Odgovor

Članica Gradskog vijeća Vesna Buterin na 24. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, održanoj 10. studenoga 2011. godine, spomenula je neka od predizbornih obećanja Gradonačelnika među kojima su izgradnja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, izgradnja Gradske knjižnice, uređenje rehabilitacijskog centra na Školjiću, te je upitala koji su rokovi, te kada će ovi i neki drugi projekti konačno biti realizirani?

U nastavku dostavljamo odgovor na postavljeno pitanje:

Vezano uz projekte za izgradnju novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti treba istaknuti sljedeće:

Od ideje da se Muzej moderne i suvremene umjetnosti premjesti na novu adresu, u tzv.T-građevinu unutar bivšeg kompleksa Rikard Benčić prošlo je desetak godina. Izradi glavnog projekta prethodile su pripremne radnje, a po njegovoj izradi te kada su ispunjeni svi propisani uvjeti, izdana je građevinska dozvola u lipnju 2008. godine. Iste godine pokrenut je postupak za izbor privatnog partnera za gradnju Muzeja i garaže s trgom.
Međutim, nakon pregleda pristiglih ponuda Poglavarstvo Grada Rijeke zaključkom je poništilo postupak javnog nadmetanja iz razloga jer je analiza ponude tada pokazala da ne postoji ekonomska opravdanost za realizaciju građenja Muzeja putem ugovornog oblika javno privatnog partnerstva.

Kako se ekonomska situacija nije promijenila, a u želji da se postupa odgovorno prema gradskom proračunu, od prvobitnog se arhitektonskog rješenja odustalo pa se upravo analiziraju druga, ekonomičnija i održivija rješenja koja bi zadovoljila zahtjeve ustanove. Također, propituju se mogućnosti faznog, parcijalnog korištenja pojedinih rješenja iz postojećeg projekta. U tom kontekstu vrijedi napomenuti da je još uvijek na snazi odluka iz 2002. godine po kojoj će Ministarstvo kulture RH sufinancirati 50% iznosa potrebnog za izgradnju nove zgrade MMSU.

Realizacija projekta izgradnje nove zgrade Gradske knjižnice se uglavnom odvijala po planu do trenutka kada je projektant konstrukcije uvidio nedovoljnu nosivost konstrukcije podzemne garaže, garaže iznad koje je planirana gradnja. Naime, provedba arhitektonskog natječaja, zaključivanje ugovora s autorom prvonagrađenog rada, postupak donošenja Detaljnog plana uređenja Stari grad, izrada projektne dokumentacije i sve
ostale potrebne aktivnosti realizirane su unutar planiranih rokova. Bilo je kašnjenja, ona su nažalost uvijek prisutna, a odnosila su se na rokove procedure određenih postupaka. Problemi su nastali kada je projektant konstrukcije nove zgrade Gradske knjižnice utvrdio da projektna dokumentacija izgrađene podzemne garaže ima nedostatke te da je potrebno ojačati konstrukciju garaže i temeljno tlo. Zahvat se na postojećoj garaži ne smije izvoditi bez suglasnosti vlasnika garaže. Ta je činjenica bitno usporila realizaciju projekta, jer je podzemna garaža u nekoliko godina promijenila vlasnika što je odložilo dogovor i suradnju s vlasnikom. Stoga se u posljednjih nekoliko godina rješavaju problemi vezani za nemaran odnos vlasnika garaže prema ugovornim obvezama. Rješavanje problema, zbog sporosti pravnog postupka, iziskuje veliki napor i strpljenje.

Važnost Gradske knjižnice Rijeka, kao centralne kulturne ustanove u našem gradu niti u jednom trenutku nije zanemarena. Vjerujemo da će se problemi, koji nisu doveli do ostvarenja cilja u roku kako smo planirali, riješiti. U kojem roku teško je sa sigurnošću reći, jer rok ovisi o mnogo faktora. Za napomenuti je da je za gradnju nove zgrade Gradske knjižnice izdana lokacijska dozvola koja je važeća do svibnja 2013. godine. Izrađenu
projektnu dokumentaciju potrebno je dopuniti i/ili izmijeniti ovisno o rješenju koje će prihvatiti struka i vlasnici nekretnina.

Također, i za ovaj projekt treba istaknuti da se Ministarstvo kulture RH nikada nije očitovalo na upite za sufinanciranje izgradnje Gradske knjižnice.

Vezano uz rekonstrukciju ex bazena na Školjiću u rekreacijsko-rehabilitacijski centar treba istaknuti kako je riječ o vrlo zahtjevnom projektu, ne samo radi funkcionalnih i korisničkih zahtjeva, kao i složenosti samog zahvata, već i u smislu njegove pripreme i promocije na tržištu.

Naime, s obzirom na temeljni program koji je uobličen tako da se u novom kompleksu povezuju sadržaji iz segmenta medicinske rehabilitacije, obogaćene wellness sadržajima, s rekreacijskim sadržajima, odnosno čine spoj terapijskog i prevencijskog pristupa otvoren različitim korisničkim i populacijskim skupinama, realizacija projekta bitno ovisi o reakciji tržišta. Stoga se nakon izrade idejne dokumentacije kontinuirano provodila tržišna promocija ovog projekta, ali, nažalost još uvijek nema odgovarajućeg odgovora, odnosno interesa. Idejni projekt rekonstrukcije bazenskog kompleksa na Školjiću potrebno je doraditi i sačiniti glavni i izvedbeni projekt, a vrijednost tih projekata prema procjenama iznosi između 2,5 do 3 milijuna kuna, što u ovakvom gospodarskom okruženju, a osobito bez iskazanoga interesa investitora nije moglo biti financirano iz gradskoga proračuna. U tom se smislu, tek nakon izrade glavnog i izvedbenog projekta i eventualnoga iskazanoga interesa investitora može preciznije govoriti o rokovima u kojima bi se mogao realizirati projekt.

Nadovezujući se na ove odgovore, kao i na posljednji dio pitanja članice Gradskoga vijeća Vesne Buterin, koja spominje i druge projekte koji nisu realizirani općenito treba istaknuti da je teško u ovom trenutku predvidjeti kada će se početi s realizacijom ovih i nekih drugih objekata ponajprije zbog kontinuiranog pogoršanja gospodarske situacije u Hrvatskoj što negativno utječe na cijenu kapitala tj. kamatne stope bilo kojeg oblika financiranja ovako zahtjevnih objekata. Drugi su razlog naravno stalna zadiranja središnje vlasti u prihode jedinica lokalne samouprave koje su dovele do smanjenja prihoda gradova i općina.

Kao ilustraciju gore navedenog treba konstatirati daje u Hrvatskoj:
u rujnu industrijska proizvodnja bila 2,4% manja u odnosu na onu iz istog mjeseca prošle godine
u kolovozu nastavljen pad građevinske aktivnosti kada je fizički obujam građevinskih radova bio 0,7% niži nego u srpnju, odnosno čak 11,2% niži nego u istom mjesecu prošle godine.
u kolovozu izdano 13,2% odobrenja za građenje manje nego u srpnju, odnosno 11% manje nego u kolovozu prošle godine
u kolovozu bilo 68,3 tisuće blokiranih poslovnih subjekata (firmi) kojemu treba pridodati i 32,4 tisuće blokiranih obrta
nelikvidnost u kolovozu iznosila gotovo 40 milijardi kuna što je samo u 2011. godini povećanje od 4 milijarde kuna.
registrirani broj zaposlenih u rujnu pao čak za 15,5 tisuća (što je iznadprosječno visoko) do razine od 1,408 milijuna (29,3 tisuća manje zaposlenih nego prošlogodišnjeg rujna).
registrirana stopa nezaposlenosti povećana sa 16,7% u kolovozu na 16,8% u rujnu ove godine

Tome treba pridodati posebno alarmantan podatak da vrijednost inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku zamjetno pada još od 2008. godine. Slijedom toga je tijekom prvog polugodišta 2011. godine zabilježen najskromniji iznos ulaganja u posljednjih sedam godina: u Hrvatsku je ukupno uloženo samo 485,3 milijuna eura, 20% manje nego u istom razdoblju prethodne godine te čak 76% manje nego u prvom polugodištu 2008. godine.
Osim gore navedenih egzaktnih podataka koji jasno i nedvosmisleno pokazuju da je stanje u gospodarstvu u Hrvatskoj iznimno teško i da se država nalazi u fazi stagnacije, bitno je ukazati i na upozorenja gotovo svih relevantnih ekonomskih analitičara koji predviđaju da će BDP krajem ove i početkom iduće godine, gotovo sigurno imati negativan predznak. Naime novi negativni impulsi Hrvatskoj, koja još nije ni izašla iz recesije, stižu preko povećanja cijene kapitala i smanjenja izvozne potražnje što će neminovno sa sobom povući i daljnje negativne trendove u zaposlenosti.

Sve navedeno ima dalekosežne posljedice na cijenu kapitala, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu, posebice u kontekstu činjenice da se i Europa nalazi u najtežoj recesiji od 30-ih godina ovog stoljeća.
Koliko je teška i ozbiljna situacija u Hrvatskoj i kako se ista odražava na cijenu kapitala, najbolje pokazuje činjenica da je za zadnje izdanje državnih obveznica koje je izdala Republika Hrvatska na međunarodnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi USD kamatna stopa u trenutku izdanja iznosila je 6,625%, da bi, prema Bloombergu kamatna stopa na iste početkom listopada ove godine iznosila već 8% s tendencijom daljnjeg rasta.
Sagledavši ukupnu negativnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti kakva će kretanja kamatnih stopa biti u bliskoj budućnosti, a o cijeni kapitala, tj. visini kamatnih stopa na zaduženje, u mnogome ovisi i realizacija navedenih projekata.

I na kraju, predizborna obećanja koja članica Gradskoga vijeća spominje u svojem pitanju dana su u uvjetima u kojima je središnja vlast, po čijim se smjernicama sastavljaju i lokalni proračuni, uglavnom negirala postojanje gospodarske krize u Hrvatskoj i upućivala na daljnji gospodarski rast naše zemlje.

Gradonačelnik
Mr.sc. Vojko Obersnel