Član Gradskog vijeća Koraljko Pasarić je, na 8. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, održanoj 29. ožujka 2018. godine, iznio kako je projekt EPK 2020 najvažniji događaj u Rijeci u prvoj četvrtini 21. stoljeća, kada će Grad  posložiti i prezentirati svoje najvažnije kulturne potencijale na opću dobrobit Grada i riječke regije. PGS, kao zavičajnu stranku, posebno zanima zavičajna i autohtona kulturna baština.

Upitao je, uz sve do sada planirano i prezentirano, koliko se u daljnjoj realizaciji planira uključiti i prezentirati zavičajnu i autohtonu tradiciju i kulturnu baštinu odnosno koliko će se otvoriti novih dodatnih prostora za nove prijedloge i direktne kontakte i time dodatno obogatiti EPK 2020?

Odgovor

Prije svega treba naglasiti da je program EPK definiran Prijavnom knjigom i da je upravo zahvaljujući tom programu Rijeka i dobila titulu Europske prijestolnice kulture 2020. U tom smislu programska koncepcija i temeljna struktura programa su, ne samo polazna točka, nego i obaveza. Također, prema pravilima EPK, program mora sadržavati tzv. europsku dimenziju, što znači da svaki program, makar i lokalnog karaktera, mora funkcionirati u kontekstu koji mu daje europsku, a ne samo lokalnu relevantnost. Drugim riječima program EPK uključuje lokalnu kulturnu baštinu u suvremenoj interpretaciji, kao što je i propisano za Rijeku promovirajući kulturnu različitost, međukulturni dijalog i bolje međusobno razumijevanje; ističući zajedničke aspekte europskih kultura, povijesti i baštine, povezujući lokalne i europske umjetnike i kulturne organizacije te spajajući autohtonu kulturnu tradiciju i baštinu s inovativnim umjetničkim praksama.

Zavičajnu i autohtonu tradiciju i kulturnu baštinu EPK 2020 sagledava i prezentira u svom programu, što je javnosti bilo vidljivo i iz do sada planiranog i prezentiranog. Podsjećam da je spektakl otvaranja i zatvaranja programa EPK 2020 vezan uz karneval i karnevalske običaje, što je jedna od najstarijih tradicija riječkog područja.

Nadalje, neki od programskih pravaca i programa temelje se upravo na kulturnoj baštini u kontekstu identiteta, održanja i očuvanja te baštine, uz dodavanje vrijednosti da se ta ista baština očuva i zadrži u kulturi življenja.
U sklopu programskog pravca “27 susjedstava” organizirat će se brojni programi zasnovani upravo na prijavama samih sudionika. Primjerice, program u Lovranu tematizira staru gradsku jezgru, u Opatiji turizam kao kulturno naslijeđe, u Matuljima zvončare i tradicijski način pripreme maškara, a u Kastvu – čakavštinu. Nadalje, u riječkom zaleđu Praputnjak je prijavio suhozide i takale, a Jelenje i Čavle – predstavit će hranu i tradiciju. Riječki kvart Turnić bavit će se industrijskom baštinom i riječkom alternativnom scenom, a Drenova temom granica i migracija. Na otoku Cresu tema je pučka arhitektura, na Krku će se pažnja usmjeriti na jezik, eno gastro tradiciju i sopile, na Rabu će u središtu pažnje biti etno zbirka. U sklopu festivala Porto etno koji je inicijalno nastao s ciljem prezentacije kulture nacionalnih manjina koje djeluju u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji doći će do širenja festivala na satelitska događanja koja će biti posvećena prezentaciji lokalne i nacionalne glazbe i gastronomije.

Za istaknuti je da još jedan programski pravac – Lungo mare uključuje i predstavlja zavičajnu i autohtonu tradiciju, povezujući ih sa suvremenom umjetničkom praksom. Programski pravac Lungomare povezat će 15 lokacija primorske, kulturne i prirodne baštine na Kvarneru u jedinstvenu kulturno-turističku rutu. To su slijedeće točke: Mošćenička Draga, Lovran i Lovranska Draga, Volosko, Riječke plaže, Ribarnica u Rijeci, Kostrena, Bakar, Crikvenica, Zebar, Lopar na Rabu, Baška na Krku, Grad Cres i Beli na Cresu, lokacija na otoku Lošinju koja će tek biti utvrđena i Susak.

Na temelju mapiranja tih područja, odnosno istraživanja i skupljanja podataka koje se trenutačno provodi, detektirat će se najzanimljivije lokalne teme i specifičnosti u odnosu na glavne teme EPK, a to su voda, rad, migracije. Te teme će se interpretirati kroz suvremenu umjetnost na dva načina, a to su literarni, kroz kratke priče inspirirane lokacijom, a čiji su autori renomirani regionalni književnici i vizualne umjetničke produkcije, što pak podrazumijeva intervencije u javnom prostoru, odnosno site-specific instalacije, kao i land art na svakoj Lungomare točki te će se na temelju toga izgraditi i popratni digitalni sloj rute.

Kriteriji za sve umjetničke interpretacije tj. umjetnička rješenja jesu da su ona autentična i relevantna, da reflektiraju mjesto i vrijeme, da izgrađuju narative usmjerene publici, a pritom se poseban naglasak stavlja na uključivanje lokalne zajednice pri razvoju interpretacije. Ključno je postići da stanovnici imaju osjećaj suvlasništva nad produkcijama, a one same da pripadaju u okolinu i kontekst.

Programski pravac Lungomare odnosi se na smjeli i neobičan pristup prezentacije lokalne baštine kroz suvremenu umjetnost. Njime se želi inspirirati relevantne lokalne i europske suvremene umjetnike upravo sa zavičajnom i autohtonom tradicijom i baštinom navedenih 15 mjesta na Kvarneru.

Za kvalitetan proces u kojemu će se odabrati specifične teme svakog tog mjesta koja su sama po sebi bogata baštinom i tradicijom te naći idealnog umjetnika za svaku lokaciju potrebno je vrijeme. Do kraja 2018. godine treba definirati teme i umjetnike koji će 2019. godine boraviti na lokacijama i participativnim pristupom s lokalnom zajednicom razvijati ideje za instalacije koje trebaju biti postavljene u javnom prostoru do turističke sezone 2020. godine. O programskom pravcu Lungomare više će se znati krajem ove godine.

Vezano za pitanje koliko će se dodatnih prostora otvoriti za nove prijedloge i direktne kontakte, radi obogaćivanja EPK 2020, treba podsjetiti da su postojeći programi rezultat prijava na javne natječaje te istaknuti da će poslije dovršetka faze pripreme programa EPK 2020 biti otvoreni dodatni javni natječaji u kojima će biti moguće predlagati dodatne sadržaje koji mogu obogatiti EPK 2020.

S poštovanjem,

Gradonačelnik
Mr.sc. Vojko Obersnel