Član Gradskog vijeća Aleksandar-Saša Milaković se, na 3. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 30. rujna 2021. godine, dotaknuo problematike individualnih kanti za domaćinstva, što je po njegovoj ocjeni i odgovoru Gradonačelnika na pitanja članova Gradskog vijeća Petre Mandić i Marina Miletića, neka daleka budućnost koja je već trebala biti sadašnjost, ali je pitanje kada će se to realizirati. S tim u vezi, danas postoje kante za prikupljanje različitih vrsta otpada, točnije preko tri tisuće kanti za prikupljanje različitih vrsta otpada raspoređenih po gradu veličine samo 44 kvadratna kilometra, što nije malen broj, ali je upitno koliko je Rijeka uspješna u razvrstavanju otpada i koliko su te postojeće mjere zapravo svrsishodne. Pojasnio je da postoji nešto što se zove Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada (otpad koji nije razvrstan) i iako to zvuči kao nešto vrlo poticajno i dobro, u suštini je riječ o kazni koju izriče Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno penalima koje svaka jedinica lokalne samouprave mora plaćati po svakoj toni mješovitog otpada koji proizvede iznad određene cifre. Drugim riječima, ako je 30 tisuća tona maksimalna količina mješovitog otpada koju jedinica lokalne samouprave smije proizvesti, a proizvede 40 tisuća, na 10 tisuća tona mora platiti penale. 2017. godine Rijeka je stvorila 9.500 tona viška mješovitog otpada, za što je platila penale od otprilike milijun kuna. Dakle, milijun kuna bačeno je u vjetar samo iz razloga što otpad nije bio sortiran na adekvatan način, a kante za razvrstavanje otpada postoje upravo za to da bi se otpad razvrstavao.

Poznato je da je između 2017. i 2019. godine Rijeka godišnje plaćala između milijun i 2 milijuna kuna penala. Upitao je Gradonačelnika koji je iznos na ime penala plaćen u 2020. godini?

Odgovor

Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se jedinica lokalne samouprave potiče da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na njenom području. Jedinica lokalne samouprave je obveznik plaćanja ove naknade koja se utvrđuje rješenjem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u tekućoj godini za prethodnu godinu. Osnovica za obračun naknade je masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada. Izračun je izrađen sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom.
Grad Rijeka u 2020. godini platio je poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada u iznosu od 765.603,40 kuna koju je Rješenjem od 20. prosinca 2019. godine utvrdio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine.

Što se tiče samog razvrstavanja otpada, Grad Rijeka do sada je poduzeo opsežne aktivnosti kako bi povećali interes naših građana, odnosno korisnika, da pojačano razdvajaju korisne komponente komunalnog otpada i na taj način smanjuju količinu miješanog komunalnog otpada koji se predaje na Županijski centar za zbrinjavanje otpada. Tako su pokrenute i dovršene edukativno informativne aktivnosti sufinancirane iz europskih fondova koje su obuhvatile izradu i podjelu letaka na hrvatskom i stranim jezicima, brošura, vodiča, izradu tv i radijskih spotova i edukacijskih kratkih filmova, oglasa u tiskanim medijima na city light i jumbo plakatima te također za naše najmlađe građane predstave u vrtićima i školama uz izrađene bojanke i slikovnice, a sve na temu održivog gospodarenja otpadom. U svrhu dodatnog izdvajanja korisnog otpada a slijedeći program podjele spremnika svakom korisniku, Grad Rijeka je, uz sufinanciranje Fonda, nabavio 19.322 spremnika različitog volumena za odvojeno prikupljanje prethodno sortiranog otpada. Također je izgrađeno još jedno reciklažno dvorište u Ulici Jože Vlahovića za prikupljanje posebnih vrsta otpada, a za sve građane Grada Rijeke ta je usluga besplatna. Nadalje, u tijeku je izgradnja sortirnice u Mihačevoj Dragi koja će prethodno odvojeni i sakupljeni otpad sortirati kako bi se odvojile eventualne nečistoće i razdvojile vrste otpada, a sve u svrhu daljnjeg iskorištavanja, odnosno naknadne oporabe vrijednih sirovina. Uvjereni smo da će, temeljem svih navedenih aktivnosti, Rijeka u budućnosti biti jedan od vodećih gradova u razvrstavanju otpada u Hrvatskoj, kao i vodeći primjer drugim gradovima.

Gradonačelnik
Marko Filipović