Član Gradskog vijeća Stipo Karaula je, na 20. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, 25. svibnja 2023. godine, iznio da je buka okoliša štetan zvuk u vanjskom prostoru izazvan ljudskom aktivnošću i uključuje buku koju emitiraju prijevozna sredstva, cestovni, pružni, zračni, pomorski i riječni promet te postrojenja i određeni zahvati. Naveo je kako su sukladno Zakonu o zaštiti od buke, gradovi iznad 100000 stanovnika bili dužni izraditi karte buke i akcijske planove, koji se revidiraju svakih pet godina. Dalje je naveo kako je Grad Rijeka donio Stratešku kartu buke 2017. godine, a 2022. godine je trebalo donijeti Akcijski plan i dostaviti ga Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Zanima ga što je Grad učinio po pitanju Akcijskog plana, koje su mjere poduzete za zaštitu od buke, odnosno planovi prema kojima će se na određenom području početi smanjivati buka?
Odgovor
Grad Rijeka kao veliki grad i obveznik izrade karte buke, ispunio je svoje zakonske obveze za I, II i III krug izrade.
Akcijski plan upravljanja bukom Grada Rijeke za III krug izvještavanja sadrži sve propisane elemente, među kojima su opis naseljenoga područja, cesta, pruga, industrijskih izvora koji su uzeti u obzir prilikom razmatranja, važeće dopuštene razine buke, pregled rezultata izrađene strateške karte buke, ocjene stanja buke na temelju procijenjenoga broja ljudi izloženih određenim razinama buke, prepoznavanje problema i situacija koje treba poboljšati, prikaz proteklih mjera i programa zaštite od buke, aktivnosti koje će naručitelj izrade akcijskoga plana poduzeti u sljedećih 5 godina, uključujući prijedlog područja kandidata za kvalificiranje kao „tiho područje“, prijedlog dugoročne strategije, elemente vrednovanja akcijskog plana, odnosno troškove provedbe planiranih mjera, procjene utjecaja predloženih mjera na smanjenje broja ljudi koji su izloženi razinama buke preko dopuštenih razina.
Sastavni dio elaborata je grafički prikaz područja upravljanja bukom, grafički prikaz kandidata za „tiha područja“, pregled scenarija i mjera upravljanja bukom, obrasci predloženih scenarija i mjera upravljanja bukom po područjima upravljanja bukom.
Za ukupno 43 područja upravljanja bukom predložena su 83 scenarija upravljanja bukom s ukupno 112 različitih mjera upravljanja bukom. Od ukupnog broja područja upravljanja bukom, na 11 područja pretpostavljena je primjena jednog scenarija upravljanja bukom, dok je na 24 području pretpostavljena primjena dva scenarija upravljanja bukom. Na ukupno 8 područja, pretpostavljana je izrada tri scenarija upravljanja bukom.
U ukupnom broju predloženih mjera upravljanja bukom, najzastupljenija je mjera „zamjena normalne kolničke konstrukcije s tihom kolničkom konstrukcijom te mjere usporavanja prometa i upravljanja prometom teških vozila kroz zabranu i ograničenja toka prometa teških vozila.
Za pružni promet predviđeno je u pojedinačnom omjeru pojačano održavanje tračnica u područjima upravljanja bukom s izgradnjom zidova za zaštitu od buke.
Za industrijske pogone i postrojenja pretpostavljena je primjena tiših tehnologija s kojima se u srednjoročnom razdoblju žele sniziti emisijske razine buke za 3 dB/m² odnosno 5 dB/m².
U okviru Akcijskog plana predloženi su rokovi provedbe akcijskog plana:
- kratkoročni – provedba u roku do 3 godine od dana donošenja akcijskog plana (do kraja 2022. godine);
- srednjoročni- provedba u roku 4-7 godina od dana donošenja akcijskog plana (2023.-2026. godine).
- dugoročni- provedba u roku 8-10 godina od dana donošenja akcijskog plana (2027.-2029. godine).
Dionici provedbe mjera su Grad Rijeka, HAC, SRZ, MUP i drugi upravitelji područja. Po donošenju Akcijskog plana, svi dionici upoznati su s Akcijskim planom u okviru njihovih nadležnosti.
Prilikom projektiranja prometnih građevina, gdje su se unutar projektne dokumentacije zahtijevali i projekti zaštite od buke, nisu u cijelosti ispunjene planirane mjere, budući da je značajan dio projekata još u realizaciji.
S obzirom daje posljednjih godina u tijeku veći investicijski zamah što se tiče infrastrukture, nije se uspjelo realizirati mjere smanjenja brzine i ograničenog prometovanja u večernjim satima.
Realizacija primjene tzv. tihog asfalta također nije moguća dok se ne donese odgovarajući tehnički propis te se tvrtke ograđuju od primjene takve mješavine.
Potrebno je napomenuti da stručne službe Grada Rijeke u svim infrastrukturnim projektima traže, ne samo uvid u projekte zaštite od buke, već se traži i da se takvi projekti zasebno prezentiraju građanima koji žive u kontaktnom području pojedinog zahvata, kako je to, primjerice, traženo prilikom projektiranja dogradnje drugog kolosijeka željezničke pruge.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović