Član Gradskog vijeća Duško Milovanović je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavio sljedeće pitanje:
“Molio bih Vas informaciju da li je Grad Rijeka razmatrao mogućnost proširenja turističke ponude na način da se riječki “kosi toranj”, odnosno zvonik crkve uznesenja Blažene Djevice Marije, naravno u dogovoru s predstavnicima Riječke nadbiskupije privede svrsi kakvu ima npr. crkveni toranj crkve Sv. Petra u Münchenu.
Crkveni toranj crkve Sv. Petra se koristi kao mjesto koje pruža jedno od najljepših pogleda na panoramu grada Münchena, pa sam mišljenja da bi se u sličnu svrhu mogao koristiti i naš “kosi toranj”, naravno, u dogovoru i na način na koji to odgovara Riječkoj nadbiskupiji jer se radi o građevini koja je među višima u centru grada, radi čega se pruža vrlo zanimljiv pogled na cijeli centar grada, a naročito Korzo i Stari grad, a što bi sigurno privuklo sve veći broj turista koji posjećuje naš grad, ali građane Rijeke, a naročito naše najmlađe građane.”
Odgovor
Ideja o korištenju Kosog tornja kao otvorene turističke atrakcije, odnosno, svojevrsnog vidikovca postoji već neko vrijeme, no za njenu realizaciju svakako je presudno pitanje konstruktivne čvrstoće, kao i geostatičkih uvjeta, koji moraju biti zadovoljavajući i omogućiti zaustavljanje slijeganja terena. Stoga je na ovo pitanje odgovor moguć jedino u kontekstu šireg uređenja ovog prostora, a vezano za projekt „Pul vele crikve“.
Naime, uz navedeno, potrebna je i sanacija samog zvonika, što je utvrđeno i prilikom monitoringa odnosno praćenja i nadzora stanja konstrukcije kosog zvonika na Trgu pul Vele crikve, koji Grad Rijeka provodi od 2007. godine, a koji se obavlja za potrebe očuvanja kulturne baštine odnosno uređenja javnih prostora povijesno definiranih cjelina riječkog Starog grada. Utvrđeno je da sam zvonik, svojom zapadnom stranom leži na antičkom zidu, dok mu je istočna strana na nestabilnom terenu. Za vrijeme izvođenja infrastrukturnih radova 1997. i 1999. godine otkriven je mozaik ispod Trga pul Vele crikve te su tijekom 2009. godine vršena arheološka istraživanja i radovi, stoga je bio neophodan monitoring konstrukcije zvonika, u svrhu preventivnih mjera i nadzora za vrijeme izvođenja radova te kao kontrola kvalitete nakon izvršene sanacije.
U tu svrhu, na zvoniku je montiran monitoring sustav s 15 ugrađenih senzora koji prate temperaturu i vlagu ambijenta, nagib zvonika te otvaranje i zatvaranje pukotina. Senzori su montirani na karakteristična oslabljena mjesta (pukotine) kako bi mogli što realnije pratiti ponašanje konstrukcije. Sustav nadzire ponašanje konstrukcije u realnom vremenu. Na konstrukciji zvonika vidljiva su oštećenja u obliku pukotina na svim lukovima građevine te na ulaznim vratima zvonika.
Isto tako, na istočnom zidu, nalaze se pukotine, koje su posljedica diferencijalnog slijeganja temelja zvonika. Prisutne su i male pukotine nastale od vibracija i vršnih opterećenja. Kiša i druge meteorološke nepogode isprale su na više mjesta mort u fugama. Zvonik je nagnut za ≈ 40 cm prema istoku pa unutar zidane konstrukcije imamo različite napone.
Rezultati zadnjeg monitoringa iz 2020. godine jasno ukazuju na značajan utjecaj završetka gradnje velikog stambenog objekta na Trgu Ivana Klobučarića budući da senzori pokazuju konstantni mali nagib, zbog laganog slijeganja terena u ovoj zoni. Ovo slijeganje zemljišta trajat će još dosta dugo vremena. Osim postojanja nove zgrade, blizina mora i vrlo intenzivan promet na obližnjim cestama, dovoljan su razlog da se i dalje nastavi s monitoringom konstrukcije kosog tornja koji je, kako sam to već napomenuo, jedan od ključnih faktora prilikom pristupanja uređenju samog Trga pul Vele crikve.
Vjerujem da ćemo u skoro vrijeme imati sve potrebne informacije koje će razjasniti moguće opcije po pitanju uređenja prostora Kosog tornja i njegove okolice.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović