Član Gradskog vijeća Dušan Sekulić je, na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke održanoj 24. ožujka 2011. godine, najavio da traži i usmeni i pisani odgovor na pitanje koje će postaviti te ustvrdio da se u modernom svijetu očuvanje simbola industrijske prošlosti smatra civilizacijskim pitanjem, a da kod nas bogata industrijska prošlost, o kojoj se već puno puta govorilo i na Gradskom vijeću, pred našim očima nestaje i realno je pitanje što će ostati mladim generacijama kao spomen na slavnu riječku prošlost. Budući da je Rijeka grad torpeda, upitao je da li je moguće da moderna znanost i tehnologija ne mogu osigurati konzerviranje ili građevinsku adaptaciju i zaštitu lansirne rampe torpedo, koja je najstarija na svijetu, kako bi se spriječilo njezino propadanje u more te da li je moguće koristiti sredstva Europske unije kako bi se lansirnu rampu obnovilo i s ponosom stavilo na turističku kartu Rijeke, kako bi je turisti iz cijelog svijeta mogli razgledati i s kopna i s mora?

Odgovor

Član Gradskog vijeća Dušan Sekulić, na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke održanoj 24. ožujka 2011. godine, najavio da traži i usmeni i pisani odgovor na pitanje koje će postaviti te ustvrdio da se u modernom svijetu
očuvanje simbola industrijske prošlosti smatra civilizacijskim pitanjem, a da kod nas bogata industrijska prošlost, o kojoj se već puno puta govorilo i na Gradskom vijeću, pred našim očima nestaje i realno je pitanje što će ostati mladim generacijama kao spomen na slavnu riječku prošlost. Budući da je Rijeka grad torpeda, upitao je da li je moguće da moderna znanost i tehnologija ne mogu osigurati konzerviranje ili građevinsku adaptaciju i zaštitu lansirne rampe torpedo, koja je najstarija na svijetu, kako bi se spriječilo njezino propadanje u more te da li je moguće koristiti sredstva Europske unije kako bi se lansirnu rampu obnovilo i s ponosom stavilo na turističku kartu Rijeke, kako bi je turisti iz cijelog svijeta mogli razgledati i s kopna i s mora?
Temeljem postavljenog pitanja dajemo sljedeći odgovor:

Svjesni činjenice da bogatstvo kulturno povijesnog nasljeđa, a osobito industrijske baštine predstavlja jedan od najvećih vrijednosti grada i svakako jedan od važnih temelja prezentacije grada, nadasve u turističke svrhe, Grad Rijeka je, kao jedinica lokalne samouprave, započeo s revalorizacijom industrijske baštine. Tako je prostorno – planskom dokumentacijom određena nova namjena područja kompleksa bivše Tvornice Rikard Benčić, kulturni i uslužni sadržaji, a dio područja Tvornice papira planira se rekonstruirati radi boljih uvjeta održavanja kulturnih i sličnih manifestacija.
Uz spomenutu baštinu, Tvornica torpeda zbog svog svjetskog primata u izumu torpeda zavrjeđuje posebnu pažnju. Međutim, zbog neriješenih imovinsko – pravnih i vlasničkih odnosa, sanacija lansirne rampe u pravnom smislu je složena.
Lansirnoj stanici torpeda je Ministarstvo kulture rješenjem iz 2008. godine utvrdilo svojstvo kulturnog dobra te utvrdilo sustav mjera zaštite.
Područje na kojem je lansirna rampa izgrađena, pomorsko je dobro sukladno Odluci o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu K.O. Zamet (“Narodne novine” broj 35/97).

Temeljem navedene Odluke. Općinsko državno odvjetništvo je kod Općinskog suda (Zemljišno-knjižnog odjela) još 2005. godine pokrenulo postupak da se status pomorskog dobra upiše i u zemljišne knjige, koji postupak još nije okončan zbog zabilježbe žalbe Općinskog državnog odvjetništva na odluku suda u 2006. godini.
Pomorskim dobrom upravlja, održava ga i zaštićuje Republika Hrvatska, ali Grad će, u skladu s mogućnostima Proračuna Grada Rijeke, i nadalje, kao i do sada, sudjelovati u sufinanciranju projekata koji se odnose na objekte industrijske baštine, a nalaze se u zoni pomorskog dobra, kao što su lansirna rampa ili lučke dizalice na riječkom lukobranu.
Grad je, 2005. godine, u cilju poduzimanja preventivnih mjera zaštite i očuvanja lansirne rampe naručio izradu arhitektonskog snimka postojećeg stanja i elaborat stanja podmorske konstrukcije te uložio sredstva u iznosu od 195.000,00 kuna. Nadalje, Grad je u prošloj godini financirao u iznosu od 79.950,00 kn izradu elaborata o tehničkom pregledu i prijedlogu zaštite obalnih dizalica GANZ na Riječkom lukobranu.

Iz navedenog je jasno da je u konkretnom slučaju, za konzervatorsku zaštitu i građevinsku sanaciju, a zatim i za korištenje sredstava Europske unije za isto, neophodan angažman i poticaj od strane Republike Hrvatske odnosno Lučke uprave Rijeka, a Grad Rijeka će svakako, kao i do sada, što ste vjerujemo mogli iščitati iz odgovora, dati punu potporu svim aktivnostima koje bi rezultirale obnovom i sačuvanjem spomenika industrijske baštine, pa tako naravno i lansirne rampe Torpeda.