Član Gradskog vijeća Josip Ostrogović je, na 2. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 20. srpnja 2021. godine, iznio kako je prije četiri godine, kada je prvi put postao gradski vijećnik, sazvao press konferenciju vezano uz vrtiće na kojoj je iznio neke teze koje su tada bile aktualne, a koje su nažalost aktualne i danas. Pred četiri godine se također 500 djece nije u prvom krugu upisalo u vrtiće, a cijena vrtića u gradu Rijeci je, npr. u Srdočima, koštala oko 30 milijuna kuna, znači duplo više nego cijena koštanja takvog vrtića na Viškovu, koji je koštao otprilike 15 milijuna kuna. Nakon četiri godine, broj stanovnika u Rijeci se smanjio, a broj neupisane djece je ostao gotovo isti. Ne zna da li je poznato da je Hrvatska u protekle dvije godine iskoristila preko 318 milijuna bespovratnih EU kuna za unapređenje rada vrtića, pa ga zanima, obzirom da se dosadašnja gradska uprava hvalila da je povukla jako puno sredstava iz europskih fondova, koliko je povukla sredstava iz fondova za unapređenje rada vrtića i koliko će djece ove godine ostati neupisano u gradske vrtiće?
Nezadovoljan odgovorom gradonačelnika, ponovio je da ga zanima koliko je Grad povukao bespovratnih sredstava iz EU fondova za unapređenje rada vrtića. Nadalje je iznio kako je po njegovom saznanju Grad povukao nula kuna, jer ga nije zanimalo da netko da besplatno novac da djeca idu u vrtiće, da imaju bolje didaktičke igračke i da imaju dvosmjenski rad vrtića. Grad zanima graditi vrtiće po cijeni od 30 milijuna kuna, koji inače koštaju 15 milijuna kuna. Primjera radi iznio je kako su Gradovi Zadar, Dubrovnik i Split povukli bespovratna sredstva u visini od po 14 milijuna kuna svaki. U Rijeci u dvosmjenski rad vrtića ide samo 80 djece, u Zadru 400, a u Splitu 610 djece. Zadar ima 30 tisuća stanovnika manje od Rijeke, a ima gotovo pet puta više djece upisane u dvosmjenski rad vrtića. To znači da se do sada u vrtiće u proteklom razdoblju nije ništa ulagalo, jer to bivšem Gradonačelniku nije bilo bitno, već su mu bile bitne neke olupine u koje je ulagao milijune kuna, a to što će u 9. mjesecu roditelji ostati bez upisa djece u vrtiće, to ga nije zanimalo. Nada se da će se oko toga nešto promijeniti u pozitivnom smjeru.
Odgovor
Prema informacijama koje sam dobio iz Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo, Dječji vrtić Rijeka već više od 25 godina u kontinuitetu provodi smjenski model rada, jer je potreba roditelja u tom smislu odavno prepoznata, a danas služi kao primjer ostatku Hrvatske koji tek zahvaljujući Natječaju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku naziva Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja iz 2018. godine po prvi puta uvodi ovakav način rada kao svojevrsnu inovaciju. Nažalost, Rijeka je natječajem penalizirana upravo zato jer je bila ispred svoga vremena i uvela smjenski vrtić još u 20. stoljeću te se i danas smjenski rad provodi u Podcentru predškolskog odgoja Potok, u sastavu Dječjeg vrtića Rijeka, a smještenom u širem centru grada. Vrtić, naime, nije mogao aplicirati na Natječaj, jer u startu nije udovoljio osnovnim uvjetima početnog pokretanja programa i novog zapošljavanja. Naime, na prvoj informativnoj radionici provedbenog tijela, predstavnici Grada i vrtića dobili su jasan odgovor kako nije moguće aplicirati na javni poziv, s obzirom da program koji se sufinancira u Rijeci već postoji. Dakle, budući da Natječajem nije bilo predviđeno unaprjeđenje postojećih programa, Vrtić je propitao interes roditelja na razini grada, s ciljem uvođenja dodatnih smjenskih vrtića, međutim prema dobivenim podacima, utvrđeno je kako za to ne postoji potreba. U okviru Poziva Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na razini Hrvatske je, prema dostupnim podacima, potpisano 20-tak ugovora, a ukupan broj predškolskih ustanova na razini Hrvatske je 879, što je podatak Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Slijedom nedavno provedene upisne procedure, u novoj će pedagoškoj godini u Podcentru predškolskog odgoja Potok, djelovati četiri smjenske odgojne skupine i to dvije jasličke i dvije vrtićke, kapaciteta 64 djece. Za istaknuti je da navedeno potpuno zadovoljava potrebe građana grada Rijeke. Naime, tijekom proteklih godina nije bilo djece na listi čekanja za ovaj program, a ove godine, zbog izrazito smanjenog interesa za upis, jedna je skupina namijenjena djeci vrtićke dobi ukinuta, dok u jasličkim skupinama još ima slobodnih mjesta.
Prema analizama i anketama koje dječji vrtići provode svake godine, točnije Dječji vrtići More i Sušak za istočni dio grada, a Dječji vrtić Rijeka za zapadni, navedenim, jednim lokalitetom u Podcentru Potok, pokrivaju se sve potrebe roditelja. Nažalost, ne postoji mogućnost da se skupina oformi za jedno ili dvoje djece kojima bi neki drugi lokalitet bio prihvatljiviji, jer je to financijski neodrživo, a i nije jasno koje bi pogodnosti od toga imala djeca u, primjerice, socio-emocionalnom smislu. Vrijedi spomenuti da dječji vrtić drugačije radno vrijeme od uobičajenog može osigurati vlastitim resursima uz racionalan i fleksibilan pristup, kako bi se maksimalno prilagodio potrebama zaposlenih roditelja, ali pritom također valja naglasiti kako maksimalno vrijeme boravka djeteta u dječjem vrtiću ne može biti dulje od deset sati dnevno, sukladno zakonskim odredbama.
Vrtići čiji je osnivač Grad će i nadalje pratiti potrebe roditelja te istovremeno voditi računa o racionalnim ulaganjima, održati postignuti standard u pogledu stručnjaka različitih profila, neovisno o pojavi novih natječaja. Naime, važno je napomenuti da svaki raspisani natječaj ima utvrđene uvjete koje je nužno ispuniti kako bi prijava mogla biti prihvaćena, a mnogi od njih kao preduvjet traže osigurana financijska sredstva koja, zbog visokog indeksa razvijenosti Grada i Županije, najčešće premašuju proračunske mogućnosti. Svakako ćemo pratiti sve relevantne izvore potencijalnih natječaja, a Grad će, neovisno o mogućnostima povlačenja sredstava, širiti vrtićke kapacitete te kontinuirano raditi na unapređenju kvalitete rada vrtića.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović