Članica Gradskog vijeća Iva Rinčić, je na 27. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 25. travnja 2024. godine, iznijela da Gradonačelnik, sudjeluje u gradskoj politici godinama, prvo kao zamjenik gradonačelnika, a posljednje tri godine kao Gradonačelnik, te ako nekada kao zamjenik nije mogao djelovati vezano za gradske prostore, misli da sada mora i da je zaista došlo vrijeme da prekine kriminalne radnje koje se dešavaju u ovom gradu sa uvijek istim akterom kojeg možemo nazvati osoba x, no svi znaju o kome se govori, a to je gospodin Pavičić koji bi se na način na koji on radi i raspolaže gradskim prostorima, gotovo mogao nazvati glavnim dilerom gradskih prostora. Imamo Karolinu, sad imamo najaktualnije, a to je, dakle, Pommery, i imamo trajan kroničan problem sa Teatrom Fenice i sl. gradskim prostorima kojim se raspolaže za privatni interes. Zanima je što Gradonačelnik poduzima da spriječi takve radnje, da spriječi pogodovanje jednoj osobi ili se zaista već može govoriti o kaznenoj odgovornosti od strane, uprave, čelne osobe Grada u smislu pogodovanja jednoj konkretnoj osobi te pita što Gradonačelnik konkretno radi da spriječi sva ova događanja koja su sada konačno opet izašla van u javnost, vezano za Pommery?
Odgovor
Prije svega, nadam se kako je članica Gradskoga vijeća svjesna težine svojih riječi odaslanih u javni prostor. Razbacivanja terminima kao što su “pogodovanje”, “kaznena odgovornost*’ i “dilanje” u opisivanju situacija za koje nije zatraženo službeno očitovanje stručnih službi Grada, što je u najmanju ruku neozbiljno, ima oznake populizma, skupljanja političkih bodova na neprovjerenim informacijama koje nemaju uporište u činjeničnom stanju, već su isključivo i jedino “jezik ulice”. U demokratskom društvu u kojemu živimo, svi se moramo pridržavati temeljnih Ustavnih vrednota i pozitivnih propisa na kojima počiva cjelokupni sustav. Pravila nisu tu samo za službenike Grada koje se ovdje proziva, već i za vijećnike koji imaju obvezu prema svojim biračima, točnije obvezu propitivati, predlagati mjere za poboljšanje, surađivati i graditi sustav jednakih prilika za sve.
Podsjetimo i kako je u Republici Hrvatskoj na snazi Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Nadalje, u toj Strategiji piše kako stoga učinkovita borba protiv korupcije uključuje, ne samo nadležna tijela javne vlasti, već i cijelo društvo, poslovnu zajednicu, građane i civilni sektor, kao i međunarodnu zajednicu. Prepoznavanje, sprječavanje i borba protiv korupcije kao društveno neprihvatljivog fenomena uvjetovana je sviješću o društvenim vrijednostima i prihvatljivom ponašanju u društvu s ciljem ostvarenja javnog interesa.
Djelatnici Upravnog odjela za gradsku imovinu, Odsjeka za upravljanje objektima poslovne i javne namjene, točnije IZVIDNICI, sukladno Odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kao i Odluci o zakupu poslovnog prostora, kontrole provode u poslovnim prostorima na način da utvrđuju izdaje li zakupac račun za pruženu uslugu ili prodanu robu, fotografiraju prostor, utvrđuju asortiman koji se u njemu nalazi i obavlja li se u njemu ugovorena djelatnost te o tome sačinjavaju zapisnike. Izvidnici nemaju ovlast zatražiti osobne iskaznice osoblja u poslovnom prostoru, niti tražiti na uvid ugovore o radu i si.
Svjedoci smo da se danas sve objavljuje na društvenim mrežama, pa su te, kao i mnoge druge neformalne informacije potakle sumnju da se na poslovnim prostorima Grada mešetari i zarađuje, što čini štetu; ne samo Gradu, već i državi, zbog PDV-a, izdvajanja za zaposlene, zbog problema fiskalizacije računa i sličnog. Sumnje su se pojavile vezano za korištenja prostora na adresama Bazarigov prolaz 2, Jadranski trg 1A, Trg Republike Hrvatske 2/a, Adamićeva 26, Trg Riječke rezolucije 5.
Pozivajući se na odredbe Zakona o općem upravnom postupku, gradske stručne službe 15. lipnja 2022. godine o tome su pisanim putem obavijestile riječki Područni ured Rijeka Porezne uprave Ministarstva financija, riječki Područni ured Inspekcije rada koji djeluje u okviru Državnog inspektorata te Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, Ureda za gospodarstvo. Naime, Zakonom o općem upravnom postupku propisano je da su „javnopravna tijela dužna pružati pravnu pomoć drugim javnopravnim tijelima, u granicama svog djelokruga i nadležnosti. Jednako tako u tom Zakonu navodi se da će javnopravno tijelo zatražiti pravnu pomoć kada su mu potrebna saznanja o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima koja raspolaže javnopravno tijelo ili kad zbog drugih opravdanih razloga ne može samo ili ne može pravodobno provesti potrebne radnje u postupku.
Dana 7. srpnja 2022. godine Upravni odjel za gradsku imovinu zaprimio je odgovor Porezne uprave – Područnog ureda Rijeka, Službe za pravne poslove, informiranje, edukaciju i prekršajni postupak kojim smo obaviješteni da se traženi podaci smatraju poreznom tajnom te da ih ne mogu dostaviti i da je jedini način da Gradu dostave tražene podatke sklapanje sporazuma između Grada i Porezne uprave, točnije Sporazum o suradnji i protokol o razmjeni podataka na uspostavljenim sustavima elektroničnog pristupa podacima.
Nakon održanog sastanka u Poreznoj upravi, 21. srpnja 2022. godine, Grad je dostavio Poreznoj upravi poziv na suradnju u kojemu je naglašeno da je jedini mogući način međusobne razmjene podataka ključnih za ekonomično, zakonito i jednoobrazno postupanje, sklapanje Sporazuma o suradnji i protokola o razmjeni podataka, sukladno odredbama Zakona o poreznoj upravi. S obzirom da se Porezna uprava od 21. srpnja 2022. godine o tome nije očitovala, 2. rujna 2022. godine upućena joj je požurnica. Istoga dana požurnice su upućene i Državnom inspektoratu i Uredu za gospodarstvo.
Odgovor Ureda za gospodarstvo nije nikada zaprimljen, a Državni inspektorat očitovao se da nije u mogućnosti udovoljiti traženju, jer su njegovi službenici opterećeni velikim brojem predstavki, jer su nadležni za tri županije.
Iz navedenoga je vidljivo da Grad Rijeka nije dobio pravnu pomoć koju je zatražio.
Tvrtka AMEC RIJEKATEKSTIL d.o.o. 31. listopada 2023. godine Gradu Rijeci dostavila je zahtjev kojim se, vezano za prava i obveze navedenog subjekta, zakupca poslovnog prostora na adresi Trg Republike Hrvatske 2/A, stupi u kontakt s AR RETAIL 6 d.o.o.
Potom je 3. studenoga 2023. god. dostavljen Ugovor o podjeli i preuzimanju, sklopljen između AMEC RIJEKATEKSTIL d.o.o. i AR RETAIL 6 d.o.o. Temeljem tog ugovora, stručne službe utvrdile su da AMEC RIJEKATEKSTIL d.o.o. ima sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji i komisionoj prodaji zaključen s tvrtkom Rl BAROVI d.o.o., stoje na neki način produbilo sumnje u nezakonite radnje, konkretno, da je tvrtka AMEC RIJEKATEKSTIL d.o.o. dala ovaj poslovni prostor u podzakup tvrtki Rl BAROVI d.o.o., unatoč izričitoj zakonskoj i ugovornoj obvezi koja ne dozvoljava davanje poslovnog prostora u podzakup trećoj osobi bez pristanka zakupodavca. Za istaknuti je kako je Grad zatražio na uvid spomenuti ugovor o poslovnoj suradnji, no zakupac je odbio dostaviti ga uz obrazloženje kako se radi o poslovnoj tajni i kako nije obvezan Gradu dostaviti taj ugovor. Nažalost, Grad nema instrumente, odnosno ovlasti prisiliti zakupca na dostavu tražene dokumentacije. Odbijanje dostavljanja tražene dokumentacije je dodatno produbilo sumnje te je Grad 21. prosinca 2023. godine podnio kaznenu prijavu, zbog kaznenog djela iz članka 236 i dr. KZ/11 protiv: AMEC RIJEKATEKSTIL d.o.o., AR RETAIL 6 d.o.o., Rl Barovi d.o.o. po kojoj sada postupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci.
Svakako je važno naglasiti kako se kontrolom izdanih računa i načina korištenja prostora na način kako je prethodno opisano, a zatim i podnošenjem prijava i/ili traženjem pravne pomoći, iscrpljuju ovlasti Grada kao jedinice lokalne samouprave i vlasnika određenog poslovnog prostora te nakon što Grad poduzme sve aktivnosti iz svojih ovlasti ne može ništa drugo, nego čekati postupanje nadležnih tijela i sudova kada se radi o predmetima iz nadležnosti rada sudova. Isto tako, ne smije se zaboraviti kako u pravnoj državi svako tijelo ili sud može poduzimati samo radnje iz svoje nadležnosti. Očito je kako je Grad poduzeo sve što mu je bilo na raspolaganju da bi se utvrdilo stvarno stanje te ako bi tako utvrđeno stanje bilo protuzakonito, Grad je poduzeo sve iz svoje nadležnosti kako bi se takvo stanje i sankcioniralo. Za istaknuti je i kako tvrdnje tipa „svi u ovom gradu znaju…” nisu i ne mogu biti temelj za raskidanje ugovora ili osuđivanje bilo koga, neovisno je li riječ o tvrtki ili pojedincu No, isto tako, svaki put kada Grad dođe do određenih informacija, obave se provjere koje su u njegovoj nadležnosti te ako ne uspije riješiti određenu situaciju, podnosi prijave nadležnim tijelima. U konačnici, činjenica jest kako je Ustavom Republike Hrvatske propisano da je svatko nedužan i ne može se smatrati krivim za kazneno djelo sve dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja To je standard kojega se moramo svi pridržavati. Isto tako, svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Stoga, nije dostatno ustvrditi da je netko kriv ili kriminalac i time „završiti priču”, već je potrebno je postupati upravo onako kako to Grad i čini, odnosno kada se pojavi sumnja ilegalnog postupanja, ponajprije pokuša utvrditi činjenice, temeljem svojih ovlasti, a ako iscrpi raspoložive mogućnosti iz svoje nadležnosti, a sumnja i dalje ostane, podnosi prijave nadležnim tijelima ili pokreće postupke pred sudom.
S poštovanjem
Gradonačelnik
Marko Filipović