Članica Gradskog vijeća Iva Rinčić je, temeljem članka 67. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavila pitanje:

Poštovani gradonačelniče,

molim da mi temeljem članka 67. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke odgovorite na dopunsko pitanje, s obzirom da je Vaš odgovor izostao u pitanju kojeg sam Vam dostavila 11. srpnja 2023. https://www.rijeka.hr/councillor-question/koji-je-trenutni-kapacitet-rijeckih-vrtica-i-jaslica-kakva-je-dobna-struktura-djece-neupisane-u-gradske-vrtic-i-da-li-trenutno-svi-aktivni-rijecki-vrtici-i-jaslice-ispunjavaju-uvjete/

  • kako se mijenjao kapacitet dječjih vrtića i jaslica u Gradu Rijeci unazad zadnjih 10 godina (od 2013. do danas)?
  • s obzirom da ističete da se članak 43. stavak 6 Državnog pedagoškog standarda (Površina potrebnog zemljišta za izgradnju zgrade dječjeg vrtića i formiranje prilaznih putova, igrališta, slobodnih površina, gospodarskoga dvorišta i parkirališta treba biti najmanje 30 m² po djetetu, a ako se zemljište dječjeg vrtića nalazi uz postojeće slobodne zelene površine, najmanje 15 m² po djetetu) odnosi na izgradnju novih vrtića, molim Vas za informaciju koliko postojećih vrtića u Gradu Rijeci ne ispunjava spomenuti standard?

Unaprijed zahvaljujem
Iva Rinčić

Odgovor

Dioba jedinstvene ustanove na razini grada, odnosno Dječjeg vrtića Rijeka, dogodila se 1. siječnja 2019. godine, od kada postoje tri ustanove čiji je osnivač Grad Rijeka (Dječji vrtić Rijeka, dječji vrtić More i Dječji vrtić Sušak).
Vezano uz kapacitet dječjih vrtića, u nastavku Vam dostavljam popis kako je kronološki teklo otvaranje novih objekata i proširenje kapaciteta dječjih vrtića, i to od 2010. godine pa sve do danas.

– 2010. – dogradnja vrtića Drenova; 7 novih odgojnih skupina (3 jasličke i 4 vrtićke odgojne skupine)
– 2011. – otvorenje novog vrtića Srdoči; 7 odgojnih skupina (3 jasličke i 4 vrtićke odgojne skupine)
– 2014. – otvorenje novog vrtića Mavrica na Pehlinu; 5 odgojnih skupina (2 jasličke i 3 vrtićke odgojne skupine)
– 2014. – otvorenje vrtića Radost na Turniću; 2 vrtićke odgojne skupine (danas 1 vrtićka i 2 jasličke odgojne skupine)
– 2016. – prenamjena prostora nekadašnje centralne kuhinje u vrtiću Krnjevo; 2 vrtićke odgojne skupine
– 2017. – otvorenje novog vrtića Morčić (udvostručen kapacitet); 5 novih odgojnih skupina (2 jasličke i 3 vrtićke odgojne skupine)
– 2018. – otvorenje novog vrtića Đurđice (udvostručen kapacitet); 5 novih odgojnih skupina (2 jasličke i 3 vrtićke odgojne skupine)
– 2021/2022 – DV Rijeka otvorenje 3 skupine za djecu s teškoćama iz spektra autizma, 1 inkluzivna skupina i 4 jasličke skupine; DV More – otvorenje 3 jasličke skupine; DV Sušak -otvorenje 1 jaslička skupina
2022. – DV Rijeka otvorenje 3 jasličke odgojne skupine; DV More – otvorenje 1 jasličke skupine

Uvažavajući propisana mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe, kojeg je Hrvatski Sabor donio 2008. godine, u pravilu se može koristiti podatak o broju od 10 do 12 djece u jasličkim skupinama i 20 do 22 djece u vrtićkim skupinama.

Unutar postojećih objekata korišteni su i drugi raspoloživi prostori radi povećanja broja odgojnih skupina, uglavnom prenamjenom višenamjenskih dvorana i pregrađivanjem soba dnevnog boravka. Posebice se iznalazilo rješenje za otvaranje novih skupina za djecu s teškoćama u razvoju (posebni programi).

Također, u svrhu što jasnije usporedbe podataka, 2010. godine, u Dječji vrtić Rijeka koji je tada imao 5 centara predškolskog odgoja, upisano je 3.100 djece u 153 odgojne skupine; dok je 2017. godine (listopad) u Dječji vrtić Rijeka, upisano 3.161 dijete u 175 odgojnih skupina. Za pedagošku godinu 2021/2022, u vrtiće Grada Rijeke, upisano je 3010 djece u 189 skupina, dok je za pedagošku godinu 2023/2024, upisano 2979 djece u 193 skupine.

Dakle, kapaciteti su kontinuirano rasli što, međutim, nije vidljivo i u obuhvatu djece koji se i smanjivao. Razlozi tome su višestruki pa su tako vrtići Grada Rijeke, prethodno jedna ustanova, bili u obavezi uskladiti broj djece s mjerilima Državnog pedagoškog standarda. Istovremeno se iz godinu u godinu povećava broj djece s teškoćama u razvoju te se pored otvaranja posebnih i tzv. inkluzivnih skupina i u redovnim skupinama, u kojima je upisano dijete s određenom teškoćom, smanjuje, sukladno Državnom pedagoškom standardu, ukupni broj djece u skupini. Istovremeno otvaranje novih jasličkih skupina ili prenamjena vrtićke u jasličku, nije nužno vidljivo u ukupnom obuhvatu djece obzirom na predviđeni broj djece u jasličkim odnosno vrtićkim skupinama. Zadnjih je godina zamijećeno i smanjenje broja prijava za upis u programe za pripadnike talijanske nacionalne manjine te postoje slobodna mjesta, odnosno u skupinu je upisan manji broj djece od onoga koji je predviđen Državnim pedagoškim standardom.

Vezano uz dio upita koji se odnosi na postojeće vrtiće koji ne ispunjavaju Standard usklađenosti, napominjem da je, člankom 54. stavkom 2. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe utvrđeno sljedeće: „Dječji vrtići koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u sklopu građevina stambeno-poslovne namjene i imaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje predškolske djelatnosti u takvim građevinama mogu nastaviti radom u tim prostorima.”

Dodatno, Državni pedagoški standard stupio je na snagu u lipnju 2008. godine, osim pojedinih članaka, kao što je to primjerice i članak 43. koji je sukladno odredbi članka 58. Standarda, stupio na snagu u lipnju 2013. godine.

Stoga, prilikom svake nove izgradnje, dogradnje ili nadogradnje dječjih vrtića odredbe Standarda obavezno se poštuju, a što je uvijek i bio slučaj i uvjet kod projektiranja građevina ili izdavanja građevinskih dozvola.

Rješenje kojim se odobrava početak rada dječjem vrtiću, nakon uvida u dokumentaciju i prostor te utvrđivanja ispunjavanja minimalnih tehničkih uvjeta, izdaje nadležni odjel Primorsko-goranske županije. Dječji vrtić koji nije izgrađen sukladno svim standardima i pravilima ne može ni započeti s radom.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović