Član Gradskog vijeća Josip Ostrogović je, na 15. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, održanoj 28. veljače 2019. godine, obavijestio da je u posjedu naloga za plaćanje prioritetnih obaveza u 2019. godini, upućenog početkom siječnja mjeseca Odjelu gradske uprave za financije, a potpisanog osobno od strane gradonačelnika. Zanima ga da li je riječ o originalu ili ne, jer mu se čini malo neozbiljnim da bi on, kao Gradonačelnik koji se drži zakona, takav jedan nalog uputio u proceduru.
Zanima ga da gradonačelnik odgovori na pitanje o kakvom je nalogu riječ, zašto je izdan u mjesecu siječnju, da li je to inače uobičajena praksa i kako je moguće da se u tom nalogu EPK nalazi ispred socijale, ispred države, ispred sporta, ispred kulture van programa EPK te da dobavljači koji rade za Grad Rijeku nisu na listi prioriteta? Zaključno je upitao da li je po mišljenju Gradonačelnika to uopće normalno i da li je riječ o originalu ili falsifikatu?
Budući je član Vijeća zatražio pisani odgovor na postavljena pitanja, molimo Vas da, temeljem članka 71. stavka 2. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, na pitanja odgovorite u pisanom obliku. Rok za dostavu odgovora na pitanja je 12. ožujka 2019. godine.
Odgovor
Istina je da sam, radi održavanja likvidnosti i stabilnosti Proračuna Grada Rijeke za 2019. godinu, Odjelu gradske uprave za financije 16. siječnja ove godine uputio Nalog za plaćanje prioritetnih obveza u 2019. godini. Za istaknuti je da se ne radi ni o kakvom „tajnom nalogu“. Nalog je upućen Odjelu gradske uprave za financije i dostavljen na znanje svim upravnim tijelima Grada Rijeke, a nadležna upravna tijela s njegovim su sadržajem upoznala sve proračunske korisnike Grada i trgovačka društva u vlasništvu, odnosno suvlasništvu Grada.
Što se tiče izvršavanja Proračuna za 2019. godinu i plaćanja obveza, želim naglasiti da se putem jedinstvenog računa Riznice Grada Rijeke plaćaju obveze, ne samo Grada Rijeke, već i obveze svih 84 proračunska korisnika Grada. Navedeno svakako čini složenijim poslovanje Grada i multiplicira odgovornost Grada u podmirivanju svojih i obveza proračunskih korisnika, slijedom čega je nužno dodatno voditi računa da sustav u danim okolnostima funkcionira na najbolji mogući način.
Ono što je posebno važno kod planiranja likvidnosti jest detaljno praćenje dnevnih, tjednih i mjesečnih priljeva i odljeva. Vama kao gradskom vijećniku poznato je da je u Proračunu Grada Rijeke za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu, koje je Gradsko vijeće donijelo 18. prosinca 2018. godine, planiran veliki broj projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, što s jedne strane pokazuje veliki angažman gradske uprave i proračunskih korisnika u prijavljivanju i dobivanju evropskih sredstava, ali s druge strane stvara i stalnu potrebu za značajnim likvidnim sredstvima Grada za podmirivanje obveza po navedenim EU projektima.
Naime, najveći dio EU projekata funkcionira na način da nastale troškove plaćamo iz likvidnih sredstava, a priljev, odnosno sredstva EU stižu naknadno nakon više mjeseci temeljem zahtjeva za refundacijama. Kako se, u okolnostima generalno otežane likvidnosti, ovakvim načinom podmirivanja obveza s osnova EU projekata ne bi ugrozilo redovno poslovanje Grada i proračunskih korisnika te kako bi se osiguralo što prihvatljivije funkcioniranje sustava plaćanja, odlučio sam Nalog za plaćanje prioritetnih obveza ove godine Odjelu gradske uprave za financije uputiti već početkom godine, a kako ne bi morali reagirati naknadno u slučaju problema s likvidnošću.
Što se tiče samog Naloga, redni brojevi navedenih prioritetnih obveza ne znače njihovu posebnu važnost, već se radi o tome da sve obveze navedene u Nalogu imaju status prioriteta plaćanja u trenutku njihova dospijeća. To ne implicira da se ostale obveze koje nisu navedene ne plaćaju, već se one plaćaju sukladno starosti dospijeća, ovisno o raspoloživim tekućim likvidnim sredstvima.
Vezano za Vaše pitanje o plaćanjima obveza koji se odnose na EPK, pored činjenice da će Rijeka biti prvi hrvatski grad koji će ponijeti prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture, želio bih posebno istaknuti sljedeće:
- Europska prijestolnica kulture nije samo projekt Grada Rijeke, već je zajednički projekt i Grada i Republike Hrvatske te svih ostalih sudionika;
- Republika Hrvatska preko Ministarstva kulture i ostalih ministarstava, kao i Ureda predsjednika Vlade, snažno podržava ovaj projekt, ne samo logistički već i financijski;
- Europska prijestolnica kulture ima dvije važne komponente: programsku i infrastrukturnu;
- U godini u kojoj grad Rijeka Europska prijestolnica kulture i Republika Hrvatska predsjedava Vijećem Europe, što daje dodatnu političku dimenziju i važnost čitavom projektu.
Sagledavajući sve navedeno, pretpostavljam da Vam je jasna važnost projekta EPK koji nadilazi okvire same Rijeke, već ima i značajnu nacionalnu komponentu i sasvim je logično da u prioritetnim plaćanjima vodimo računa da se ničim ne ugrozi njegova realizacija. Vezano za to još jednom želim naglasiti da bi isto bilo da se EPK nalazi na rednom broju 5. ili 18. spomenutog Naloga, jer se sve obveze iz Naloga prioritetno plaćaju u trenutku njihova dospijeća, u skladu s raspoloživim likvidnim sredstvima.
Ovim Nalogom se, u uvjetima različite dinamike priljeva sredstava, odnosno likvidnosti Grada, nastoji postići balans između, s jedne strane nužnosti osiguranja nesmetanog funkcioniranja i redovnog poslovanja Grada i 84 proračunska korisnika, u odnosu na koje Grad ima posebnu odgovornost u rizničnom sustavu poslovanja te osiguranja provedbe EU projekata, posebice infrastrukturnih i realizacije projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture, s druge strane.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mr.sc. Vojko Obersnel