Odgovor

Prije svega, ističem kako navod „u gradu nisu sigurni da znaju za uzroke, a još manje rješenja“, doista ne namjeravam komentirati, budući da kao takav, niti opisuje realnu situaciju, niti je, kao zaključak, izveden točno, niti pravilno, a niti je potkrijepljen činjenicama. Da je tome tako, uvjeren sam, zna i sama članica Gradskoga vijeća, koja je tijekom dosadašnjih sjednica Gradskoga vijeća, bila prisutna prilikom donošenja brojnih mjera kojima, između ostaloga, nastojimo adresirati i ovaj specifičan, vrlo ozbiljan problem.

Za početak, kao što sam to istaknuo i u odgovoru na pitanja novinarke, odnosno autorice ovoga članka, važno je naglasiti da se s gubitkom stanovništva, a time i načinima rješavanja tog problema, susreće cijela Hrvatska i Europa i to već dugi niz godina. Dijelom je to problem vezan uz moderan način života i rađanje manjeg broja djece nego što je to bilo nekad, no u Hrvatskoj pa tako i Rijeci i uz iseljavanje.

Također, ne možemo zanemariti niti specifičnost Rijeke, koja se devedesetih godina prošlog stoljeća našla u teškoj situaciji. Naime, uz rat i privatizaciju, koja je uništila velik broj gospodarskih subjekata u cijeloj Hrvatskoj, dogodila se i promjena ekonomske paradigme, a veliki tvornički kompleksi sa zastarjelom tehnologijom, propadali su jedan za drugim. Rijeka, koja je do tada bila industrijsko središte, naravno, primila je tako velik negativan udarac na ekonomiju.

Nadalje, Rijeci se dogodilo i teritorijalno određivanje grada, kojem je 1993. godine otrgnuto zaleđe i administrativno je sveden praktički na područje od prvog do zadnjeg nebodera, a okružile su ga novonastale jedinice lokalne samouprave. Rijeka je tako, primjerice, ostala bez industrijske zone koja je pripala Bakru, ili pak bez brodogradilišta Viktor Lenac, koje je završilo u novonastaloj općini Kostrena.

Sve to, nisu izlike, već realne činjenice, koje su svakako otežale daljnji razvoj grada, u kojem je drastično smanjen broj radnih mjesta, a administrativno smanjenje grada otežalo je realizaciju i projekata stanogradnje, ali i razvoj gospodarskih projekata. U konačnici, došlo je do toga da Rijeka sve te godine gubi stanovništvo, no zanimljivo je da se tijekom godina dio ljudi, posebno mladih, odselio i u okolne gradove i općine, koji su nekada bili sastavni dio Rijeke. Primjerice, na zadnjem popisu stanovništva Rijeci susjedno Viškovo i Kostrena, bilježe plus u broju stanovnika. Istraživanje koje je napravljeno prilikom formiranja Urbane aglomeracije Rijeka, dokazalo je upravo ovu tezu; velik broj ljudi koji živi u okolici Rijeke svakodnevno dolazi na posao u Rijeku. Tome svakako možemo pripisati i činjenicu da se Rijeka prostire na samo 44 kvadratna kilometra i najgušće je naseljen grad u Hrvatskoj te je na području grada preostalo vrlo malo neizgrađenih površina pogodnih za stanogradnju, zbog čega pretežito mlade obitelji sele u riječki prigrad, primjerice Kastav, Viškovo ili Kostrenu, no i dalje rade u Rijeci, u kojoj zadovoljavaju i svoje potrebe za kulturom, zabavom, sportom i slično. Prema tim podacima, svakodnevno u Rijeku na posao dolazi čak 52,51 posto zaposlenih iz Kastva, iz Čavli 49,84 posto, Kostrene 50,80 posto, s Viškova 55,70 posto itd.

Ne možemo niti zanemariti utjecaj jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije i otvaranje mogućnosti rada u drugim zemljama unutar Europske unije, kada je Hrvatska pristupila EU, što je pokazao zadnji popis stanovništva. Također, vjerujem da dobra prometna i geostrateška pozicija Rijeke, blizina velikih europskih gradova, uz istovremenu mogućnost vrlo brzog i jednostavnog putovanja i posjete obitelji i bližnjima u Rijeci, svakako doprinosi lakoći donošenja odluke o radu u inozemstvu.

Sve to, na koncu me dovodi do komentara vizije grada iz strateških ciljeva razvoja grada Rijeke 2021.-2027. godine, koji spominje članica Gradskoga vijeća, u postavljenom pitanju, na što ću se konkretno, osvrnuti u nastavku.

Naime, Grad Rijeka na trend smanjenja broja stanovnika nastoji utjecati projektima koji utječu na poboljšanje kvalitete života odnosno projektima poput planirane izgradnje stanova za najam za mlade obitelji, ulaganjem u vrtiće i jaslice kako bi svi roditelji imali mogućnost smještaja djece, poticanjem poduzetništva i gospodarstva s ciljem otvaranja novih radnih mjesta.

Upravo prema Planu razvoja Grada Rijeke za razdoblje od 2021.-2027. godine, Grad Rijeka provodi mjere demografske politike koje se odnose na subvencioniranje vrtića te obrta za čuvanje djece, školskog pribora, prijevoza učenika i studenata, prehrane za djecu te financijska pomoć pri rođenju djeteta.

Naime, u okviru mjera populacijske politike, dodjeljujemo građanima novčanu potporu za opremu novorođenog djeteta, u iznosu od 400 EUR za prvorođeno dijete, 530 EUR za drugorođeno dijete te 800 EUR za trećerođeno i svako daljnje rođeno dijete. Također, unutar Socijalnog programa Grada Rijeke, građanima u stanju socijalne potrebe osigurava se čitav niz socijalnih potpora/prava, koje su usmjerene podizanju standarda života od kojih konkretno izdvajam;

1.  Poklon-bon za opremu novorođenčeta – Jednokratan poklon-bon u iznosu od  270 EUR Grad Rijeka dodjeljuje socijalno ugroženim građanima, roditeljima novorođenčadi.
2. Besplatna prilagođena hrana za dojenče – Grad Rijeka pomaže socijalno ugroženim građanima u nabavi prilagođenog (zamjenskog) mlijeka za dojenče. Preporuku za ovaj oblik pomoći daju pedijatar i patronažna medicinska sestra Doma zdravlja PGŽ-a ako procijene da majka ne može dojiti zbog teže bolesti ili nedostatka mlijeka. Hrana koja dojenčetu osigurava optimalan rast i razvoj preuzima se mjesečno do navršenih godinu dana djeteta osobno u Savjetovalištu za prehranu dojenčadi, Dom zdravlja PGŽ-a.
3. Podmirenje troškova boravka u jaslicama/vrtićima- Grad Rijeka pomaže u cijelosti ili djelomično podmiriti troškove usluge redovita programa predškolskoga odgoja socijalno ugroženim građanima čija djeca pohađaju jaslice ili vrtić.
4. Podmirenje troškova prehrane u produženom/cjelodnevnom boravku u osnovnim školama – Grad Rijeka tijekom cijele školske godine u cijelosti podmiruje troškove obroka u produženom i cjelodnevnom boravku socijalno ugroženim građanima čija su djeca polaznici osnovne škole ili Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka.
5. Poklon-bon za obrazovni materijal i pribor za osnovnu školu – Grad Rijeka dodjeljuje socijalno ugroženim građanima čija su djeca polaznici osnovne škole poklon-bon za nabavu obrazovnog materijala i pribora za osnovnu školu u vrijednosti od 49,77 do 99,54 EUR , ovisno o razredu koji dijete pohađa i uvjetu Socijalnog programa Grada Rijeke koji kućanstvo ili dijete zadovoljava. Obrazovni materijal i pribor u vrijednosti poklon-bona mogu se preuzeti u jednoj od knjižara s kojom Grad Rijeka ima sklopljen ugovor.
6. Novčana pomoć redovitim učenicima srednje škole i studentima – Grad Rijeka jedanput godišnje dodjeljuje novčanu pomoć od 135 EUR određenim socijalno ugroženim kategorijama redovitih učenika srednje škole i studenata.
7. Podmirenje troškova javnog prijevoza – Socijalno ugroženim učenicima srednje škole i studentima Grad u potpunosti podmiruje troškove prijevoza. Broj odobrene zone prijevoza ovisi o adresi škole ili fakulteta koje učenik/student pohađa. Djeci koja pripadaju određenim kategorijama stradalnika rata ili osoba s oštećenjem organizma u potpunosti se podmiruju troškovi javnoga gradskog prijevoza na svim zonama.

Također, Grad Rijeka od 2022. godine, sufinancira obrte za čuvanje djece na način na roditelji plaćaju cijenu u iznosu od 720,00 kn, kolika je cijena i Dječjeg vrtića Rijeka, dok Grad Rijeka podmiruje iznos do pune ekonomske cijene. Pomoć je namijenjena obiteljima kojima dijete/djeca nije upisano u dječji vrtić zbog nedostatka kapaciteta.  U 2022. godini, sufinancirano je 17 obrta, te je ovom mjerom obuhvaćeno 73 djece koja nisu upisana u dječji vrtić, a broj djece smještene u ovakvom obliku zbrinjavanja je u stalnom porastu.

Nadalje,  prepoznajući potrebe suvremene obitelji s djecom,  a  s ciljem daljnjeg proaktivnog djelovanja u smjeru stvaranja pozitivne, sveobuhvatne politike koja djeluje u korist obitelji kako bi se ublažio financijski teret te omogućilo bolje usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza, izrađen je Nacrt prijedloga Odluke o pravu na novčanu pomoć samozaposlenom roditelju koji obavlja gospodarsku djelatnost obrta, koji je trenutno u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Cilj predložene Odluke,  zaštititi je samozaposlene roditelje koji obavljaju gospodarsku djelatnost obrta, a kojima je, iz svega gore navedenog, potrebno osigurati dodatnu socijalnu sigurnost, odnosno olakšati povratak na tržište rada nakon isteka rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta, s obzirom da stavljanjem u mirovanje obrta isti nemaju nikakve prihode.

Ujedno, ističem i da je, od 1. siječnja 2023. godine, stupila na snagu nova Odluka o socijalnoj skrbi Grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ broj 15/22) kojom su, između ostalog, znatno povećani dosadašnji cenzusi prihoda kućanstva.  Na godišnjoj razini socijalna prava Grada Rijeke ostvaruje oko 6.600 korisnika, koji ostvaruju nešto više od 13 tisuća prava.

Također, a u okviru ranog predškolskog odgoja  obrazovanja, Grad Rijeka organizira i (sufinancira) program predškolskog odgoja za vrtićku i jasličku dob. Cijena vrtića za prvo dijete određuje se ovisno o mjesečnom dohotku po članu kućanstva (primjenjuje se sustav skala prilikom određivanja iznosa sudjelovanja roditelja-korisnika u cijeni usluga dječjeg vrtića). Za drugo dijete upisano u vrtić cijena koju roditelj plaća umanjuje se za 30 %, odnosno za 60 % za treće dijete, dok je za četvrto i svako sljedeće dijete pohađanje vrtića besplatno. Osim ulaganja i sufinanciranja vrtića kojima je osnivač Grad Rijeka, a kako bi što veći broj djece bio obuhvaćen programom predškolskog odgoja i obrazovanja i kako bi roditelji imali što više mogućnosti za ostvarenje skrbi za svoje dijete, Grad Rijeka sufinancira i rad privatnih vrtića u Rijeci te smještaj djece u vrtiće na području drugih gradova. U pogledu segmenta daljnjeg poboljšanja osnovnoškolskog obrazovanja, Grad Rijeka organizira i sufinancira programe produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u 25 osnovnih škola, u ukupno 82 skupine. Sredstva za financiranje rada 82 učitelja/ica osiguravaju se u Proračunu Grada Rijeke te iz dijela koju plaća roditelj. Sudjelovanje od strane roditelja s prebivalištem u Rijeci, kao i u slučaju vrtića, ovisi o ostvarenom dohotku po članu kućanstva, a iznosi 13,27 eura, 23,89 eura ili 42,47 eura mjesečno.

Nadalje, Grad Rijeka, još od 1993. godine stipendira darovite učenike srednjih škola i studente. Godine 2010. uvedena je stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, a od 2014. godine uvedene su i stipendije za socijalno ugrožene učenike srednjih škola i studente.

Od ostalih potpora vezanih uz školovanje ističem i osiguravanje potpore učenicima s teškoćama u razvoju (financiranje pomoćnika u nastavi u svim školama kojima je osnivač Grad Rijeka sukladno iskazanim potrebama, sufinanciranje stručnog suradnika defektologa u OŠ Pećine, sufinanciranje rada logopeda u Logopedskom centru u Rijeci), osiguravanje potpore učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine (financiranje rada pomoćnika za učenike pripadnike romske nacionalne manjine i romskog pomagača u OŠ Škurinje Rijeka), osiguravanje potpore učenicima slabijeg socioekonomskog statusa i s povećanim rizikom od nastanka poremećaja u ponašanju (sufinanciranje programa Školsko poslijepodne samo za mene u OŠ Nikola Tesla).

Također, Grad Rijeka od školske godine 2023./2024. planira sufinancirati radne bilježnice za učenike osnovnih škola Grada Rijeke koji nisu obuhvaćeni socijalnom programom Grada Rijeke. Otvorene su nove vrtićke (jasličke) skupine i liste čekanja uvelike su se smanjile, za oko 200 mjesta, a planiramo i nove kapacitete čijom će izgradnjom biti u potpunosti zadovoljene trenutne potrebe (novi vrtić Krnjevo i dogradnja Galeba).

Prirez je s 15 smanjen na 13 posto, s ciljem da se spusti na 10 posto.

Ne zaboravimo pritom niti ulaganja u Sveučilište i u poduzetnički sektor, čime se Rijeka također nastoji adekvatno boriti s odlaskom stanovništva.

Tako, putem Odjela gradske uprave za poduzetništvo, Grad Rijeka pruža podršku ženama poduzetnicama te ženama koje žele postati poduzetnice. Podrška se pruža u vidu nepovratnih financijskih potpora za poslovanje koje se dodjeljuju u okviru Općeg programa mjera poticanja razvoja poduzetništva na području grada Rijeke (u daljnjem tekstu: OPM) te u okviru inkubacijskog programa Startup inkubatora Rijeka – sastavnice poduzetničke infrastrukture u vlasništvu Grada Rijeke.

Prilikom dodjele nepovratnih financijskih potpora u okviru OPM – a, ženama poduzetnicama osigurani su dodatni bodovi temeljem specifičnog kriterija vrednovanja same prijave pod nazivom Poticanje žena poduzetnica. Od ukupno 295 dodijeljenih financijskih potpora u posljednje dvije godine, čak 49% njih (odnosno 146) dodijeljeno je ženama poduzetnicama, a iste su pri ocijeni prijava dobile dodatne bodove temeljem tog specifičnog kriterija. Ženama poduzetnicama je u navedenom periodu ukupno dodijeljeno 1.984.811,86 HRK, odnosno 263.429,80 eura nepovratnih financijskih potpora.

Unutar inkubacijskog programa Startup inkubatora, žene s poslovnom inicijativom bilježe natpolovičnu zastupljenost. Startup inkubator svojim korisnicima nudi besplatne edukacije, mentorstva, radni prostor, izradu poslovnog plana te novčane potpore za najbolje timove, u cilju razvoja poslovne ideje i pokretanja vlastitog poduzeća. U posljednje četiri generacije korisnika od ukupno 85 timova koji su s poslovnom idejom ušli u proces inkubacije, čak  64% njih činili su timovi s 50% ili više žena u svom sastavu. Od 2019. godine, otkada se dodjeljuju novčane potpore za najbolje timove, od ukupno 12 timova i dodijeljenih 700.000,00 HRK (92.906 eura), pet je timova imalo 50% ili više posto žena u svom sastavu, a ukupno im je dodijeljeno 375.000,00 kn (49.771 eura) nepovratnih potpora za pokretanje poslovanja. U aktualnoj 14. generaciji korisnika, od 19 timova koji su ušli u proces inkubacije, njih čak 15 su timovi koji u svom sastavu imaju 50 ili više posto žena.

Prema navedenim podacima evidentno je da je sustav podrške ženama poduzetnicama i budućim poduzetnicama od strane Grada Rijeke izdašan i učinkovit. Pored nefinancijske podrške u vidu pružanja besplatnih usluga Startup inkubatora i korištenja prostora RiHub-a, ženama poduzetnicama se kroz dva navedena sustava potpora dodjeljuju bespovratna sredstva koja im omogućuju pokretanje i unaprjeđenje poslovanja.

Pored navedenih mjera Grada Rijeke, potrebno je naglasiti da Hrvatski zavod za zapošljavanje nizom ciljanih mjera učinkovito utječe na povećanje zapošljivosti, zapošljavanja i samozapošljavanja. U 2023. godini maksimalni iznos bespovratnih potpora po mjeri poticanja samozapošljavanja iznosi 20.000,00 eura.

Ipak, najbolji utjecaj na populacijsku politiku zasigurno ima sigurnost radnog mjesta i dobri  stambeni uvjeti. Stoga treba istaknuti da su u tijeku i brojni gradski, državni i privatni projekti koji se odvijaju u gradu, što će zasigurno unijeti pozitivne promjene u život grada i njegovih građana i vjerujem da će to utjecati i na to da stanovnici nekih drugih gradova za svoj život odaberu upravo Rijeku, posebno sada kada smo ušli Schengenski prostor i Euro zonu. U Rijeci se trenutno gradi, ili će se graditi, prometna infrastruktura koja će bitno utjecati na daljnji razvoj riječke luke, ali i na promet u gradu, gradit će se marina u Porto Barošu, grade se stanovi, investira se u turizam i poduzetničku infrastrukturu, realizira se ogromna investicija u komunalnu infrastrukturu koja će omogućiti čistu i kvalitetnu pitku vodu i za generacije koje dolaze, ali i čisto more. Također, projekt Obnova toplinarstva grada Rijeke kojeg provodi tvrtka Energo, ulazi u fazu intenzivnih radova, sve s ciljem povećanja energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom u Rijeci putem ulaganja u modernizaciju toplana i toplovoda, uz postupan prelazak na obnovljive izvore energije. Napravljen je i iskorak u podupiranju razvoja poduzetništva pa je tako iznos bespovratnih subvencija za poduzetnike povećan za 500 tisuća kuna, sve parcele u novoizgrađenoj  poduzetničkoj zoni Bodulovo našle su kupce, Lurssen grupa otvorila je ured u Rijeci, baš kao i Ericsson Nikola Tesla. Isto tako, nakon godina priprema i radova, Rijeka je dobila i novi kontejnerski lučki terminal. Uskoro se očekuje useljenje u 90 novih stanova koji se po modelu poticane stanogradnje grade na riječkom Martinkovcu. Stanove gradi Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke koja priprema i projekt gradnje stanova na Zametu, a za koji je završena imovinsko-pravna priprema. Inače, s novih 90 stanova na Martinkovcu u Rijeci po modelu POS-a bit će izgrađeno ukupno 676 stanova.

Budući da je pitanje pronalaženja stambenog prostora, ključno pitanje u Hrvatskoj pa tako i u Rijeci, za naše sugrađane, intenzivno razmišljamo i o modelima društveno priuštivog stanovanja i najma stanova.

I konačno, odlučili smo se posebno baviti mladim ljudima pa smo donijeli Program za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2023. – 2030. godine. Svrha je unaprjeđenje statusa mladih u Rijeci, između ostaloga, uspostavom kontinuiranog dijaloga s mladima te nastavak mjerljivog praćenja provedbe politika za mlade u Rijeci. Programom su strateški definirani ciljevi i mjere koje će Grad Rijeka provoditi u suradnji s partnerima i to kroz tri dugoročna razvojna cilja koji predstavljaju naše prioritete. Razvojni stupovi definirani ovim Programom odnose se na sljedeća područja: obrazovanje i (samo)zapošljavanje mladih, dobrobit i osamostaljivanje mladih, poticanje, osnaživanje i dijalog s mladima. Dugoročni ciljevi, definiranih stupova, su sljedeći: unaprijediti kvalitetu obrazovanja i profesionalnog usmjeravanja mladih, ojačati opće uvjete za dobrobit i osamostaljenje mladih te osigurati poticajnu atmosferu u gradu za mlade. U sklopu II. razvojnog stupa, definirana su dva srednjoročna cilja za razdoblje od 2023. do 2026. godine naziva Doprinijeti povećanju kvalitete života mladih u društvu i Stvarati poticajno okruženje za osamostaljivanje mladih. U sklopu drugog srednjoročnog cilja predviđena je mjera Lista za mlade u sklopu koje su definirani koraci i aktivnosti za ostvarenje definiranog cilja. U cilju uspješne provedbe te mjere, trenutno je u tijeku postupak formiranja tima zaduženog za izradu projektnog zadatka o potrebama mladih po pitanju stambenog zbrinjavanja. Projektni zadatak odnosi se na izradu studije društveno priuštivog stanovanja među mladima u Rijeci, kako bi se utvrdilo postoji li interes i kolika je potreba mladih u gradu Rijeci za najmom gradskih stanova. Cilj mjere Lista za mlade i svih planiranih aktivnosti, jest pružanje pomoći mladima u gradu Rijeci u vidu kratkoročne dodjele gradskih stanova u najam, kako bi im se omogućilo lakše i brže osamostaljivanje, zasnivanje obitelji i konačno ostanak u gradu Rijeci. Također, gradski portal Moja Rijeka preoblikuje se u portal za mlade, upravo radi distribucije informacija mladima, za educiranje i istraživanje potreba mladih; osmišljavanje informativne-digitalne prezentacije o djelovanju i radu Savjeta mladih Grada Rijeke.

Isto tako, prvi smo Grad u Hrvatskoj koji je formirao, unutar krovnog strateškog dokumenta, Fond za mlade. Naime, upravo u cilju zadovoljavanja financijskih pretpostavki za provedbu ovog Programa uspostavio se tzv. Fond za mlade Grada Rijeke koji čini sastavni dio budućih institucionalnih operativnih planova (godišnji planovi provedbe Programa). Fond prikazuje proračunska sredstva osigurana za mlade na godišnjoj razini, a koja se smatraju minimalnom polazišnom točkom za financijska ulaganja u mlade iz proračuna Grada Rijeke. Unutar Fonda za mlade navedeno je niz stavki, naziv aktivnosti, izvor financiranja, proračunska pozicija, ukupan iznos te obrazloženje troška. Za 2021./2022. godinu izdvojena sredstva za mlade iz gradskog proračuna iznose 9.841.468,02 kuna.

Zaključno, upravo sve ove mjere, programi i projekti temelj su „visoke kvalitete života koja proizlazi iz suradnje pametne gradske uprave i angažiranih stanovnika“, na što se osvrnula članica Gradskoga vijeća u svom pitanju. No, unatoč tome i dalje treba imati na umu da se Rijeka ne suočava s ovim problemom, kao jedini grad u Hrvatskoj, već da se čitava Hrvatska susreće s odlaskom ljudi u druge zemlje gdje su uvjeti rada i života bolji. U tom smislu, čitava nacionalna politika, trebala bi se intenzivnije baviti ovom problematikom, na što učestalo upozoravam i kao gradonačelnik i kao potpredsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović