tvornice motora „Rikard Benčić“.

Bez obzira na sve promjene vlasnika, sadržaja i funkcije, arhitektonski plašt i korpus zgrade ostao je gotovo netaknut sačuvavši svoju naglašenu monumentalnost sa svim odlikama baroknog oblikovanja i dekorativnosti. Bogato opremljen interieur sa stucco dekoracijama i slikanim medaljonima mitoloških sadržaja te povijesnim scenama iz vremena antike, vedutama imaginarnih gradova i interpoliranim genre scenama u salonima i dvoranama vrhunski su rad nepoznatog autora naručen od Petera de Vierendeelsa 1786. godine dok je velika zidna slika alegorije Četiri godišnja doba u jednoj od dvorana na prvome katu rad poznatog riječkog slikara Giovannija Fumija.

Upravna zgrada bivše rafinerije šećera zaštićeno je kultruno dobro od 1970. godine. S provedbom Programa zaštite i očuvanja Upravne zgrade bivše rafinerije šećera započelo se 2003.g. potpisom Ugovora o provedbi programa zaštite kulturnih dobara – Palača u Krešimirovoj 28 u Rijeci s Hrvatskim restauratorskim zavodom.  Ovim programom zaštite obuhvaćen je period od 2003.- 2007.godine, u sklopu kojeg je provedeno arhitektonsko snimanje zatečenog stanja i izrada arhitektonskih nacrta, izrađen Elaborat konzervatorsko – restauratorskih istraživanja Upravne zgrade šećerane u Rijeci, temeljem kojeg su predložene smjernice za potrebe izrade projektne dokumentacije obnove ove građevine. Provedena su povijesno-umjetnička i arhivska istraživanja te statička ekspertiza i monitoring konstrukcije. Među umjetničkim nalazima ističe se izvorni barokni terazzo-pod koji je mjestimično sačuvan, a u više od pedeset prostorija otkriven je zidni oslik. Najreprezentativniji barokni oslici nalaze se na drugom i trećem katu zgrade.

Kao rezultat opsežnih istraživanja provedenih od 2003. do 2007. godine, Grad Rijeka i Hrvatski restauratorski zavod izdali su monografiju “Palača šećerane u Rijeci – konzervatorska i restauratorska istraživanja” te je izrađen i interaktivni CD ROM.

Od lipnja 2017. godine Upravna zgrada bivše rafinerije šećera dio je projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“  kojem Gradu Rijeci, putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobreno 68.891.606,18 kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok ukupna vrijednost projekta iznosi 81.339.442,05 kn. U sklopu navedenog projekta obnovit će se i motorni brod Galeb, te će obje lokacije postati sastavni dio Muzeja Grada Rijeke.

Projektnu dokumentaciju za izvođenje radova rekonstrukcije na palači šećerane izradio je Hrvatski restauratorski zavod, dok je idejni projekt za novi stalni postav Muzeja Grada Rijeke izradila dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Europski muzej godine za svoj rad na Gradskom muzeju Vukovar, te autorica nagrađenog postava Muzeja Sinjske alke.
Radovi na uređenju Upravnoj zgradi bivše rafinerije šećera započeli su u ožujku 2018. godine, a planirani završetak svih radova, uključujući opremanje zgrade, je ožujak 2020. godine. Izvođač radova je tvrtka VG5 d.o.o. iz Slovenije.
Po završetku rekonstrukcije i opremanja Palače šećerane će na ukupno 4.272 m² imati kulturnu namjenu za stalni muzejski postav, povremene izložbe i kreativne radionice.
U prostorima Palače smjestit će se uprava muzeja te cjelokupna muzejska građa. Osim kulturne namjene, palača šećerane će u manjem dijelu imati i komercijalnu namjenu u vidu knjižare te gradske slastičarne.

Projekt „Prenamjena i revitalizacija ex bloka Rikard Benčić u Rijeci“ uklapa se u relevantne regionalne, nacionalne i sektorske strategije te je u skladu s tematskim ciljevima Europske komisije za 2014- 2020 što ga čini prihvatljivim za financiranje u sklopu Europskog regionalnog razvojnog fonda (EFRR) za Hrvatsku.

Za obnovu broda Galeb i jedne od najljepših baroknih palača u ovom dijelu Hrvatske građene za Upravnu zgradu nekadašnje riječke Šećerane, danas dijela tzv. kompleksa “Benčić”, Gradu i Rijeci i partnerima, Turističkoj zajednici Grada Rijeke i Sveučilištu u Rijeci, odobreno je 68.891.606,18 kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU, odnosno 85 % ukupnih troškova projekta.

Sredstva su odobrena kroz program „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” Europskog fonda za regionalni razvoj – Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje (SAFU). Ostatak sredstava u iznosu od približno 12 milijuna kuna, Grad Rijeka osigurat će iz drugih izvora