Članica Gradskog vijeća Maša Magzan je, temeljem članka 67. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavila pitanje:

molim da mi temeljem članka 67. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 29/09, 14/13 i 22/13-ispr. i „Službene novine Grada Rijeke“ broj 10/17, 14/18, 2/19-pročišćeni tekst, 2/20, 3/21) odgovorite na pitanje o planiranju rješavanja prostornog deficita riječkih dječjih vrtića?

Budući da se pitanje ne odnosi na aktualne upise u idućoj godini nego na dugoročno rješenje ovog kontinuiranog problema u našem gradu, molim da odgovor sadrži sljedeće informacije:

  • Postoji li evidencija kompletne mreže vrtića i škola u gradu Rijeci iz koje je moguće iščitati koje se škole mogu prenamijeniti u vrtiće ili prihvatiti dio vrtićkih skupina, osobito predškolskih, budući da Zakon omogućava da osnovne škole imaju i predškolske skupine? Dobrobit ovog rješenja deficita prostornih kapaciteta vrtića u Rijeci posebno je značajna s obzirom na nužnost prelaska na devetogodišnje obavezno obrazovanje.
  • Koji je konkretan plan i rokovi izgradnje vlastite infrastrukture, odnosno novih prostornih kapaciteta riječkih vrtića u skladu sa najavama u kampanji sadašnje izvršne vlasti?
  • Kakva je strategija osiguravanja zakonom zajamčenih jednakih mogućnosti ranog i predškolskog odgoja za svu djecu u gradu Rijeci, s posebnim naglaskom na dostupnost vrtića djeci nezaposlenih roditelja i djeci iz jednoroditeljskih obitelji, kao i djeci s teškoćama? Posebno molim informacije o inkluzivnosti romske djece te djece migranata u odnosu na njihov broj u gradu Rijeci.
  • Budući da dostupnost sama po sebi ne garantira visoku kvalitetu programa predškolskog odgoja, molim informaciju o ulaganju u ljude kroz njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje i osposobljavanje, kao i evidenciju o poboljšanju radnih uvjeta odgajatelja u postojećim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja.
  • S obzirom na problem nestručnih zamjena, molim informacije o ulaganjima u radna mjesta u riječkim vrtićima te o planu revizije postojeće distribucije dodjeljivanja stipendija u svrhu poticanja obrazovanja za deficitarno zanimanje odgojitelja o čemu sam do sada postavila nekoliko vijećničkih pitanja.

Unaprijed zahvaljujem,
Maša Magzan, nezavisna vijećnica

Odgovor

Kao osnivači odgojno-obrazovnih ustanova na području grada Rijeke, imamo detaljne uvide i analize prostornih uvjeta naših ustanova, u smislu kapaciteta, stanja, kao i iskazanih potreba o potencijalnim intervencijama. Cjelokupni detaljni podaci dostupni su u Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje, sport, kulturu i mlade i kao takvi predstavljaju temelj za različite inicijative i aktivnosti u smislu izgradnje, dogradnje, adaptacije ali i definiranja programskog pravca svake odgojno-obrazovne ustanove. Primjerice, otvaranje mogućnosti za prelazak škola na model cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada podrazumijeva čitav niz prostornih prilagodbi, a za koje u ovom trenutku ne postoji službeni temelj. Novi je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kao temeljni pravni akt koji uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama,  u najavi već duže vrijeme, a samim time postoje brojna otvorena pitanja, od kojih se mnoga reflektiraju na prostorne kapacitete škola.

Jednosmjenski rad, prelazak na model cjelodnevne nastave, devetogodišnje obavezno obrazovanje, samo su neki od prijedloga koji su izneseni u javnost kao slijed europske prakse, međutim bez donošenja novog Zakona ostaje čitav niz otvorenih pitanja. Novi Zakon također će regulirati i obvezu osnivača za donošenjem prijedloga Mreže osnovnoškolskih ustanova te ćemo biti u obvezi u jednom pravnom aktu definirati čitav niz parametara. Međutim, prema dosadašnjim iskustvima to se ne odnosi na prostorne i kadrovske uvjete. Jedna od mogućih najava, a vezano uz novi Zakon odnosi se i na tzv. optimizaciju škola. Što će to podrazumijevati te hoće li se, u tom kontekstu, otvoriti neki novi prostori u školama, u ovom je trenutku nepoznanica. Mreža dječjih vrtića na području grada Rijeke ne sadrži podatke o prostornim kapacitetima već utvrđuje ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja. Posljednje izmjene i dopune donijelo je Gradsko vijeće na 11. sjednici održanoj 21. srpnja 2022. godine.

U svakom slučaju, uvijek smo spremni za otvoreni dijalog i stvaranje okruženja za smjernice u daljnjem unapređenju odgojno-obrazovnog standarda u našem gradu, pa i povećanja vrtićkih kapaciteta, kao što brojni provedeni projekti i pokazuju. Od otvaranja jasličkih skupina u Osnovnoj školi Kozala, preko prenamjene određenih prostorija u postojećim objektima, do otvaranje skupina na Baredicama, do uređenja prostora za učenike Centra za odgoj i obrazovanje, Grad pokazuje iskrenu namjeru za jačanjem odgojno-obrazovne infrastrukture koja predstavlja temelj za sve programe i bogat nadstandard koji je dostupan malim Riječanima.

Što se tiče konkretnog plana i rokova izgradnje vlastite infrastrukture, odnosno novih prostornih kapaciteta riječkih vrtića za istaknuti je da je, na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv, Grad Rijeka prijavio dva projekta i to PPO GALEB, Rijeka – povećanje postojećih kapaciteta predškolske ustanove i DV KRNJEVO, Rijeka – izgradnja i opremanje predškolske ustanove.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) i Grad Rijeka sklopili su Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost, za svaki od dva navedena projekta. Iznosi dodijeljenih bespovratnih sredstava za projekte su 324.905,43 € za PPO GALEB, Rijeka – povećanje postojećih kapaciteta predškolske ustanove te  907.824,01 € za DV KRNJEVO, Rijeka – izgradnja i opremanje predškolske ustanove. Razdoblje prihvatljivosti izdataka je najkasnije do 30. lipnja 2026. godine.

Projektom dogradnje i opremanja postojeće ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja PPO GALEB, otvorit će se dvije nove odgojno-obrazovne skupine namijenjene djeci jasličke dobi, odnosno od jedne do tri godine života u koje će se moći upisati 24 djece, točnije dvije jasličke skupine po dvanaestoro djece. Grad Rijeka je u tijeku pokretanja postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije s troškovnikom radova za povećanje postojećih kapaciteta predškolske ustanove PPO GALEB.

Projektom izgradnje novog objekta DV KRNJEVO planirano je otvaranje pet novih skupina i to za djecu jasličke dobi dvije skupine i za djecu vrtićke dobi, od tri do šest godina života, tri  skupine. U jasličke skupine moći će se upisati 24 djece, a u vrtićke 60 djece, točnije tri vrtićke skupine po dvadesetoro djece.

Talijanska unija financira i provodi postupak projektiranja izgradnje novog vrtića. Nakon izrade glavnog projekta potrebno je ishodovanje građevinske dozvole te će se nakon toga pokrenuti postupak odabira najpovoljnijeg izvođača radova, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Talijanska unija (Unione Italiana), Zajednica Talijana Rijeka i Grad Rijeka potpisali su Sporazum o sufinanciranju izgradnje i opremanja novog dječjeg vrtića na Krnjevu, kojim je definirano da Talijanska unija (Unione Italiana) sufinancira izgradnju vrtića u iznosu od 796.336,86 €.

Osim navedenog Grad Rijeka sustavno istražuje mogućnosti za proširenje, odnosno prenamjene drugih  prostora ili  izgradnju novih objekata, radi  otvaranje novih  prostora, kao i proširenje postojećih kapaciteta za djecu jasličke odnosno vrtićke dobi.

Vezano za strategiju osiguravanja zakonom zajamčenih jednakih mogućnosti ranog i predškolskog odgoja za svu djecu u gradu Rijeci za istaknuti je da dječji vrtići Grada Rijeke u tom dijelu pokazuju veliki senzibilitet. Vidljiva je inkluzija u svakoj ustanovi tijekom svake pedagoške godine. S obzirom na iskazane potrebe i prijave za novu pedagošku godinu, od ukupnog broja zaprimljenih prijava, upisano je 60 %  djece, pripadnika romske nacionalne manjine. Ovaj broj varira svake pedagoške godine u smislu broja prijava.

Djeca se bez poteškoća uključuju u sve aktivnosti i prihvaćena su od strane vršnjaka. Problem ponekad predstavlja govor i razumijevanje jezika. Djeca romske manjine dobro razumiju hrvatski jezik i većina njih se u komunikaciji koristi hrvatskim jezikom. U PPO-u Pehlin, gdje je najveći obuhvat djece romske nacionalne manjine, u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini ili u slučajevima gdje su braća i sestre u istoj odgojnoj skupini, djeca međusobno komuniciraju romskim jezikom. Ovo je poticaj drugoj djeci za uočavanje i istraživanje raznolikosti što se, također, potiče i podržava kroz različite planirane i spontane aktivnosti u vrtiću. Nerazumijevanje hrvatskog jezika izraženije je kod djece stranaca, posebno djece iz Ukrajine, kojih je trenutačno upisano 19 u vrtiće kojima je Grad Rijeka osnivač. No, i kod njih se prilagodba i socijalizacija odvijaju bez problema te djeca postupno usvajaju hrvatske riječi i počinju se koristiti hrvatskim jezikom. Odgojno-obrazovni rad planira se na razini odgojne skupine, uz uvažavanje individualnih potreba, interesa i mogućnosti pojedine djece, a odgojitelj planira odgojno-obrazovni rad na način da osigura optimalne uvjete za aktivnosti djece, odnosno njihov cjeloviti razvoj uz stalnu primjenu strategija podrške djeci pripadnicima romske nacionalne manjine, djeci migrantima iz Ukrajine, kao i djeci koja dolaze s drugih govornih područja.

Uz navedeno, za istaknuti je i da su stručni suradnici Dječjeg vrtića Rijeka pripremili brošuru „Uključivanje djece migranata u Dječji vrtić Rijeka“:

Djeca s teškoćama u pravilu, tijekom upisa, ostvaruju veći broj bodova te time stječu pravo prvenstva za uključivanje u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Primjerice, samo su u prethodne dvije pedagoške godine otvorene četiri  nove skupine za djecu s poremećajem iz spektra autizma te dvije inkluzivne skupine. Nažalost, kada je u pitanju obuhvat djece jasličkog uzrasta, iz godine u godinu, unatoč otvaranju novih kapaciteta, suočavamo se s listama čekanja. U tom kontekstu pravo prvenstva upisa imaju zaposleni roditelji, što one nezaposlene, odnosno njihovu djecu stavlja u nepovoljniji položaj. Upravo se zbog navedenog i nastoji poticati otvaranje jasličkih skupina unutar vrtića drugih osnivača sufinanciranjem jasličkih skupina većim iznosom od onoga predviđenog za skupine djece vrtićke dobi. Kada su u pitanju djeca od 3. godine do polaska u školu, obuhvat iznosi 97 %. Države članice EU postavile su referentna mjerila i ciljeve u pogledu sudjelovanja djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Europsko vijeće u Barceloni postavilo je 2002. sljedeće ciljeve u pogledu pružanja usluga formalne skrbi za djecu: sustavom bi trebalo biti obuhvaćeno najmanje 90 % djece u EU u dobi od 3. godine do obvezne školske dobi, a do 2010. pristup je trebalo imati najmanje 33 % djece mlađe od tri godine. Ti su ciljevi ponovno potvrđeni u Europskom paktu za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2011. do 2020. godine.

Što se pak tiče ulaganja u ljude kroz njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje i osposobljavanje, djelatnicima su dostupna stručna usavršavanja na razini ustanove te putem Agencije za odgoj i obrazovanje i to potpuno besplatno. Pored navedenog moguće je prisustvovati stručnom skupu, radionicama ili konferencijama u organizaciji raznih stručnih tijela, a s primarnom namjenom za djelatnike iz sustava RPOO-a. Stručna su usavršavanja tematski raznolika, jednokratna ili u modulima, a djelatnici u pravilu biraju teme za koje iskazuju potrebu za dodatnim usavršavanjem. O vrsti i količini stručnog usavršavanja, vodi se evidencija na razini ustanove, s obzirom da odgojno-obrazovni djelatnici u strukturi svoga radnog vremena, imaju obvezu stručnog usavršavanja.

Što se pak tiče pitanja koje se odnosi na „problem nestručnih zamjena“ i stipendija u svrhu poticanja obrazovanja za deficitarno zanimanje odgojitelja važno je naglasiti da je, upravo s ciljem da se poboljšaju uvjeti rada zaposlenika u pregovorima sa sindikatima koji zastupaju radnike u dječjim vrtićima kojima je Grad Rijeka osnivač, postignut dogovor kojim su prihvaćeni zahtjevi sindikata o izjednačavanju materijalnih prava zaposlenika u vrtićima i školama. Pored navedenog dogovoreni su i različiti dodaci na plaću za različite dodatne obveze ili stručne, odnosno profesionalne iskorake, a kako bi se poticala i nagrađivala kvaliteta i/ili dodatno uloženi napori. Vjerujem da će povećanja primanja biti jedan od čimbenika koji bi mogli privući novi kadar u naše predškolske ustanove.

Pored navedenog, studenti Učiteljskog fakulteta, smjer Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, imaju mogućnost aplicirati na Natječaj, početkom svake akademske godini, a kako bi ostvarili pravo na primanje stipendije, putem različitih kriterija poput deficitarnosti zanimanja, darovitosti ili prema socijalnim kriterijima. Problem deficitarnosti je, nažalost, problem s kojima se suočavamo na svim razinama i u gotovo svim djelatnostima te je jedan od izazova oko kojega je važno postići konsenzus sa svim zainteresiranim dionicima i svrstava se u strateške izazove; kako lokalno, tako i na nacionalnoj razini.

Grad Rijeka od akademske godine 2010./2011. dodjeljuje stipendije za studente s prebivalištem na području grada Rijeke koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, na temelju podataka prikupljenih od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ureda državne uprave te potreba u ustanovama Grada. Prema dostupnim podacima o deficitarnim zanimanjima, a vodeći se primarno ciljem zapošljavanja u ustanovama kojima je osnivač Grad Rijeka, tijekom godina stipendirani su studenti sa Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta i to studijski smjer socijalna pedagogija, logopedija i edukacijska rehabilitacija; Pravnog fakulteta, studijski smjer socijalni rad; Prirodoslovno matematičkog fakulteta, studijski smjer biologija, geografija, matematika, kemija i fizika te  Učiteljskog fakulteta i to studijski smjer rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Od 2010. godine, temeljem ovoga kriterija, ukupno je stipendirano 50 studenata, a trenutačno stipendiju Grada Rijeke, prema kriteriju deficitarnosti zanimanja, prima 12 studenata. Temeljem vrlo konstruktivnog dijaloga s dijelom javnosti, u planu je izmjena postojeće Odluke koja bi se odnosila na natječaj za školsku, odnosno akademsku godinu 2024./2025., a o čemu ćemo u procesu donošenja svakako obavijestiti javnost.