Brod "Galeb" bio je jedan od ključnih detalja jugoslavenske socijalističke ikonografije. Povijesna važnost broda proteže se i u međunarodne okvire, jer je upravo na njegovoj palubi začet pokret nesvrstanih, a zahvaljujući diplomatskim aktivnostima jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, na "Galebu" je gostovala svjetska politička elita tog vremena, ali i brojne druge slavne osobe.

Brod je 1936. godine naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB) iz Genove, koja se bavila trgovinom južnim voćem 1936. godine. Brod je tada dobio ime RAMB III. Kada je Italija najavila rat Velikoj Britaniji i Francuskoj, broda je angažiran u ratu. RAMB III osim uloge prateće krstarice dobio je zadatak prijevoza mesa za talijansku vojsku u Libiji. Brod se 30. lipnja 1941. godine nalazio u libijskoj luci Bengazi kada ga je u provu pogodilo torpedo britanske podmornice HMS Triumph. Oštećenje se nije moglo popraviti, a brod je mogao isploviti samo unazad, odnosno krmom naprijed i jedino tako mogao je ploviti. Brod je tako plovio devetsto milja od Libije do Sicilije od kuda je dovučen tegljačima u brodogradilište San Marco u Trstu.

Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su, tada još uvijek na popravku, zauzeli Nijemci. Brod je preimenovan u Kiebitz i preuređen u minopolagač. Kiebitz je tijekom 1944. godine postavio više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu. 5. studenog 1944. godine u riječkoj luci potopilo ga je savezničko ratno zrakoplovstvo.

Godine 1947. otpočelo je vađenje Kiebitza koji se nalazio na dubini od 22 metra. Prvi put su se pri vađenju broda primijenili cilindri i stlačeni zrak. Početkom 1948. brod je izvađen i obnovljen u pulskom brodogradilištu gdje je vrlo luksuzno i moderno uređen i predan JRM kao školski brod “Galeb”.

Brod je i danas poznat kao ploveća rezidencija jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita. Od ožujka 1953. godine, kada je krenuo u prvi posjet Velikoj Britaniji, Tito je Galebom putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi. Tijekom posjeta Galebovom palubom prošli su mnogi državnici, od engleskog premijera Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike do etiopskog cara Haile Selasija i marokanskog kralja Hasana II., a posjetili su ga i predsjednici nesvrstanih zemalja Gamal Abdel Naser, Džavaharlal Nehru, Ahmed Sukarno, general Abud, Kvame Nkrumah, Albert Tabnen, Habib Burgiba, Sirimavo Bandaranaike, U Nu, Ne Vin, Modivo Keita, Seku Ture, arhiepiskop Makarios, ali i predsjednik SSSR-a Nikita Hruščov. Pored državnika na Galebu su boravili i mnogi svjetski poznati znanstvenici, umjetnici i visopozicionirani vojni dužnosnici. Zadnje Titovo putovanje ovim brodom bilo je 1979. godine.
Početkom Domovinskog rata 1991. brod je iz Pule odvezen u crnogorsku luku Boku Kotorsku. Tu ostaje vezan do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik s namjerom napraviti luksuznu jahtu za bogatu klijentelu. Brod Galeb je odtegljen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac na remont. Zbog nedostataka novaca i spleta raznih okolnosti u Brodogradilištu Viktor Lenac brod nije obnovljen

Brod Galeb je Ministarstvo kulture proglasilo kulturnim dobrom 10. listopada 2006. godine.

Ministarstvo je utvrdilo da je brod “Galeb” ozbiljno ugrožen i da postoji neposredna opasnost da će pojedini dijelovi unutrašnjosti broda biti uništeni, kao i opasnost da brod potone. Stoga je Ministarstvo u lipnju 2007. godine uputilo upozorenje vlasniku, tvrtki PLACID SEA S.A. iz Liberije, da je potrebno poduzeti hitne mjere zaštite kulturnog dobra kako bi se spriječilo njegovo daljnje propadanje, no vlasnik se na upozorenje oglušio.

Vodeći se odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Ministarstvo kulture utvrdilo je da vlasnik broda “Galeb” s njime ne postupa s dužnom pažnjom te stoga prijeti opasnost od oštećivanja i uništenja kulturnog dobra, pa je Poglavarstvo, s obzirom na to da se kulturno dobro nalazi na području grada Rijeke, dužno kulturnom dobru imenovati privremenog skrbnika.

Poglavarstvo je u prosincu 2007. godine privremenim skrbnikom imenovalo Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, a Grad Rijeka se obvezao za račun i na trošak vlasnika poduzeti mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra.

Brod Galeb na Molo longu svibanj 2011 (6)

U 2008. godini u potpunosti su izvršeni hitni zaštitni radovi temeljem uvjeta Ministarstva kulture Konzervatorskog odjela u Rijeci, kako bi se motorni brod Galeb spasio od daljnjeg propadanja.

Grad Rijeka 209. godine postao je vlasnikom kulturnog dobra Galeb. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, uputio je Gradu Rijeci, Odjelu gradske uprave za kulturu 18. rujna 2009. godine nalog o poduzimanju radova na kulturnom dobru u doku brodogradilišta, a koji se sastoje od vizualnog pregleda podvodnog dijela vanjske oplate, usisa mora, mjerenja debljine limova podvodnog dijela brodskog trupa i zatvaranja otvora na podvodnom dijelu trupa u smislu osiguranja od potencijalnih izvora propuštanja preko dotrajalih/neodržavanih oplatnih ventila i njihov pripadajućih oplatnih priključaka. Navedeni radovi naloženi su od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u skladu s mišljenjem Hrvatskog registra brodova. Radovi su izvršeni u siječnju 2010. godine. Brod se nadalje sve do srpnja 2013. godine nalazio na vezu u Brodogradilištu Viktor Lenac d.d. kada je povodom održavanja Festivala Republika, dotegljen na Riječki lukobran, nakon kojeg je privezan na Vinodolskom pristaništu gdje se nalazi i danas.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, 28. rujna 2010. godine izdao je posebne konzervatorske uvjete za njegovo renoviranje.

Na natječaj za davanje koncesije za gospodarsko korištenje kulturnog dobra m/b Galeb nije pristigla niti jedna ponuda.

U tijeku su pripreme za prijavu m/b Galeb na raspisani natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije “Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine”. Bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj omogućila bi se rekonstrukcija broda Galeb i opremanje muzejskog prostora broda te stvaranje preduvjeta za ostale komercijalne sadržaje – rekreacijski centar, hostelski smještaj, restoran, kongresni centar, bar, ljetni terasni bar.