Član Gradskog vijeća Vedran Vivoda je, na 34. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 30. i 31. ožujka ožujka 2021. godine, iznio da je grad Rijeka dobio titulu „Grada za mlade”, a prije toga i titulu „Europski grad sporta“ te da bi volio znati na temelju čega? Na primjer, što se tiče mladih, grad ima prirodni prirast od minus osamsto. Dvije tisuće ljudi gubi se svake godine i grad će imati sto tisuća stanovnika, ako se ovako nastavi. Postoji jedan Klub mladih u cijelom gradu, plan za mlade je mrtvo slovo na papiru, Akcijski plan za mlade također. Da mu je znati na temelju čega je dobivena ta titula. U 21. stoljeću za tehničku kulturu se izdvaja 0,1 posto proračuna. Sto se tiče Europskog grada sporta, klubovi su trenutno „na koljenima“, grad uopće ne brine o rekreaciji svog stanovništva, pa se kupi jedna količina sprava koja inače predstavlja komplet i stavlja se u jedan park, a kod nas se dvije sprave iz kompleta stave u jedan park, dvije sprave u drugi park, a dvije u treći park, što je žalosno. Postoji jedno jedino igralište za građane za rekreaciju na istočnom dijelu grada i cijeli grad dolazi na to jedno jedino igralište. Sve je to žalosno pa ga zanima koliko košta to skupljanje Pokemona na kraju mandata?

Odgovor

Odluku o pokretanju postupka certificiranja za projekt Grad za mlade, donijelo je Predsjedništvo Udruge gradova u RH, a istom Odlukom predviđeno je osnivanje Povjerenstva za dodjelu certifikata koje je ujedno ovlašteno i za formiranje samih kriterija.

Povjerenstvo za dodjelu certifikata činilo je devet članova, predstavnika relevantnih organizacija i institucija s iskustvom rada s mladima. Ovogodišnje Povjerenstvo činili su predstavnici svih partnerskih organizacija u projektu certificiranja, a to su Središnji državni ured za demografiju i mlade, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Agencija za mobilnost i programe EU, Mreža mladih Hrvatske, Savez društava naša djeca te Udruga gradova u RH.

Način evaluacije i vrednovanje mjera, odnosno bodovanje, provedeno je sukladno odredbama Odluke o standardima kvalitete lokalnih politika usmjerenih mladima i dodjeli certifikata Grad za mlade, koju je donijelo Povjerenstvo.

Postupak certificiranja provodio se kroz evaluaciju standarda kvaliteta lokalnih politika upravo kroz osam definiranih tematskih područja, a to su: Participacija, Demografski poticaji i mjere, Zapošljavanje, Mobilnost, Zdravlje i sport, Rad s mladima i kultura, Obrazovanje te Informiranje.

Gradovima kandidatima dodjeljivao se određen broj bodova (1-10) za svaku navedenu tematsku cjelinu, a za dobivanje certifikata bilo je potrebno zadovoljiti tri preduvjeta i dva temeljna kriterija. Preduvjeti za prijavu za stjecanje certifikata bili su da grad ima osnovan Savjet mladih ili drugi institucionalni oblik zastupanja, odnosno predstavljanja mladih u procesima donošenja odluka; da je grad usvojio Europsku povelju o lokalnom radu s mladima te da je gradonačelnik imenovao koordinatora koji prijavljuje grad za stjecanje certifikata.

Temeljni utvrđeni kriteriji za dodjelu certifikata bili su da gradovi po broju stanovnika moraju zadovoljiti unaprijed definirani postotak ukupno ostvarenog broja bodova po svim tematskim područjima i to gradovi do 10 tisuća stanovnika – minimalno ukupno 60 %, gradovi između 10 i 35 tisuća st. – minimalno ukupno 70 % te gradovi iznad 35 tisuća stanovnika – minimalno ukupno 80 %. Nadalje, gradovi su morali zadovoljiti minimalno 50 % kriterija iz svakog pojedinog područja za dobivanje certifikata, neovisno o ukupno ostvarenom broju bodova. Za ovu titulu kandidirala su se ukupno 32 grada, no Udruga gradova donijela je odluku da gradovi kandidati neće biti javno objavljeni, već samo dobitnici, a uz Rijeku to su i Karlovac, Koprivnica, Labin, Novska, Opatija, Šibenik, Varaždin i Zabok.

Rijeka je u svojoj kandidaturi istaknula oko stotinjak mjera koje potvrđuju dosadašnju uspješnu provedbu politika usmjerenih na poboljšanje kvalitete života mladih, među kojima su provedba Programa za mlade, Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim školama Grada Rijeke, stipendiranje mladih, programi za mlade poduzetnike, programi kojima se mladima omogućava participiranje u donošenju odluka na razini Grada te brojni volonterski, kulturni, edukativni i sportski programi namijenjeni mladima. Grad u procesu provedbe politika usmjerenih na jačanje kvalitete života mladih ima dugogodišnju i aktivnu suradnju s organizacijama civilnog društva i akademskom zajednicom, odnosno sastavnicama Sveučilišta u Rijeci. Neki od primjera jesu suradnja na pokretanju studija logopedije i Logopedskog centra te partnerstva na EU projektima Promehs, TEFCE i SHEFCE. Vrijedi istaknuti i projektne suradnje sa susjednim općinama i gradovima usmjerene na mlade, poput one na projektu Stori po svoju te projekte podrške i uključivanja mladih realizirane u partnerstvu s udrugama poput LoCall for YOUth, Moje mjesto pod suncem ili Vjetar u leđa. Inovativan pristup radu s mladima ostvaruje se kroz sudjelovanje u brojnim EU projektima, redovnim djelatnostima te kroz čitav niz događanja, konferencija, panel rasprava i slično u (su)organizaciji Grada, s ciljem uključivanja i informiranja mladih.

Grad Rijeka zadovoljio je sve preduvjete i temeljne kriterije te je, prikazanim mjerama i programima, osvojio visokih 90,14 % bodova.

Pritom svakako treba napomenuti i kako za dobivanje certifikata nije bilo dovoljno samo popuniti prijavni obrazac, već je sve mjere bilo nužno potkrijepiti relevantnom dokaznom dokumentacijom, koja je također bila predmetom provjere. Proces prijave i evaluacije, i u konačnici samo dobivanje certifikata, koncipirano je i provedeno tako da dobivanje certifikata održava učinjene konkretne korake u kreiranju i implementiranju lokalnih politika za mlade, a ne samo načelnu podršku unaprjeđenju statusa mladih.

Titulom Europski grad sporta Grad Rijeka nagrađen je temeljem kandidature koju je pokrenuo prošle godine pred organizacijom Association of Chief Executives for Sport (ACES). Obveza gradova kandidata u postupku bila je dokazati kriterije razvijenosti sporta u određenom gradu među kojima su sportski programi, točnije broj sportova, masovnost; sportski rezultati- kvaliteta; sportska infrastruktura, odnosno objekti; dostupnost sporta građanima, gdje se podrazumijeva rekreacija građana svih uzrasta, programi za djecu kao što su RiMove, Rijeka pliva, Rijeka pleše i sl.; sport osoba s invaliditetom; školski sport i sveučilišni sport. Ujedno je postavljen i zahtjev da se svi navedeni segmenti u godini proglašenja unaprijede u najvećoj mogućoj mjeri.

Stoga je izrađena posebna brošura s opisom traženih podataka te odgovarajuća video prezentacija. Kao završni čin kandidature 24. veljače 2021. organizirano je izlaganje pred članovima ACES Komisije koji su postavljali i pitanja, nakon čega je Grad Rijeka obaviješten o odličnim ocjenama kandidature i nagradi, tituli Europski grad sporta 2022., što je prestižna titula i veliko priznanje sportskim, ali i svim ostalim strukturama Grada Rijeke.

Iako se podaci o broju i imenima gradova koji su sudjelovali u natječajima za pojedinu ACES kategoriju ne objavljuju, poznato nam je da je broj gradova koji službeno apliciraju za ovu titulu obično između 15 i 20. Na službenim stranicama ACES Europe još nisu dostupni konačni podaci o broju izabranih gradova za 2022. godinu. Usporedbe radi, za ovu, 2021. godinu, titulu Europskog grada sporta dobilo je 13 gradova, među kojima su, primjerice, Leuven (Belgija), Siena (Italija), Terrasa (Španjolska) i dr., a iz Hrvatske i okruženja Zadar i Zrenjanin.

Nadalje, sredstva za javne potrebe u tehničkoj kulturi za 2021. godinu zaista iznose 1,4% ukupnog proračuna Grada Rijeke za tu godinu, no u tu brojku ne ulaze mnoge stavke koje financira Grad Rijeka, a izravno su povezane s tehničkom kulturom, kao što je program Potpore u sportu i tehničkoj kulturi, program Rashodi za redovno poslovanje objekata sporta i tehničke kulture, program Zakupi objekata za provedbu programa javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi i drugo. Osim toga, Grad Rijeka sudjeluje u mnogim europskim i nacionalnim projektima u području sporta i tehničke kulture, od kojih krajnje koristi najviše imaju same udruge koje djeluju u Rijeci. Uz navedeno, Grad Rijeka materijalno i logistički osigurava prostor u kojemu djeluju različite udruge u ovom području aktivnosti. Stoga je izdvajanje za tehničku kulturu u Gradu Rijeci ukupno uvijek višestruko veće od samog izdvajanja za program Javne potrebe u tehničkoj kulturi, a koji zapravo služi samo za tekuće financiranje aktivnosti udruga. Unatoč vrlo nepovoljnoj financijskoj situaciji uslijed pandemije korona virusa, aktivnosti udruga tehničke kulture nije samo održana, nego su u ovom razdoblju poduzete pripreme za nove aktivnosti, poput europskih projekata Zajednice za tehničku kulturu ili prostora i izložbi Hrvatskog saveza brodomaketara.

Što se tiče sporta u Gradu Rijeci, dugotrajna nepovoljna prihodovna situacija za lokalnu samoupravu hrvatskih gradova i orijentacija na izgradnju sportske infrastrukture u gradu dovela je do financijskih pritisaka na sportske udruge, no upravo zato je Grad donio niz interventnih odluka koje značajno olakšavaju ukupno financiranje sporta, poput povećanja sredstava za programe Javnih potreba u sportu u iznosu od 1.350.000,00 kuna, te povećanja sredstava za program Potpora u sportu i tehničkoj kulturi i to za 2021., 2022. i 2023. godinu. Osim toga, Grad Rijeka također se izravno uključio u osiguranje državnih subvencija za primanja sportskih djelatnika Rijeke, kao i sudjelovanje u kreiranju europskih projekata Riječkog sportskog saveza, od kojih se dodatno financira sve veći broj klubova. Grad je itekako svjestan neprilika uzrokovanih pandemijom korona virusa te će se i dalje aktivno uključivati u saniranje nepovoljnih financijskih tokova na strani udruga, u okviru postojećih mogućnosti.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mr.sc. Vojko Obersnel