Članica Gradskog vijeća Hana Paleka je, temeljem članka 67. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavila pitanje:
S obzirom na sve izraženije potrebe za razvojem socijalnih usluga u zajednici, rastuće liste čekanja te potrebu jačanja kapaciteta pružatelja socijalnih usluga, molim odgovore na sljedeća pitanja:
1. Koliko je licenciranih pružatelja socijalnih usluga trenutno korisnika gradskih prostora na području Grada Rijeke te koliki iznos godišnje uplaćuju Gradu Rijeci kroz zakupnine, komunalne naknade i druga povezana davanja?
2. Planira li Grad Rijeka donijeti posebnu odluku ili model potpore kojim bi se licencirani pružatelji socijalnih usluga koji djeluju u gradskim prostorima djelomično ili u potpunosti oslobodili plaćanja zakupa i dijela komunalnih troškova, s obzirom na to da pružaju usluge od javnog interesa?
3. Postoji li analiza ulaganja Grada Rijeke u razvoj izvaninstitucijskih socijalnih usluga i usluga u zajednici te koliki je udio tih ulaganja u ukupnim izdvajanjima za socijalnu skrb?
4. Koliko sredstava Grad Rijeka godišnje izdvaja za licencirane pružatelje socijalnih usluga te procjenjuje li i na koji način dostatnost tih sredstava u odnosu na potrebe korisnika i ciljeve definirane Socijalnim planom Primorsko-goranske županije?
5. Postoji li strategija ili akcijski plan razvoja socijalnih usluga u zajednici na području Grada Rijeke, posebno u segmentu poludnevnih i cjelodnevnih boravaka, psihosocijalne podrške, podrške obitelji, organiziranog stanovanja, socijalnog mentorstva i drugih usluga koje doprinose deinstitucionalizaciji?
S poštovanjem,
Hana Paleka
Odgovor
Prema podacima nadležnih Upravnih odjela, a u vezi postavljenih vijećničkih pitanja na temu komunalne naknade licenciranih pružatelja socijalnih usluga koji koriste gradske prostore na području Grada Rijeke, u nastavku dostavljam odgovor.
Uvidom u evidenciju obveznika plaćanja komunalne naknade te na temelju podataka o licenciranim pružateljima socijalnih usluga kojima raspolaže Upravni odjel za socijalne politike, zdravstvo i branitelje, utvrđeno je da u prostorima u vlasništvu Grada Rijeke djeluje ukupno 18 licenciranih pružatelja socijalnih usluga.
Za navedene korisnike utvrđena je obveza plaćanja komunalne naknade u ukupnom godišnjem iznosu od 10.986,67 eura, dok ukupni godišnji iznos zakupnine iznosi 61.923,72 eura.
Dodatno, na temelju naknadno zatraženih podataka, utvrđeno je da se od ukupno 18 licenciranih pružatelja socijalnih usluga njih 13 odnosi na udruge, kojima je utvrđena obveza plaćanja komunalne naknade u ukupnom godišnjem iznosu od 1.493,51 eura, dok se preostalih 5 odnosi na ustanove, kojima je utvrđena obveza plaćanja komunalne naknade u ukupnom godišnjem iznosu od 9.493,16 eura.
Što se tiče drugog pitanja, prema informacijama koje imam od nadležnih upravnih odjela, do sada Grad Rijeka nije imao model potpore ili pružanja usluge oslobađanja od zakupa spomenutim udrugama i ustanovama, no svakako ćemo, zajedno s nadležnim odjelima razmotriti takvu mogućnost, uzimajući u obzir pravne mogućnosti i zakonske propise.
Nadalje, u 2026. godini za 20 licenciranih pružatelja socijalnih usluga, udruga i ustanova, osigurano je ukupno 2.350.978,56 eura. Navedeno predstavlja 29,5% od ukupno osiguranih sredstava za socijalnu skrb u financijskom planu UO za socijalne politike, zdravstvo i branitelje u 2026. godini.
Grad Rijeka za programe licenciranih pružatelja socijalnih usluga izdvaja financijska sredstva u skladu sa svojim proračunskim mogućnostima, iako vjerujem da njima ne možemo u potpunosti zadovoljiti potrebe korisnika ni realizirati u cijelosti ciljeve definirane Socijalnim planom PGŽ obzirom da su potrebe korisnika velike, a specijalizirane socijalne usluge financijski zahtjevne.
Nastavno na posljednje pitanje, Grad Rijeka ne posjeduje takve specifične dokumente, osim dokumenta „Strategija zdravog starenja u Rijeci 2009-2013“ nastalog u okviru projekta Europska mreža zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije. Spomenuti dokument prepoznao je aktivnosti i područja navedena u upitu, u najvećem dijelu u okviru strateških ciljeva nazvanih „Osigurati okolinu koja podupire zdravo starenje“ i „Povećati dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga“, međutim, taj je dokument kao što je iz naslova vidljivo obuhvaćao samo populaciju starijih osoba i nije naknadno obnavljan.
Također, Grad Rijeka nije u obvezi donošenja Socijalnog plana, ali kao smjernice koristi Socijalni plan Primorsko-goranske županije koji je donesen 2025. godine i u izradi kojeg je aktivno sudjelovala predstavnica Upravnog odjela za socijalne politike, zdravstvo i branitelje Grada Rijeke.
Naime, Socijalni plan Primorsko-goranske županije naglašava važnost razvoja izvaninstitucionalnih oblika skrbi kako bi se korisnicima omogućio što dulji i kvalitetniji život u vlastitom domu i lokalnoj zajednici. Ovaj cilj ostvaruje se i kroz socijalne usluge koje pruža Grad Rijeka, poput pomoći i njege u kući, organizacije dnevnih boravaka za starije osobe te pružanja različitih oblika podrške u zajednici. Poseban naglasak stavljen je na unapređenje kvalitete života ranjivih skupina stanovništva, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, djecu, mlade, obitelji u riziku te osobe izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Grad Rijeka navedene ciljeve provodi kroz financiranje programa i projekata udruga, pružanje pomoći osobama s invaliditetom, potporu djeci i obiteljima slabijeg imovinskog statusa te osiguravanje različitih socijalnih i preventivnih programa. Ove je godine, po prvi puta, prilikom vrednovanja programa iz područja pružanja socijalnih usluga pristiglih na Javni natječaj za financiranje projekata i programa udruga iz područja zdravstva, socijalne zaštite i unapređenja kvalitete života, uveden i kriterij za ocjenu programa/projekta posjedovanje valjane licence za pružanje socijalne usluge.
Dodatno bih izdvojila kako Grad Rijeka od 2024. godine provodi trogodišnji europski projekt „Zaželi – prevencija institucionalizacije“ vrijednosti 450.000,00 eura koji je u potpunosti financiran bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda plus i Državnog proračuna. Radi se o projektu pružanja socijalne usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom s ciljem povećanja socijalne uključenosti i prevencije institucionalizacije. Partner na projektu je Caritas Riječke nadbiskupije. Korisnicima se pruža pomoć u obavljanju kućanskih poslova, održavanju osobne higijene, zadovoljavanju drugih svakodnevnih potreba, te dodjeljuju paketi kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština. U projekt je uključeno 70 korisnika o kojima se brine 10 gerontodomaćica.
Zaključno, razvidno je kako su ciljevi Socijalnog plana Primorsko-goranske županije u velikoj mjeri usklađeni sa socijalnim programima i uslugama koje provodi Grad Rijeka. Grad svojim aktivnostima doprinosi razvoju dostupnih i kvalitetnih socijalnih usluga, jačanju izvaninstitucionalne skrbi, zaštiti ranjivih skupina stanovništva te prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti. Time se osigurava provedba strateških smjernica Socijalnog plana na lokalnoj razini te unaprjeđuje kvaliteta života građana.
S poštovanjem,
Gradonačelnica
Iva Rinčić