Članica Gradskog vijeća Štefica Jagić Rađa, je na 28. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 6. lipnja 2024. godine, postavila pitanje u svezi individualnog sustava prikupljanja komunalnoga otpada koji se provodi na području grada Rijeke i to sukcesivno po mjesnim odborima. Zeleni spremnici služe za odlaganje miješanog komunalnog otpada, koji obuhvaća također i pelene. Svrha ovog sustava je da omogući građanima da kontroliraju svoje troškove kako bi im se smanjili računi. Treba razmisliti kako i na koji način pomoći mladim obiteljima da smanje visinu računa zbog svakodnevnog odlaganja pelena. Olakšanje ove situacije mladim obiteljima bila bi dobra demografska mjera i po njoj pokazatelj da Grad Rijeka dodatno vodi računa o svojim najmlađim građanima. U ovoj situaciji su opet pogođeni socijalno ugroženi, invalidi, nepokretne osobe, stoga postavlja Gradonačelniku pitanje da li će Grad Rijeka poduzeti nešto kako bi se taj problem što bezbolnije riješio?
Odgovor
Grad Rijeka kontinuirano brine za svoje najmlađe sugrađane, zbog čega se aktivno i kontinuirano provodi populacijska politika Grada kojoj je svrha u što većoj mjeri njihovim roditeljima olakšati financijske i druge prilike. Dok su neke mjere populacijske politike izravne i trenutne i odnose se na, primjerice, direktnu financijsku pomoć, druge mjere su kontinuirane i odnose se na stvaranje uvjeta za bolju budućnost današnje djece.
Jedna od takvih mjera je upravo i uvođenje individualnog sustava gospodarenja otpadom koji je na način na koji je koncipiran usklađen s ciljevima i politikama Republike Hrvatske i Europske unije. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s modela „uzmi-proizvedi-baci” na ugljično neutralno, okolišne održivo, netoksične i potpuno kružno gospodarstvo do 2050. godine. Kružno gospodarstvo, za razliku od modela „uzmi-proizvedi-baci” predstavlja model proizvodnje i potrošnje koji uključuje prestanak korištenja predmeta za jednokratnu upotrebu, odnosno dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće, kako bi se stvorila dodatna, odnosno duža vrijednost proizvoda.
Upravo iz tog razloga, jedno od temeljnih načela koja proizlaze iz Zakona o gospodarenju otpadom jest da je svatko dužan snositi troškove za otpad koji proizvede. Na ovaj način, uz kontinuiranu edukaciju o važnosti zaštite okoliša, u najvećoj mogućoj mjeri se može potaknuti građane da pravilno odvajaju otpad, koriste više ekološki prihvatljive alternative postojećim proizvodima, kao primjerice višekratne proizvode umjesto jednokratnih, pokvarene proizvode popravljaju umjesto da kupuju nove i slično. U ovom konkretnom slučaju dio roditelja alternativno koristi višekratne platnene pelene. S druge strane, moglo bi se isto tako postaviti pitanje potrebe za subvencioniranjem troškova odvoza otpada ženama zbog korištenja jednokratnih proizvoda tijekom mjesečnice i slično, a naravno, kako je članica Gradskoga vijeća i spomenula, potrebu za takvim proizvodima i to kontinuiranu, nerijetke imaju i osobe starije životne dobi. Stoga u ovom trenutku procjenjujemo da je demografske mjere bolje usmjeriti prema drugim modelima podrške koje već uglavnom i primjenjujemo.
Slijedom navedenog, za razumjeti je da određene kategorije građana kao što su roditelji s malom djecom i odrasle osobe koje koriste jednokratne pelene, vlasnici kućnih ljubimaca, građani koji se bave aktivnostima koje generiraju otpad i slično, proizvode veće količine otpada i da bi se iz perspektive svih spomenutih kategorija građana mogle pojaviti inicijative da se troškovi odvoza miješanog komunalnog otpada u određenom dijelu smanje. No, upravo slijedom prethodno spomenutih zakonskih odredbi i ciljeva utvrđenih politikama Europske unije, za sada nije predviđeno sufinanciranje zbrinjavanja komunalnog otpada za određene kategorije građana.
Pritom držim da je važno napomenuti da je već samim načinom na koji je zamišljen sustav gospodarenja otpadom omogućeno građanima da utječu na visinu svojih računa za odvoz otpada, odnosno budući da se varijabilni dio cijene naplaćuje samo za odvoz miješanog komunalnog otpada, oni građani koji pravilno razvrstavaju otpad i time čuvaju naš okoliš, ujedno na taj način smanjuju i iznos svojih računa. Također je potrebno naglasiti da socijalno ugroženi građani našeg grada prema općem aktu Grada Rijeke kojim se uređuje socijalna skrb imaju pravo na naknadu za troškove odvoza komunalnog otpada.
S obzirom na sve prethodno navedeno, nakon što novi sustav u cijelosti bude implementiran imat ćemo jasnije polazne osnove za moguće korekcije i unaprjeđenje sustava, ali treba još jednom naglasiti da je cilj svih suvremenih sustava prikupljanja i odvajanja otpada, smanjiti količinu otpada koju svi stvaramo.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović