Član Gradskog vijeća Kristian Čarapić je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavio sljedeće pitanje:
„S obzirom na izgradnju D403, važne državne prometnice koja će povezati prostor kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali s riječkom zaobilaznicom, a koja značajno povećava i potencijal prostora bivše rafinerije nafte na Mlaci, zanima me kakvi su daljnji razvojni planovi za taj prostor?“
Odgovor
Nakon izgradnje D403 nedvojbeno će se povećati potencijal ukupnoga područja duž Baračeve ulice, a upravo zahvaljujući kolnim priključcima radi kojih će ova zona konačno prestati funkcionirati u uvjetima slijepe prometnice te zadobiti mogućnost izravnoga povezivanja s prometnom mrežom svih razina, a bez kolizije s drugim oblicima prometa.
U ovakvim uvjetima u cijelosti može doći do izražaja namjena koja je za najveći dio ex rafinerijskog kompleksa Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke utvrđena kao Tehnološko-poslovno područje Mlaka, dok je za manji dio uz Zvonimirovu ulicu određena poslovno-stambena namjena. Naime, dio između Baračeve ulice i pruge, površine je oko 12 hektara. U GUP-u je naveden konkretan smjer razvoja, točnije: „S obzirom na blizinu područja gradskom središtu, stambenim područjima i lučko-prometnom kompleksu, a uzimajući u obzir razvojne perspektive grada i regije u kontekstu europskih integracija, transformaciju proizvodne funkcije treba usmjeravati prema kreiranju znanstveno-tehnološkog područja koje, međutim, treba podržati i bogatim spektrom sadržaja od interesa za ciljane korisničke skupine ovog područja, ali i za građane i turiste. Stoga je urbana preobrazba Tehnološko-poslovnoga područja Mlaka uvrštena i među gradske projekte, a ovu skupinu, podsjetimo, čine područja poput Sveučilišnoga kampusa, Rujevice, Delte i Baroša i dr.
Potrebno je podsjetiti kako se u razdoblju od 2014. do 2017. godine, u suradnji INE, Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci, pokušalo vrlo konkretno implementirati plansku viziju te je u tom cilju izrađena Urbanističko-arhitektonska studija prenamjene ex rafinerijskoga kompleksa, a usporedno s radom na istoj izrađen je i konzervatorski elaborat s utvrđenim prijedlogom zaštite industrijskoga nasljeđa, postrojenja i opreme. Nažalost, prepreka nastavku radova predstavljaju složeni zahvati saniranja, odnosno čišćenja terena, čija financijska zahtjevnost značajno utječe i na ukupna potrebna sredstva za privođenje kompleksa novoj namjeni.
Ipak, mišljenja sam da će stavljanje u funkciju krupne cestovne, lučke, a uskoro i željezničke infrastrukture, pomoći u oblikovanju interesa i za urbanu i sadržajnu transformaciju kompleksa ex Rafinerije Mlaka.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović