Odgovor

Član Gradskog vijeća Bojan Kurelić je na 15. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, održanoj 26. veljače 2015. godine, postavio sljedeće pitanje:

“U kojoj je fazi realizacija projekta novog autobusnog kolodvora, odnosno kada će se konačno krenuti u konkretnu realizaciju tog projekta, s obzirom da se već dosta godina u predizbornim pamfletima spominje uvijek ista priča vezana za autobusni kolodvor i pokretanje izgradnje novog kolodvora, a da se ne govori o tome kako izgleda i sto građani misle o sadašnjem autobusnom kolodvoru. Ujedno ga interesira koliko je do sada uloženo financijskih sredstava u pripremu tog projekta?”

Kada je riječ o Autobusnom kolodvoru, tada govorimo o sadržaju površine oko 8.000 m2 smještenom unutar kompleksa Zapadna Žabica, ukupne bruto razvijene površine od oko 56.000 m2. Taj prostor uključuje i javnu garažu s 960 parkirnih mjesta, manji trgovački centar u suterenskoj etaži Autobusnog kolodvora, te poslovne, ugostiteljske, zabavne i druge sadržaje. Ovakav program kompleksa koncipiran je na osnovu uvriježenih programa prometnih građevina – terminala, smještenih na funkcionalnim prometnim punktovima, gdje se traži multifunkcionalnost komplementarnost s urbanim funkcijama.

Za izgradnju kopleksa Zapadna Žabica izrađena je sva potrebna dokumentacija (idejni, glavni i izvedbeni projekt), kao i za rekonstrukciju Trga Žabica, te izgradnju produžetka ulice Riva, duž južnog pročelja kompleksa. Projekt se od samog početka nudi na tržištu nekretnina, uvršten je u kataloge investicija na državnoj razini (Agencija za investicije i konkurentnost, Hrvatska gospodarska komora), višekratno je prezentiran na investicijskim forumima u zemlji i inozemstvu, a učestalo se prezentira i prilikom susreta Grada Rijeke i investitora koji se zanimaju za mogućnosti ulaganja u našem Gradu.

U cilju realizacije ovog kompleksa Grad Rijeka je unazad tri godine pokrenuo pripremu modela javno-privatnog partnerstva, koji je napušten, s obzirom na to da se kroz izradu pratećih financijskih dokumenata utvrdilo da je predloženi model financijski i operativno prezahtjevan, u odnosu na financijske obveze koje bi trebao preuzeti Grad, tijekom 27 godina dugog razdoblja trajanja modela JPP-a. U novije se vrijeme razmatraju i mogućnosti financiranja projekta putem europskih fondova ili programa, kao i kombinacije javno-privatnog partnerstva i sredstava europskih fondova. U tom smislu, Kompleks Zapadna Žabica predstavljat će i dio kapitalnih projekata i ulaganja na koja će se oslanjati koncepcija Glavnog plana razvoja riječkog prometnog čvora odnosno njegova realizacija u razdoblju 2015.-2020 . To ne znaci odlaganje realizacije Kompleksa zapadna Žabica, već upravo suprotno, naglašavanje njegove važnosti u okviru strateškog dokumenta prometnog razvoja Grada čija je specifična težina veoma bitna potencijalnim europskim ulagačima.

Što se dosad uloženih financijskih sredstva tiče, ta su sredstva iskorištena za otkup zemljišta i pripremu dokumentacije. U otkup zemljišta na Zapadnoj Žabici, s pripadajućim skladištima (31 i 32) od Hrvatskih željeznica d.d. uloženo je (33.293 .880,90 kuna + 2.183.331,10 kuna), a u izradu dokumentacije ukupno 13.955.758, 14 kuna. Najveći dio navedenog iznosa otpada na izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta (12.108.520,88 kuna) kompleksa Zapadna Žabica, odnosno zgrade autobusnog terminala, produžene ulice Riva i rekonstrukcije trga Žabica, te pothodnika u Krešimirovoj ulici, temeljem Ugovora sklopljenog 2008. godine s tvrtkom 3LHD.

Preostalih 1.847.237,26 HRK uloženo je u izradu Prometno-tehnološke studije i Studije terminala daljinskog prometa (719.826 ,00 kuna), provedbu Javnog natječaja za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje (814.847,26 kuna), izradu Detaljnog plana uređenja (182.390 ,00) i parcelaciju (130.174,00 kuna).

Gradonačelnik
mr. sc. Vojko Obersnel