Član Gradskog vijeća Kristian Čarapić je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavio sljedeće pitanje:
„Da li se razmatra zabrana prometovanja biciklistima po voznim trakama Zvonimirove i Krešimirove ulice? Navedene ulice su izuzetno frekventne te autobusi i automobili se nalaze u situaciji da moraju obilaziti bicikliste koji se tamo pojave. Biciklisti time ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu. Napominjem da je riječ o ulicama gdje se može voziti i 60 km na sat te to zasigurno nije mjesto za bicikliste.“

Odgovor

Prije svega, potrebno je istaknuti kako su biciklisti ravnopravni sudionici u prometu. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (“Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11,80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22) te Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (“Narodne novine“ broj: 28/2016), regulirano je ponašanje i obveze te pravila biciklista u prometu. Tako je definirano, da su vozači bicikla dužni kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a ako one ne postoje, kao što je slučaj u navedenim ulicama koje su dio državne ceste DC8, tada su se biciklisti dužni kretati što bliže desnom rubu kolnika.

Zakonskom legislativom navedeno je kako vozač bicikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. Navedeni Pravilnik propisuje da se biciklistički promet može odvijati i cestom za mješoviti promet, koju određuje kao prometnu površinu po kojoj se zajednički odvija i biciklistički i motorni promet. Prometnice po kojima nije dozvoljeno kretanje biciklista su isključivo autocesta, brza cesta i cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila.

Prema navedenim zakonskim odredbama, Grad Rijeka, odnosno nadležni Upravni odjel za komunalni sustav i promet, ne razmatra uvođenje zabrane prometovanja za bicikliste u navedenim ulicama. Drugi sudionici u prometu, ponajprije vozači motornih vozila, dužni su, s povećanom pažnjom, obratiti pozornost na bicikliste te ih zaobići u trenutku kada su za to osigurani uvjeti.

Ulice Krešimirova i Zvonimirova, zaista su maksimalno prometno opterećene te su dio glavnog prometnog koridora kroz Rijeku. U navedenim ulicama ograničenje brzine na pojedinim dionicama je 40 km /h, dok je, nadam se, svim vozačima poznata maksimalna brzina vožnje u naselju te su se tog ograničenja, dužni pridržavati. Upravo su te dvije ulice dio koridora državne glavne biciklističke rute naziva EuroVelo 8 (podaci o biciklističkoj ruti nalaze se na sljedećoj poveznici: https://www.eurovelo8.hr), kojom se svakako i turistički promovira grad Rijeka stoga nikako nije dobro, a niti moguće, uvoditi striktne zabrane.

Ujedno, kako bi se omogućio neometan motorni promet i istovremeno sigurno prometovanje biciklista Grad Rijeka je, putem Upravnog odjel za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo, unatrag godinu dana, inicirao izradu izvedbenog projekta označavanja biciklističke trase od mjesta Preluk, do središta grada Rijeke.

Budući da su prethodno navedene ulice, dio koridora državne glavne biciklističke rute naziva EuroVelo 8, bilo je potrebno detaljno ispitati mogućnosti utvrđivanja optimalnih pravaca kretanja biciklističkog prometa i rješavanja kritičnih prometnih točaka. Obzirom na postojeću prometnu infrastrukturu i prometno tehničke karakteristike prometnica, prostorno-urbanističke uvjete te prometno opterećenje glavnog prometnog koridora kroz grad Rijeku, koji je, kako sam prethodno istaknuo, visokog intenziteta, samo manji dio biciklističke trase vođen je uz rub kolnika (Preluk, Opatijska cesta, Istarska ulica i Liburnijska ulica), dok je veći dio trase planiran nogostupima tj. biciklističko-pješačkim stazama.

Također, kako vođenje biciklističke trase ima određena ograničenja, u vidu prethodno navedene postojeće izgrađenosti, nemogućnosti proširenja nogostupa i prometnog profila prometnica, navedenim projektom nije bilo moguće osigurati vođenje cijele trase nogostupom, što je dakako sigurnija varijanta, kako se biciklisti ne bi direktno miješali sa prometom motornih vozila. Zapadni dio biciklističke trase u oba smjera bio bi vođen kolnikom, odnosno cestom za mješoviti promet. S obzirom na postojeći profil ceste spomenute dionice, biciklisti bi se vodili kolnikom bez obilježavanja biciklističke trase, budući da nema dovoljno potrebnog prostora sukladno važećim zakonskim odredbama i pravilnicima. Ova dionica, bila bi označena svom propisanom vertikalnom prometnom signalizacijom te horizontalnim oznakama na kolniku, za zajedničko prometovanje biciklista i motornih vozila.

Ovaj projekt, još u fazi razrade te analize svih stručnih prometnih službi Grada Rijeke, TD Rijeka Plus d.o.o., Službe sigurnosti cestovnog prometa MUP-a te Hrvatskih cesta, obzirom da se radi o vođenju većeg dijela trase glavnim državnim cestama.

Grad Rijeka, svakako će, u suradnji sa TD Rijeka Plus d.o.o, te drugim stručnim prometnim službama i dalje nastaviti aktivno raditi na uređenju prometa, od kojih je svakako prioritet i povećanje broja punktova za najam e-bicikala, poticanje na korištenje javnog gradskog prijevoza, izgradnja i omogućavanje korištenja Park & Ride sustava, rekonstrukcija i izgradnja novih prometnica, a sve upravo s ciljem prometnog rasterećenja gradskog centra, ali i poticanja urbane mobilnosti.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović