Član Gradskog vijeća Duško Milovanović je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavio sljedeće pitanje:
„Poštovani,
moje pitanje se odnosi na površinu koja se nalazi u centru grada, okruženu zgradama koje omeđuje ulica Đure Šporera sa sjeverne strane i Užarske s južne, oznake u katastru 4464/1., k.o. Stari grad. U katastarskom operatu se navodi da se radi o čestici u posjedu Grada Rijeke, radi čega i postavljam pitanje gradonačelniku.
Navedena površina se trenutno koristi kao neuređeno parkiralište dok sam mišljenja da bi bila prikladnija namjena gradski trg ili sl. Površina je čak i uređena, uredno popločena, tako da značajna ulaganja i nisu potrebna.
Zamolio bih odgovor na sljedeća pitanja:
-
- Da li se radi o površini koju Grad planski koristi kao parkiralište, te ako da tko ima pravo parkiranja i pod kojim uvjetima,
- Ukoliko se ne radi o površini koja bi se trebala koristi kao parkiralište da li je u planu ograničiti ulazak vozilima na predmetnu površinu,
- Da li se i kada predmetni prostor planira oplemeniti urbanom opremom te ga koristiti kao gradski trg?
U svakom slučaju, mišljenja sam da ukoliko se radi o površini koja je na upravljanju Gradu Rijeci, mišljenja sam da je primjerenije da se koristi kao javna površina za pješački promet a ne kao parkiralište za osobna vozila.
Naravno, sve navedeno pod uvjetom da je Grad Rijeka i vlasnik predmetne površine.“
Odgovor
Potpuno se slažem sa zapažanjem kako površinu unutar bloka Privredne banke Zagreb treba koristiti i urediti kao javnu, pješačku površinu, čime bi svakako pridonijeli potrebama korisnika i ukupnoj kvaliteti javnih prostora Staroga grada, kako je i predviđeno važećim Detaljnim planom uređenja Stari grad. Što se tiče parkiranja vozila, kako Grad Rijeka nije jedini i većinski vlasnik ove površine, njome stoga ne može upravljati, niti određivati uvjete parkiranja vozila. Na toj se lokaciji ni ne provodi naplata parkiranja.
Iako je Grad Rijeka registriran kao posjednik, vlasnička slika je potpuno drugačija, točnije unutrašnjost bloka razdijeljena je u nešto manje od dvadeset čestica različitog vlasničkog statusa, najviše u suvlasništvu Republike Hrvatske i Grada Rijeke, odnosno Republike Hrvatske, Grada Rijeke i fizičkih osoba. U cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, Grad Rijeka se višekratno pisanim putem obraćao nadležnim ministarstvima Republike Hrvatske, zadnji put dopisom od 17. prosinca 2018. godine kojim je, temeljem Zakona o upravljanju državnom imovinom, od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zatraženo izdavanje tabularne izjave. Nažalost, zahtjev je do danas u rješavanju, iako smo na potrebu rješavanja, ne samo ovoga, već i drugih zahtjeva zasnovanih na navedenom Zakonu, upozorili na sastanku održanom u Ministarstvu u srpnju ove godine.