Član Gradskog vijeća Josip Ostrogović, je na 10. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 21. svibnja 2026. godine, iznio da je bivšem gradonačelniku Filipoviću, a i , gradonačelnici Rinčić postavio pitanje vezano za gradsku imovinu, a vezano je za trgovačko društvo ZBIG d.o.o. Državna revizija je već na kraju mandata bivšeg gradonačelnika upozoravala na nepravilnosti oko poslovanja tog društva. Podsjetio je sve ostale vijećnike i cjelokupnu riječku javnost da je to društvo koje je imalo u zakupu određene gradske prostore i onda ih je uz blagoslov SDP-a i njihovih patuljaka davalo u podzakup nekim drugim trgovačkim društvima na temelju koje su stvarali dobit koju nisu smjeli dobiti na taj način. Cijeli iznos koji je i sudskom presudom dodijeljen Gradu Rijeci iznosi oko 700 tisuća eura. 700 tisuća eura na jednom gradskom prostoru. Znamo da „kralj Korza” ima puno gradskih prostora u Rijeci, a vijećnici znaju tko je to, on ga neće spominjati. Zaključio je da je Grad dobio presudu te ga zanima je li ta priča sada gotova, odnosno hoće li Gradonačelnica pokušati i na koji način će „naplatiti“ tu presudu koja je već donesena u korist Grada Rijeke’.
Odgovor
U nastavku dostavljam odgovor na pitanje člana Gradskoga vijeća.
Trgovačko društvo ZBIG d.o.o., Rijeka, Osječka 47, OIB: 67189246668, je u predmetu Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-143/2020 drugostupanjskom presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3870/2023-3 od 19. ožujka 2025. godine pravomoćno obvezan platiti Gradu Rijeci iznos od 664.745,31 EUR glavnice sa zakonskim zateznim kamatama od 4. prosinca 2019. godine do isplate, te iznos od 102.704,28 EUR parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja drugostupanjske presude do isplate.
Pravomoćno utvrđena tražbina Grada Rijeke u ovome predmetu iznosi 767.449,59 EUR uvećano za zatezne kamate i predstavlja razliku između jedinične cijene zakupnine za gradski poslovni prostor na adresi Korzo 7, 9 i 11 koju je Grad Rijeka odobrio i jedinične cijene podzakupnine koju je trgovačko društvo ZBIG d.o.o. izvan tog odobrenja sustavno naplaćivalo od podzakupnika tijekom razdoblja od približno sedam godina.
Predmet je u trenutku odgovora u revizijskom stadiju pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Revd-3661/2025-2 od 11. veljače 2026. godine dopustio je trgovačkom društvu ZBIG d.o.o. podnošenje revizije u odnosu na dva konkretna materijalno pravna pitanja, ne i u odnosu na cjelokupnu pobijanu presudu; sama drugostupanjska presuda time nije izgubila svojstvo pravomoćnosti ni ovršivosti, jer izjavljivanje revizije po općim pravilima Zakona o parničnom postupku ne odgađa pravomoćnost ni ovršivost drugostupanjske presude. Reviziju je trgovačko društvo ZBIG d.o.o. podnijelo 1. travnja 2026. godine, a Grad Rijeka je svoj odgovor na reviziju podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske putem prvostupanjskog suda 28. svibnja 2026. godine, u zakonskom roku od 30 dana. Ishod revizijske ocjene očekuje se kroz sljedeće mjesece.
Kad je riječ o naplati pravomoćno utvrđene tražbine, procjena odjela i odvjetnika – punomoćnika Grada jest da klasična ovrha protiv trgovačkog društva ZBIG d.o.o. u ovome trenutku ne može biti djelotvorno sredstvo namirenja, a razlog tomu nije neažurnost Grada Rijeke niti propust u postupanju, nego činjenica da je trgovačko društvo ZBIG d.o.o. tijekom mjeseci koji su uslijedili nakon raskida ugovora o zakupu od 2. prosinca 2019. godine postupcima vlastitih organa pretvoreno u pravnu osobu bez raspoložive imovine: jedini poslovni račun društva zatvoren je 4. srpnja 2020. godine; jedini poslovni udio prenesen je s dotadašnjeg jedinog člana na novu fizičku osobu još 17. siječnja 2020. godine, dakle samo četrdeset i šest dana nakon obavijesti Grada Rijeke o raskidu zakupa i pozivu na povrat; društvo od tada nema zaposlenih, nema poslovnih prihoda i nema dugotrajne imovine, što je razvidno iz svake godišnje financijske dokumentacije koju je samo trgovačko društvo ZBIG d.o.o. podnijelo Financijskoj agenciji za godine 2020., 2021., 2022., 2023. i 2024. Tražiti naplatu od ovakvog trgovačkog društva istovjetno je traženju namirenja od prazne pravne ljuske, neovisno o snazi pravomoćnih utvrđenja koja u predmetu postoje.
Dakako, uslijed navedene činjenice razvidno je da se ne radi o savjesnom niti zakonitom postupanju te je iz tog razloga Grad Rijeka kao oštećenik dana 11. svibnja 2026. godine podnio kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu i Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, među ostalim, zbog osnova sumnje u počinjenje kaznenog djela oštećenja vjerovnika iz članka 250. Kaznenog zakona (”Narodne novine” broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25) i drugih kaznenih djela protiv gospodarstva.
Pravni temelj iz članka 250. Kaznenog zakona obuhvaća upravo onaj obrazac koji je u ovome predmetu razvidan iz javno dostupne financijske dokumentacije — postupke kojima se imovina dužnika sustavno smanjuje nakon nastanka obveze prema vjerovniku, u cilju onemogućavanja namirenja.
U kaznenom postupku Grad Rijeka istovremeno postavlja i imovinskopravni zahtjev za naknadu pravomoćno utvrđene tražbine u istom iznosu, koji se po pravilima Zakona o kaznenom postupku usmjerava i prema fizičkim i pravnim osobama koje su krajnji korisnici protupravno pribavljene imovinske koristi, a koje se u redovnoj ovrsi protiv trgovačkog društva ZBIG d.o.o. ne mogu doseći.
Kazneni progon u ovome predmetu, dakle, nije samo represivni postupak prema osobama odgovornim za počinjenje kaznenih djela – on je za Grad Rijeku istovremeno alternativni put ostvarenja iste one tražbine koja je već pravomoćno utvrđena pred trgovačkim sudovima — put koji, za razliku od ovrhe protiv prazne pravne ljuske, ima mogućnost dosezanja realne imovine kod onih koji su je nezakonitim radnjama i protupravnim korištenjem podzakupa stekli.
Za razliku od ovršnog postupka, koji se po naravi instituta naplaćuje isključivo iz imovine onoga koji je u pravomoćnoj presudi naveden kao dužnik — a to je u ovome predmetu trgovačko društvo ZBIG d.o.o. — kazneni progon nije vezan formalnim okvirom parnične presude, već dosegom radnji koje se utvrde tijekom kazneno procesnog postupanja.
Imovinskopravni zahtjev oštećenika u kaznenom postupku može se usmjeriti prema svakoj fizičkoj i pravnoj osobi za koju se utvrdi da je sudjelovala u kaznenim djelima kojima je Grad Rijeka oštećen, neovisno o tome je li ta osoba bila ili je uopće mogla biti tužena.
Zaključno, pravomoćna pobjeda u parnici nije sama po sebi naplata, niti je itko ozbiljan mogao tvrditi da će trgovački subjekt u prijenosu vlasništva i bez bankovnog računa naprosto izvršiti pravomoćnu presudu budući da je razvidno da je društvo s namjerom dovedeno u stanje apsolutne nelikvidnosti. Stoga, naplata pravomoćno utvrđene tražbine Grada Rijeke u ovome predmetu vodi se dvostrukim putem — redovnim ovršnopravnim instrumentima u okviru raspoložive imovine trgovačkog društva ZBIG d.o.o. i istovremenim kazneno procesnim instrumentima prema krajnjim korisnicima protupravne imovinske koristi — i o tome, kao gradonačelnica Grada Rijeke, zajedno s nadležnim upravnim odjelom te punomoćnikom Grada Rijeke vodim i koordiniram aktivne radnje.
S poštovanjem,
Gradonačelnica
Iva Rinčić