Član Gradskog vijeća Danko Švorinić je, temeljem članka 67. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, dostavio pisanim putem sljedeće pitanje:
“U posljednje vrijeme svjedoci smo učestalih devastacija komunalne opreme i gradske imovine na različitim lokacijama u gradu. Među posljednjim slučajevima vandalizma navodim potpuno razbijene klupice u parku na Krnjevu, demolirano dječje igralište na krovu trgovačkog centra Kaufland, porazbijana niska rasvjeta u sklopu kompleksa bazena Kantrida, šaranje po interaktivnoj skulpturi – brojaču do početka EPK, šaranje po većem broju fasada u strogom centru grada itd.
U tom smislu molim vas odgovor na pitanje koji su sve slučajevi vandalizma i oštećenja gradske imovine zabilježeni od početka 2019. godine, u kojim slučajevima su otkriveni krivci i na koji način su sankcionirani. Kakva je suradnja s policijom i koje ovlasti stoje na raspolaganju komunalnim redarima u takvim situacijama?
Koliko je osoba prilikom uništavanja gradske imovine prepoznato nadzornim kamerama te postoji li akcijski plan prevencije i aktivnosti kako bi se u budućnosti broj takvih slučajeva smanjio na najmanju moguću mjeru?”
Odgovor
Odjel gradske uprave za komunalni sustav, Direkcija za komunalno redarstvo, u svojoj praksi, nažalost, redovito se susreće s problemima vandalizma i oštećenja gradske imovine. Najčešći problemi su uništavanje opreme komunalne infrastrukture i krađa poklopaca šahti, metalnih ograda, uništavanje klupa, oštećivanje zelenila, oštećivanje fontana, oštećivanje, premještanje i šaranje prometnih znakova, stupica i ostale prometne opreme, oštećivanje kulturnih dobara i spomenika, pisanje grafita po pročeljima zgrada, potpornim zidovima i vozilima javnog prijevoza, devastiranje i oštećivanje vozila javnog prijevoza i autobusnih čekaonica, vožnja skateboardima po pješačkim zonama, trgovima i skakanje po ogradama, zidićima i sličnim mjestima te njihovo oštećivanje i ometanje i uznemiravanje građana, okupljanje i opijanje mladeži na javnim mjestima u kasnim noćnim satima, odnosno remećenje javnog reda i mira, onečišćavanje javnih površina, oštećivanje imovine oko i onečišćenje javnih površina (parkova, igrališta, trgova) u neposrednoj okolini škola.
Odlukom o komunalnom redu zabranjeno je uništavati, oštećivati te šarati po urbanoj opremi ili je na drugi način prljati i nagrđivati te je propisana novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna za fizičku osobu – počinitelja prekršaja. U provedbi nadzora nad ovom Odlukom, između ostalih ovlasti, komunalni redar ovlašten je predložiti izdavanje obveznog prekršajnog naloga te naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja od počinitelja. Što se tiče poduzimanja mjera u nadležnosti komunalnog redarstva, sankcioniranje počinitelja otežano je zbog činjenice da se većina navedenih onečišćenja događa u kasnim noćnim satima te je gotovo nemoguće spriječiti takvo ponašanje pojedinaca, utvrditi počinitelje i Odlukom o komunalnom redu poduzeti propisane mjere. Naime, za poduzimanje mjera potrebno je da komunalni redar, kao službena osoba, zatekne počinitelja u prekršaju, što ovdje najčešće nije slučaj. Dakle, ne postoji osnova za prekršajno sankcioniranje počinitelja, budući da je za poduzimanje mjera u nadležnosti komunalnog redarstva nužno utvrditi počinjenje prekršaja neposrednim opažanjem komunalnog redara.
Međutim, zahvaljujući dobroj suradnji s Policijom, u slučajevima kada oni u svom službenom postupanju utvrde počinitelje, temeljem dostavljenih podataka Komunalno redarstvo protiv njih pokreće prekršajne postupke. Tako je u 2019. godini izdan jedan obavezni prekršajni nalog protiv osobe koja je zatečena u ispisivanju grafita. Počinitelj je podnio prigovor protiv prekršajnog naloga te je predmet proslijeđen na daljnje postupanje Prekršajnom sudu.
Direkcija za komunalno redarstvo u 2019. godini ima evidentirano osam slučajeva oštećenja urbane opreme, od kojih se pet odnosi na oštećenje opreme dječjih igrališta i to klupa, stolova za stolni tenis, rukohvata i korito tobogana, jedan na uništenje stakla na autobusnoj čekaonici, jedan na razbijanje stakla na platformi za invalide u Parku Pomerio i jedan na razbijene svjetiljke ispod bazena Kantrida. Uz navedeno, zabilježene su i manje devastacije u vidu polomljenih letvi na klupama, što predstavlja najčešće oštećenje. Nažalost, kako je prethodno pojašnjeno, počinitelji nisu utvrđeni, stoga se daljnje postupanje odnosi na uklanjanje oštećenja putem ovlaštenih izvođača.
Također, jedan od velikih problema, kako je spomenuto, predstavlja crtanje grafita po pročeljima zgrada, potpornim zidovima i slično. Vlasnik zgrade može protiv prekršitelja, ako se utvrdi njegov identitet, pokrenuti kazneni postupak zbog namjernog oštećivanja zgrade i istovremeno zahtijevati naknadu štete putem suda. Ako se prekršitelj ne može utvrditi, što je vrlo čest slučaj, vlasnik zgrade na kojoj se nalaze grafiti obvezan je pročelje zgrade sanirati tj. ukloniti grafite.
U strogom centru grada, zbog atraktivnosti zone, bez obzira na vlasništvo, Grad Rijeka uklanja sve grafite, posebice one uvredljivog sadržaja. U svakom slučaju, potrebno je prethodno obavijestiti Policiju, radi izvršenja očevida i eventualnog utvrđenja počinitelja, nakon čega se pristupa uklanjanju grafita.
Svjesni smo da se radi o problemu koji nije zanemariv te se u cilju njegovog rješavanja, poduzimaju zajedničke radnje gradskih službi i Policije, u koju svrhu djeluje i Vijeće za prevenciju kriminaliteta na području Grada Rijeke.
S poštovanjem
Gradonačelnik
Mr.sc. Vojko Obersnel