Član Gradskog vijeća Aleksandar-Saša Milaković je, na 4. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 28. listopada 2021. godine, iznio kako „selo gori, a baba se češlja“, što mu jedino pada na pamet gledajući gradonačelnika Filipovića i njegovu administraciju i ono što su napravili u prvih šest mjeseci svoga vladanja, uključujući i današnju sjednicu Vijeća. Na Gradskom vijeću, uključujući i ovu sjednicu, raspravljalo se o ukupno 44 točke dnevnog reda, od kojih su apsolutno sve bile ili izvješća o radu poduzeća i ustanova Grada ili raznorazna administrativna usklađivanja. Niti jedna jedina točka dnevnog reda do sada nije bila niti razvojna niti reformska. Podsjetio je Gradonačelnika kako ga je na drugoj sjednici pitao što je s novim obećanim ritmom grada, na što mu je gradonačelnik u „posprdnom tonu“ rekao kako je oporba kriva jer je odbila naknadno uvrštavanje u dnevni red jedine razvojne točke odnosno Odluke o promjeni DPU-a poduzetničke zone Škurinje, kako bi tvrtka Kalem mogla tamo graditi benzinsku stanicu.
Nije siguran da li je tužnije što je gradonačelniku u šest mjeseci vladanja ovo bila jedina razvojna točka koju je uspio osmisliti ili što ni tri mjeseca nakon što je tu točku pokušao progurati na dnevni red i dalje nije uspio dovesti je na nivo da bi se o njoj moglo valjano raspravljati.
Iznio je da je prema zadnjem popisu stanovništva, Rijeka najgori grad u Hrvatskoj po iseljavanju, što je zastrašujuće jer zahtijeva hrabre, snažne i trenutne poteze. Podsjetio je gradonačelnika da ima moralnu odgovornost prema građanima koji su mu dali glas na ovim izborima i kojima je obećao novi ritam grada, a u gotovo šest mjeseci u Gradskom vijeću nije uspio uputiti na raspravu niti jednu točku koja bi bila razvojna ili reformska te ga je upitao da li zbog toga misli dati ostavku?
Odgovor
U odgovoru na postavljeno pitanje člana Gradskoga vijeća Aleksandra Saše Milakovića ističem:
Gradsko vijeće Grada Rijeke u ožujku 2021. godine donijelo je Plan razvoja grada Rijeke 2021.-2027. godine. Sljedeći korak, s kojim je, uvjeren sam, vijećnik Milaković upoznat, predstavlja donošenje Provedbenoga programa grada Rijeke koji donosi gradonačelnik za novo mandatno razdoblje. Ovaj dokument, koji, usput budi rečeno, sadrži više razvojnih projekata i programa upravo se izrađuje, a sukladno propisanoj metodologiji i opsegu treba obuhvatiti sve vitalne projekte i programe koji će biti realizirani i/ili pokrenuti u razdoblju do 2025. godine, uključujući i izvore njihova financiranja. Također, istovremeno s Provedbenim programom, izrađuje se i prijedlog Proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu.
Ujedno, a u kontekstu nedostatka razvojnih točaka koje vijećnik Milaković spominje, moram naglasiti kako su se lokalni izbori održani 2021. godine, poklopili s razdobljem tranzicije, odnosno okončanja financijskog razdoblja EU 2016.- 2020. godine kao i sa pokretanjem novoga razvojnog ciklusa EU u financijskom razdoblju 2021.- 2027. godine, koji uključuje i razvoj određenih novih politika, poput primjerice, zelene infrastrukture. Ovaj proces naglašavam posebice iz razloga što se isti odražava ne samo na dinamiku rada, već i na ispunjavanje obveza od strane jedinica lokalne samouprave.
Potrebno je, uz to, naglasiti i okolnost prilikom koje za novo financijsko razdoblje još uvijek nisu u cijelosti utvrđeni iznosi alokacija, financijski modeli i instrumenti, okvirni rokovi provedbe i sl., što bitno otežava programiranje odnosno provođenje novog ritma grada, za koji vijećnik Milaković tvrdi da izostaje, a samim time i prisutnosti razvojnih točaka na dnevnom redu sjednica Gradskoga vijeća.
Govoreći o reformskim točkama, i nedostatku istih, podsjetit ću da je upravo u tijeku savjetovanje s javnošću o izmjenama i dopuni Odluke o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Grada Rijeke, Odluka o uvjetima i načinu sufinanciranja djelatnosti dadilja, kao i Prijedlozi Odluka o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića od roditelja-korisnika usluga.
Također, a u kontekstu razvojnih točaka, podsjećam da sustav strateškoga planiranja pretpostavlja izradu i donošenje strateških razvojnih dokumenata u rasponu od državne i sektorske razine do lokalne razine, budući da će se na tim istim razinama koristiti financijska sredstva namijenjena razvoju i realizaciji strateških projekata u razdoblju do 2027. godine.
Imajući u vidu sve navedeno, smatram da su ove okolnosti utjecale i na okvire rada dosadašnjih sjednica Gradskoga vijeća, budući da novi saziv Gradskoga vijeća treba djelovati u razdoblju do 2025., pa samim time pokriva i najveći dio novoga financijskog razdoblja, stoga smo smatrali iznimno korisnim upoznavanje članova Gradskoga vijeća s radom i rezultatima gradskih komunalnih društava, poduzeća i ustanova u prethodnom razdoblju, kako bi vijećnici imali priliku steći cjelovitu sliku o njihovoj ulozi i značaju kao i za promišljanje stavova i prijedloga za djelovanje u sljedećem razdoblju, u skladu s novim mogućnostima i okolnostima.
Ujedno, a također u kontekstu razvojnih projekata, pokrenut je i proces proširenja Urbane aglomeracije Rijeka, o čemu će materijal biti upućen Gradskom vijeću na razmatranje u studenom, a korištenje sredstava mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja bit će moguće po utemeljenju iste i donošenju Strategije razvoja UA Rijeka za razdoblje 2021.-2027.godine, također na Gradskom vijeću Grada Rijeke, budu li svi procesi protekli prema planu, u prvoj polovici 2022. godine.
Nastavno na navedeno, kao i na primjedbu vezanu uz nedostatak novog ritma grada, ističem da je za navedene dokumente i procese nužno prethodno utvrđivanje, identifikacija, programsko osmišljavanje, kao i ono proračunsko, te isto prethodi samoj prezentaciji i uvođenju ovih dokumenata na dnevni red sjednice. Uvjeren sam, da ovu praksu i sam vijećnik Milaković jako dobro poznaje, budući da je, siguran sam, upoznat s praksom tijeka dokumentacije, od inicijalnog početka, osmišljavanja, programiranja, planiranja, integracije, te na koncu informiranja, prisutnosti ili usvajanja određenog dokumenta na sjednici Gradskoga vijeća.
Također, tijekom proteklih mjeseci održan je niz sastanaka usmjerenih na koordinaciju aktivnosti pripreme i realizacije upravo razvojnih projekata.
Ovdje ću spomenuti samo one najvažnije, poput izgradnje dvokolosiječne nizinske pruge Rijeka – Zagreb, te drugoga kolosijeka na dionici Škrljevo-Rijeka-Matulji, a radi korištenja iste za buduću gradsku željeznicu, pokretanje projekta uređenja Marine Baroš, priključenje gradskih prometnica na mrežu državnih prometnica, utvrđivanje projekata izgradnje i unaprjeđenja prometne infrastrukture na području Grada, priprema natječaja za izgradnju Kompleksa Zapadna Žabica, utvrđivanje projekata izgradnje i unaprjeđenja komunalne infrastrukture na području Grada, nastavak projekta poboljšanja vodno – komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka i izgradnja pročišćivača otpadnih voda, daljnje proširenje sportske i obrazovne infrastrukture, izgradnja stambeno poslovnog kompleksa Rio Kantrida, i brojni drugi. Vezano za ove, i mnoge druge razvojne projekte, održan je niz sastanaka s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja, Primorsko – goranskom županijom, Sveučilištem u Rijeci, Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, HŽ Infrastrukturom, Europskom bankom za obnovu i razvoj, predstavnicima grupacije Lurssen, tvrtkom ACI – Gitone, predstavnicima tvrtke RIO projekti d.o.o., novim koncesionarom Zagreb Deep Sea terminala, tvrtkom Maersk, i mnogim drugima.
Također, održan je i niz sastanaka s mnogim potencijalnim privatnim investitorima u manje i srednje razvojne projekte na području Rijeke, upravo s ciljem stvaranja novih poslovnih prilika i otvaranja novih radnih mjesta.
Inače, raspon radnih tema i aktivnosti sastavni je dio Izvješća o radu koje sam, kao gradonačelnik, dužan podnositi Gradskom vijeću, što je također, praksa s kojom je, uvjeren sam, vijećnik Milaković vrlo dobro upoznat, stoga će vrlo skoro upravo takvo Izvješće biti prilika za raspravu o novom ritmu našega grada.
Vezano za navode koji se odnose na podatke popisa stanovništva, kao što sam to već i naglasio, riječ je o procijenjenom gubitku stanovništva u zadnjih deset godina koji za Rijeku iznosi 11,3%. No ipak, kada govorimo o iseljavanju, moramo imati na umu specifičnost Rijeke kao najgušće naseljenog grada u Hrvatskoj, pa i šire. Prostorna ograničenost na 44km2, samim time uzrokuje i visoke cijene nekretnina koje su često nepristupačne mladim ljudima. Ono što svakako treba naglasiti u ovom kontekstu, a posebice kada je riječ o iseljavanju, jest da se velik dio ukupnog broja iseljenih stanovnika, odselio u druge gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji, i to one u neposrednoj blizini Rijeke, Viškovo, Kastav, Matulje, Bakar, Čavle i Kostrenu. Riječ je o manjim općinama i gradovima riječkoga prstena, u kojima je život ekonomski povoljniji, pa je samim time i opravdan odabir ovih gradova za život, no nerijetko upravo takva vrsta ”iseljenika” svoja zaposlenja zadržava, izvršava i obavlja, upravo u Rijeci.
Uz to, svakako treba spomenuti i pad nataliteta, koji je, problem s kojim se čitava Hrvatska i ne samo Hrvatska suočava već dugi niz godina. No, bez obzira na navedeno, na ovaj, negativni trend iseljavanja, Grad Rijeka nastoji utjecati upravo strateškim projektima koje planiramo ili podupiremo radom gradskih odjela, kao što su izgradnja stanova za najam za mlade obitelji, projekta POS Martinkovac I. faza, a u okviru kojeg će biti izgrađeno 90 stanova, te projekta izgradnje stambeno – poslovnog kompleksa Rio – Kantrida, kao i daljnja ulaganja u nove kapacitete vrtića i jaslica kako bi svi roditelji imali mogućnost smještaja djece.
Također, ulaganjima i obrazovnu infrastrukturu, Sveučilište, kao i u poduzetnički sektor, Rijeka se nastoji adekvatno boriti s odlaskom stanovništva, s kojim se, isto tako moram napomenuti, jednako kao i s padom nataliteta, susreće čitava Hrvatska.
Naposljetku, a vezano za pitanje ostavke, moram jasno odgovoriti da ne planiram dati ostavku, naročito uzimajući u obzir navode vijećnika Milakovića, koji ni u kojem smislu niti segmentu ne odražavaju niti propituju rad nove gradske administracije i mene kao gradonačelnika, s obzirom da je referentna polazna točka upućene kritike ona koja se odnosi na nedostatak razvojnih projekata kao točaka dnevnog reda na sjednici gradskoga vijeća, kojih je do sada, u prvih 6 mjeseci novog gradonačelničkoga mandata bilo ukupno četiri, od kojih je jedna bila ona konstituirajuća, stoga je iluzorno očekivati da će se kao točke dnevnoga reda pojaviti one razvojne točke koje su još uvijek u fazi razvoja, pripreme dokumentacije, ili pak financijskoga planiranja, iz svih onih razloga koje sam naveo na samom početku, a nikako pak uslijed tromosti nove gradske administracije, kako to navodi vijećnik Milaković.
Na koncu, o tome tko koga češe, i čije selo gori, te tko se treba ispričati građanima, možda se najbolje može procijeniti upravo rezultatima lokalnih izbora, na kojima je većina građana svoje povjerenje poklonila mojem timu i meni osobno. To povjerenje neću iznevjeriti.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović