Članica Gradskog vijeća Tanja Savić je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavila sljedeće pitanje:
„Građani Rijeke već godinama upozoravaju na problem devastacije fasada i javnih površina grafitima, pri čemu se posebno ističu osobe koja se potpisuju kao „Ujak”, “Nemar ” ili sličnim potpisom, a čiji se grafiti mogu vidjeti diljem grada. Riječ je o kontinuiranom uništavanju privatne i javne imovine, uključujući i novoobnovljene fasade stambenih zgrada i privatnih kuća, koje građani obnavljaju vlastitim sredstvima, pričuvom i kreditima, da bi vrlo brzo ponovno bile uništene vandalizmom. Osobno smatram da grafiti mogu biti umjetnost i dio urbanog identiteta grada te da bi Rijeka trebala imati više unaprijed određenih i legalnih površina na kojima bi umjetnici mogli stvarati kvalitetne murale i grafite koji oplemenjuju prostor. Međutim, postoji jasna razlika između umjetnosti i devastacije privatne imovine bez dozvole vlasnika. Zanima me poduzima li Grad Rijeka, u suradnji s nadležnim službama i Policijskom upravom, konkretne korake kako bi se pronašli i sankcionirali počinitelji ovakvog dugogodišnjeg vandalizma te postoji li plan sustavnijeg videonadzora, čišćenja i zaštite najugroženijih lokacija. Također me zanima razmatra li Grad model određivanja legalnih površina za grafite i murale kako bi se mladim umjetnicima omogućio prostor za izražavanje, a istovremeno zaštitila privatna i javna imovina građana.“
Odgovor
U nastavku dostavljam odgovor na pitanje članice Gradskoga vijeća.
Naime, nedozvoljeno grafitiranje je oblik vandalizma, odnosno namjerno postupanje kojim se oštećuju i/ili uništavaju površine javne namjene i urbana oprema.
S ciljem sprječavanja vandalskog ponašanja, Grad Rijeka je krajem 2019. godine donio Akcijski plan za sprječavanje vandalizma kojim su utvrđene mjere i aktivnosti usmjerene na prevenciju i suzbijanje vandalizma na području grada Rijeke.
Spomenutim akcijskim planom propisane su preventivne mjere koje uključuju:
- pojačavanje javne rasvjete i postavljanje video nadzora na površinama javne namjene na kojima je učestala pojava vandalizma,
- pojačan obilazak mjesnih odbora od strane komunalnih redara i tajnika mjesnih odbora,
- provedbu informativnih i edukativnih aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o štetnosti vandalizma,
- ustroj i kontinuirano vođenje baze podataka o vandalizmu radi praćenja učestalosti i uklanjanja posljedica vandalizma te planiranja budućih aktivnosti,
- uvođenje obveze premazivanja pročelja koja se obnavljaju uz sufinanciranje iz gradskog proračuna zaštitnim premazom do visine od tri metra, uz preporuku suvlasnicima višestambenih zgrada da primijene istu zaštitu.
Što se tiče represivnih mjera, Odlukom o komunalnom redu zabranjeno je uništavanje, oštećivanje i šaranje po urbanoj opremi te vanjskim dijelovima zgrada, kao i njihovo prljanje i nagrđivanje na bilo koji način. Za navedene prekršaje propisana je novčana kazna u iznosu od 260,00 EUR za fizičku osobu – počinitelja prekršaja.
Također, člankom 235. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19) propisana je kazna zatvora do dvije godine za osobu koja ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljivom tuđu stvar, kao i za osobu koja crtežima ili natpisima neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina. Ako je djelo počinjeno iz niskih pobuda ili je njime prouzročena znatna šteta, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Nadalje, u slučajevima nedozvoljenog grafitiranja na imovini Grada, javnim površinama ili na objektima komunalnih i trgovačkih društava te ustanova u vlasništvu Grada, organizira se interventno uklanjanje grafita u najkraćem mogućem roku od prijave ili uočavanja, odnosno u roku od 24 sata od zaprimanja obavijesti policijske uprave. Ako se utvrdi identitet počinitelja, troškove uklanjanja snosi počinitelj.
Komunalno redarstvo po saznanju o šteti nastaloj vandalskim činom odmah obavještava nadležnu policijsku upravu radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti s ciljem otkrivanja počinitelja.
Kada je riječ o privatnim zgradama, vlasnik nekretnine može, ukoliko je identitet počinitelja poznat, pokrenuti kazneni postupak zbog namjernog oštećivanja imovine te istovremeno sudskim putem zahtijevati naknadu štete. U slučajevima kada počinitelj nije poznat, što je vrlo često, vlasnik zgrade dužan je sanirati pročelje i ukloniti grafite.
Suvlasnici zgrade stoga su obvezni izvršiti sanaciju pročelja te, prema potrebi, poduzeti dodatne mjere zaštite kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih situacija. Navedene mjere mogu uključivati:
- obavještavanje policije radi pronalaska počinitelja,
- postavljanje zaštitne ograde kako bi se otežao pristup objektu,
- ugradnju sigurnosnih kamera radi lakšeg utvrđivanja identiteta počinitelja,
- premazivanje pročelja antigrafitnim premazom koji omogućuje jednostavnije uklanjanje eventualnih novih grafita ispiranjem, bez potrebe za ponovnim bojanjem pročelja.
Vezano uz počinitelje koji iscrtavaju grafite pod nazivima „NEYMAR“, „UYAK“ i slično, prema informacijama koje smo zaprimili od policije ne radi se o jednoj osobi, već o više osoba, od kojih su neke već sankcionirane. Također, lokacije povezane s njihovim vandalizmom ne nalaze se isključivo na području grada Rijeke.
Vandalizam zasigurno predstavlja izazov s kojim se suočavaju sve urbane sredine, ne samo Grad Rijeka. Nastavkom provedbe Akcijskog plana sprječavanja vandalizma nastoji se podići razina svijesti građana i unaprijediti suradnja između građana, gradskih službi i policije kako bi se olakšalo otkrivanje počinitelja i dugoročno smanjila pojava vandalizma, uključujući i nedozvoljeno grafitiranje.
Prema svemu navedenom, za učinkovito sprječavanje vandalizma grafitima nužna je daljnja i kontinuirana provedba Akcijskog plana koja uključuje kombinaciju fizičke zaštite, brzog uklanjanja i preventivnih mjera.
Najučinkovitijim pristupom pokazuje se nanošenje zaštitnih premaza na fasade, postavljanje video nadzora i rasvjete te promptno uklanjanje novonastalih grafita kako bi se demotivirali počinitelji.
Pozivam građane da aktivno pridonose suzbijanju vandalizma prijavom nedozvoljenih aktivnosti Komunalnom redarstvu putem besplatnog broja telefona 0800 51 00 ili korištenjem posebne rubrike web-servisa „Gradsko oko“ namijenjene prijavi takvih slučajeva. Jedino na taj način, suradnjom građana i gradskih službi, možemo doprinijeti nastojanju da zajedno ostvarimo uredan i čist grad.