Član Gradskog vijeća Koraljko Pasarić je, na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, održanoj 25. travnja 2019. godine, iznio kako primjećuje da je sve veći porast broja pasa odnosno kućnih ljubimaca što dovodi do raznih incidentnih situacija u javnom prostoru kao što su lajanje, ugrizi, agresivnost u svako doba dana i noći te sve učestalije uneređivanje javnih prostora, za što nisu odgovorni kućni ljubimci već njihovi agresivni i necivilizirani vlasnici.
U 2019. godini komunalnih redara je više i ovlasti su im veće, ali ih ipak nema dovoljno, pa je upitao koliki je broj prijavljenih incidentnih situacija raznih vrsta, koliko ih je i kako sankcionirano, pogotovo onih koje su se dogodile u okolici škola, vrtića i parkova?
Odgovor
Problem neodgovornih vlasnika pasa je sveprisutan, o čemu svjedoče svakodnevne prijave nezadovoljnih građana Komunalnom redarstvu. Prijave se većinom podnose protiv vlasnika pasa koji svoje kućne ljubimce izvode na javne površine, odnosno u parkove, na dječja igrališta, u okoliš škola i slično, pri čemu njihovi ljubimci nisu na povodcu. Dio vlasnika ne čisti njihov izmet i, protivno propisima, pse pušta da se slobodno istrčavaju, ostavljajući ih pritom bez nadzora. Posljedica takvog ponašanja su neuredne i onečišćene javne površine koje, uz sve napore gradskih službi za održavanje, ne mogu biti u cijelosti uredne, posebno uzimajući u obzir da je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, na području grada Rijeke registrirano više od 9.000 pasa.
U cilju rješavanja opisane problematike, poduzimaju se odgovarajuće preventivne i edukativne mjere, ali i represivne mjere, koje se provode sukladno Odluci o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te načinu postupanja s divljim životinjama pronađenim izvan prirodnog staništa.
Kontrola kretanja pasa po javnoj površini na temelju citirane Odluke je u nadležnosti komunalnih redara, no takvu kontrolu, pored velikog broja registriranih pasa, otežava i činjenica da vlasnici pasa, zatečeni u prekršaju na zelenoj i drugoj javnoj površini, najčešće komunalnom redaru ne žele dati podatke, arogantni su i nasilni prema redaru te napuštaju mjesto prekršaja, pa je utvrđivanje identiteta počinitelja gotovo nemoguće bez suradnje s policijskim službenicima. Unatoč činjenici da su izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu komunalnim redarima ovlasti proširene te su u provedbi nadzora ovlašteni zatražiti i pregledati osobne isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke, odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora, u praksi to i dalje znači da, ukoliko to stranke ne učine dobrovoljno, komunalni redar mora zatražiti pomoć Policije, kako bi utvrdio identitet osobe. U velikom broju slučajeva, do dolaska policijskih službenika, počinitelji, nažalost, već napuštaju lokaciju na kojoj su zatečeni u počinjenju prekršaja, čime je komunalni redar onemogućen u daljnjem postupanju.
Novčanim sankcioniranjem neodgovornih vlasnika pasa postigli bi željene rezultate, no zbog navedenih razloga to je u ovom trenutku otežano i provodi se u znatno manjoj mjeri od potrebne. Također, nije točna tvrdnja da je u 2019. godini povećan broj komunalnih redara, već naprotiv; smanjen je za četiri službenika koji su premješteni u Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom te je u ovom trenutku zaposleno 17 komunalnih redara, koji u svom postupanju primjenjuju oko 20-ak različitih propisa, među kojima su i oni koji se odnose na zaštitu životinja. Točno je da su ovlasti komunalnih redara jasnije definirane i propisane, međutim, ukoliko se ne uspije na bilo koji način utvrditi identitet počinitelja, ne postoji osnova za daljnje postupanje.
Za istaknuti je da, unatoč tome, Direkcija za komunalno redarstvo provodi pojačan nadzor, sukladno planu provedbe nadzora na više od pedeset prioritetnih lokacija, među kojima su parkovi, dječja igrališta, pješačke zone, okoliši škola i dječjih vrtića i slično te prema počiniteljima prekršaja, kada se za to ispune uvjeti, poduzima propisane mjere. Dakle, u situacijama gdje komunalni redari uspiju prikupiti osobne podatke o počiniteljima prekršaja, neovisno o tome jesu li zatečeni u počinjenju prekršaja ili je riječ o nekoj drugoj situaciji, protiv njih se pokreće odgovarajući prekršajni postupak, izdavanjem obveznog prekršajnog naloga i izricanjem novčane kazne za počinjeni prekršaj. U 2019. godini izdano je 38 usmenih upozorenja te 8 obaveznih prekršajnih naloga prema počiniteljima prekršaja.
Također, temeljem novog Zakona o zaštiti životinja, jedinice lokalne samouprave bile su dužne do 30. lipnja 2018. godine, osigurati nadzor provedbe obaveznog mikročipiranja pasa, određenog propisom o veterinarstvu, kod posjednika čiji psi nisu upisani u Upisnik kućnih ljubimaca, a koji provode komunalni redari. U svrhu provedbe odredbi Zakona o zaštiti životinja, Grad Rijeka, Direkcija za komunalno redarstvo je krajem 2017. godine nabavila dva uređaja za očitavanje mikročipa kako bi izvršila obavezu predviđenu zakonom. Tijekom 2018. godine obavljeno je 178 kontrola pasa, radi provjere njihovog mikročipiranja.
S poštovanjem
Gradonačelnik
Mr.sc. Vojko Obersnel