Članica Gradskog vijeća Tea Mičić Badurina je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, dostavila pisana pitanja koja Vam dostavljamo u prilogu.
Poštovani,
molim da mi temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke odgovorite na sljedeće pitanje:
Ovo su dani Riječkog karnevala, maškaranog veselja, dobrih, starih primorskih običaja. Riječki karneval manifestacija je kroz koju naš karneval profiliramo kao turistički brand, top manifestaciju godine, na koji smo vrlo ponosni.
Sastavni dio manifestacije, već tradicionalno, čine vikend-koncerti pod šatorom na Delti.
Perjanice ovogodišnjeg glazbenog štimunga su Mate Bulić, Ivan Zak, Jelena Rozga i Jole koji nisu moj osobni glazbeni izbor, ali shvaćam da jesu izbor jednog dijela naših građana i da za izvođače takvog tipa postoji interes. Međutim, ne mogu se ne zapitati što je s interesom ostalog dijela građana i zašto je ponuda toliko jednoobrazna pa više sliči na seljački dernek nego na organizirane maškarane zabave koje bi trebale biti smještene u kontekst sredine u kojoj živimo i vremena u kojem se nalazimo, nasljeđa koje baštinimo, kulture čija smo europska prijestolnica.
Sigurno ćemo se složiti da su ukusi različiti, a poslovica kaže da se o njima ne raspravlja. Međutim, smatram da bi se o njima itekako trebalo raspravljati, posebice ako radi o javnom interesu. Dakle, trenutno nam je na izbor ponuđena hrpetina neukusa koja, nažalost, i kod nas, navodno, naprednijih od ostalih, postaje prevladavajuća. Na stranu sad rock, njega i tako još ima u tragovima. Ovdje se radi o manifestaciji kroz koju bi se trebali oživjeti tradicionalni maškarani običaji primorskog kraja.
Reći će neki, od domaćih čakavaca ili urbanog rocka nema zarade. A zarada je očito najvažniji pokretač pa nam, primjerice, Mate Bulić za vrijeme maškara i u Rijeci obara rekorde. Ali ako i koristimo argument razumijevanja različitih ukusa, onda barem neka i ponuda bude raznolika i za svačiji ukus.
Slijedom navedenog, voljela bih od odgovornih dobiti odgovor na sljedeća pitanja:
- Tko osmišljava koncept zabava pod šatorom? Tko točno predlaže izvođače, a tko ih odobrava i po kojem ključu?
- Jesu li Turističkoj zajednici grada Rijeke baš nužne usluge agencije koja se ne rukovodi nikakvim kriterijima ni logikom njegovanja primorske tradicije? Koliko traje postojeća koncesija i tko propisuje kriterije za istu? Je li koncesionar jedini tko ima pravo utjecaja na odabir izvođača, prema vlastitoj procjeni?
- Koji je točno izvor financiranja i koliki izdatak ovih pučkih vikend veselica?
- Proučila sam glazbeni opus Mate Bulića, Jelene Rozge i Ivana Zaka. Nisam uspjela povezati vrijednost te glazbe s riječkim identitetom niti vezu iste s primorskim običajima. Da se ne bi krivo shvatilo, osobno nemam ništa protiv pjesama o Hercegovini samo što ih, konkretno, ambijentalno ne mogu spojiti s trenutkom i povodom. Kao što vjerojatno ni Sinjani ne bi mogli povezati, primjerice, zavičajne pjesme Maria Battifiace prigodom Sinjske alke. Stoga, možemo li (barem mlađim generacijama) nuditi alternativu tamo gdje možemo na to utjecati, pa ih kroz našu drugačiju ponudu usmjeravati drugačije, već kad je realnost takva kakva je, a vjerojatno se slažemo da nije na visokom nivou, obzirom na to što „prolazi“ i što se „prodaje“.
Vjerujem da nam je kao lokalnoj zajednici u interesu razvijati i promovirati kvalitetu u svim segmentima, pa bi se sukladno time trebala osmišljavati i događanja.
Ako već volimo za sebe reći da smo napredni, drugačiji, možemo li početi djelovati na taj način i kroz ostale kanale, a ne samo retorički? Zašto ne bismo pokazali primjerom da možemo ponuditi nešto drugo, kvalitetnije, svoje? Podići letvicu, više standarde? Mora li baš pohlepa za zaradom biti jedini ključni faktor za organizacijom društvenih okupljanja? Moramo li se zadovoljiti samo tarapanom u šatoru? Jer, ovo je naše ogledalo. A osobno ne želim vjerovati da je to što se nudi – Rijeka za sve.
Ovaj karneval već se pomalo bliži kraju, ali prilika je da se pravovremeno počne osmišljavati koncept idućega, na kojega svi možemo biti ponosni i zadovoljni.
Odgovor
Karnevalski koncerti, koji se već niz godina odvijaju u zgradi Export Delta u organizaciji su ovlaštenog ugostitelja Zagrebačke pivovare, kao dugogodišnjeg glavnog pokrovitelja i podupiratelja ne samo Riječkog karnevala, već i brojnih drugih događanja i manifestacija u Rijeci, a bez čije se pomoći ta događanja zasigurno ne bi održavala u tolikom opsegu i broju. Sukladno potpisanom ugovoru s Turističkom zajednicom grada Rijeke, Zagrebačka pivovara, kao glavni pokrovitelj Riječkog karnevala, ima pravo na organizaciju koncerata koje uz, Zagrebačku pivovaru, većim dijelom financira i organizira ovlašteni ugostitelj Pivovare.
Riječki karneval je, upravo zahvaljujući pokroviteljima, bez kojih nije moguće organizirati ovako zahtjevne projekte i manifestacije, financijski i organizacijski pomogao maškarane zabave u Domu Zamet, Domu Pašac i Domu na Vežici, koji baštine upravo karnevalsku tradiciju i običaje. Također, da bi Turistička zajednica organizirala programe šest maškaranih subota, potrebno je minimalno pedesetak tisuća kuna po večeri, za troškove izvođača, pozornica, razglasa, rasvjete, dekoracije, osiguranja, redara, marketinga i sl. U budžetu Riječkog karnevala nije moguće osigurati sredstva za sve navedeno, a da se u pitanje ne dovede održavanje drugih manifestacija, kao što su Dječja karnevalska povorka, Izbor kraljice, Međunarodna karnevalska povorka, sufinanciranje grupa i programa od Auto rallyja Pariz-Bakar do Carnival snowboarda.
Turistička zajednica Grada Rijeke ne angažira agenciju, već, kao što je već spomenuto, glavni pokrovitelj s ovlaštenim ugostiteljem ima pravo na organizaciju glazbenih događanja, a Turistička zajednica i Grad Rijeka nemaju troškova vezanih uz organizaciju koncerata.
U odnosu na izbor izvođača, uobičajeno je da se pri izboru glazbenika ovlašteni ugostitelj konzultira s Turističkom zajednicom te da se pokuša pronaći ravnoteža između interesa i ciljeva same manifestacije i komercijalnih interesa. U tom smislu, Turistička zajednica uvijek je nailazila na susretljivost u usklađivanju popisa izvođača. Iz toga je jasno da se niti sponzor, niti organizator, a svakako ni Turistička zajednica grada Rijeke ili Grad Rijeka, ne vode „pohlepom za zaradom“ kao jedinim ključnim faktorom za organizaciju društvenih okupljanja, odnosno ovih koncerata. Međutim, ove godine, zbog niza objektivnih i nepredvidljivih okolnosti, nije bilo moguće realizirati već usklađeni program te je stoga, u konačnici, program realiziran s ovim izvođačima. U takvim okolnostima mogu se složiti da krug izvođača ove godine nije u potpunosti bio usklađen s duhom Karnevala, odnosno karnevalskom i glazbenom tradicijom primorskog kraja. Ipak, treba dodati da su izvođači koji su ove godine nastupali na karnevalskim zabavama prisutni i na tradicionalnim manifestacijama drugih primorskih i otočnih sredina u našem kraju koje također, poput Rijeke, vjerujem, cijene kulturnu baštinu i kvalitetan glazbeni izričaj u skladu s manifestacijama koje organiziraju.
Vjerujem da će već iduće godine program moći biti u većoj mjeri usklađen, što će, očekivano, ipak podrazumijevati i veći financijski angažman Turističke zajednice i Grada Rijeke na organizaciji 37. Riječkog karnevala.
Gradonačelnik
Mr.sc. Vojko Obersnel