Član Gradskog vijeća Josip Kukuljan je, temeljem članka 67. stavka 2. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavio sljedeća pitanja koja se tiču poslovanja Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka:
- Pročelnica Ankica Perhat je 2015. godine rekla da će ustanova Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka svoje financije osiguravati putem pružanja usluga i da neće biti proračunski korisnik, jer će sredstva osigurati davanjem usluga na tržištu. Zašto se iz proračuna Grada Rijeke za tu ustanovu izdvaja novac?
- Koliko je djelatnika zaposleno u toj ustanovi?
- Koliki broj invalida/korisnika sa poteškoćama je dobilo zaposlenje u 2017. godini nakon što su “obrađeni” u Centru za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka?
Odgovor
- Svi centri za profesionalnu rehabilitaciju osnovani su temeljem članka 15. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Osnivači Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka su Vlada RH (49%) I Grad Rijeka (51%). Sukladno članku 17. ovoga Zakona, sredstva za rad centara osiguravaju osnivači, a rad Centara može se financirati i naplatom usluga profesionalne rehabilitacije. Namjera je da se centri u budućnosti, točnije kada se kompletan sustav razvije, financiraju isključivo naplatom svojih usluga, ali do tada je nužna podrška osnivača. Svakako treba podsjetiti kako Primorsko-goranska županija nije bila zainteresirana da bude suosnivač Centra, što nije bio slučaj u drugim županijama. Da Grad Rijeka nije prihvatio biti suosnivač, ova bi ustanova imala sjedište u Puli, a to znači da bi naši sugrađani, osobe s invaliditetom, na obradu odlazile u Pulu. S obzirom na potrebu daljnjeg razvoja centara i jačanja njihovih kapaciteta te na uočene poteškoće u radu svih osnovanih centara pa tako i CPR Rijeke, u izmjenama i dopunama Zakona kojega je Sabor izglasao 20.travnja ove godine, predviđeno je da će od 1. siječnja 2019. godine sve centre preuzeti Vlada RH te će svi CPR-ovi postati korisnici državnog proračuna.
Svi financijski podaci prikazani su u financijskim izvještajima koji su objavljeni na stranicama www.cpr-rijeka.hr .
| GRAD RIJEKA | DRŽAVNI PRORAČUN | VLASTITA SREDSTVA | |
| OSNIVAČKI UDIO 2015.god | – | 500.000,00 kn | – |
| 2016.god. | 279.652,00 kn | 182.500,00 kn | 215.280,00 kn |
| 2017.god. | 316.204,47 kn | 450.000,00 kn | 318.240,00 kn |
| 2018.god. | Do sada 346,000,00 kn | Sredstva u najavi, od 1.6. | Do sada 92.000,00 kn |
*Od 2016 godine Grad Rijeka podmiruje troškove najma prostora i opreme CPR Rijeka u Lošinjskoj 16, koji iznose 100.000,00 kn godišnje (2016 god. , 2017. god., te godina u tijeku.)
- CPR Rijeka zapošljava ukupno sedam djelatnika.
- Usluge profesionalne rehabilitacije provode se Sukladno Standardima usluga profesionalne rehabilitacije u kojima je predviđeno 10 različitih usluga koje provode CPR-ovi. Usluge profesionalne rehabilitacije provode se za zaposlene i nezaposlene osobe s invaliditetom.
Izmjenama zakona o profesionalnoj rehabilitaciji iz 2018. godine nezaposlenim osobama omogućen je lakši ulaz za korištenje usluga profesionalne rehabilitacije, što vodi ka njihovom učinkovitijem uključivanju na tržištu rada. U svom radu CPR Rijeka je dužan postupati i provoditi mjere profesionalne rehabilitacije u skladu sa Standardima usluga. Zakon o profesionalnoj rehabilitacije predviđa različite naručitelje usluga: HZMO, HZZO, HZZ, ZOSI, poslodavac i dr. Ovisno o naručitelju usluge, CPR nema u svakom slučaju uvid u to što se s pojedinim korisnikom događa, nakon što je usluga u CPR-u pružena, premda CPR Rijeka nastoji održati kontakt sa svim svojim korisnicima, u svrhu pružanja kontinuirane pomoći. Najveći naručitelj usluga do sada je bio Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), kao dodatne procjene u postupku vještačenja radne sposobnosti. Postoje određene poteškoće u provođenju profesionalne rehabilitacije, jer nisu usklađeni propisi drugih sustava (mirovinski, zdravstveni, socijalna skrb), koji su predviđeni kao naručitelji usluga profesionalne rehabilitacije.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom s većim poteškoćama predviđeno je u zaštitnim i integrativnim radionicama. Na području grada Rijeke, a ni Primorsko-goranske županije, nažalost, ne postoji ni jedna zaštitna radionica, iako postoji potreba i za takvim mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom.
| ISPORUČENI PREDMETI | |||
| USLUGE | 2016.god | 2017.god | 2018.god do 15.04. |
| Rehabilitacijska procjena (usluga 1) | 62 | 66 | 24 |
| Invaliditet u odnosu na rad (usluga 1.1) | 14 | 25 | 2 |
| Radna učinkovitost (usluga 10) | 0 | 12 | 6 |
| UKUPNO | 76 | 112 | 32 |
Tijekom 2017.godine CPR Rijeka ukupno je isporučio nalaz i mišljenje za 112 osoba, procjenjujući da je među njima pet osoba s minimalnom preostalom radnom sposobnošću (nezapošljive), osam osoba zapošljivo na zaštitnim radnim mjestima, a 99 ih je ocijenjeno kao zapošljivo uz prilagodbu radnog mjesta, ili bez nje.
Za 25 osoba utvrđeno je postojanje invaliditeta u odnosu na rad i time im je omogućen upis u očevidnik. Od 25 osoba, 21 je sada u radnom odnosu.
Omogućeno je da 12 poslodavaca ostvari pravo na poticaj (subvenciju plaće zbog smanjene radne učinkovitosti djelatnika) i time je 21 osoba s invaliditetom zadržala posao kod poslodavca.
Od osoba koja su prošle rehabilitacijsku procjenu razine radnih sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa, njih 18 zadržalo zaposlenje kod istog poslodavca, na prilagođenim poslovima. Svaku od tih prilagodbi dogovorio je stručni tim CPR-a.
Problematika zapošljavanja osoba s invaliditetom znatno je složenija od suhoparnih brojki u što se gospodin Kukuljan može uvjeriti i osobno, posjetom CPR-a Rijeka, gdje će na licu mjesta biti upoznat i s načinom na koji se ti zadaci izvršavaju te uvjetima u kojima stručni tim radi. Koliko mi je poznato, usmeni poziv gospodinu Kukuljanu od strane CPR-a Rijeka upućen je još u siječnju ove godine, na što se do danas nije odazvao.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mr. sc. Vojko Obersnel