Član Gradskog vijeća Vedran Vivoda je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, na upit građana, postavio pitanja:
Poštovani
molim da mi temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke odgovorite
na sljedeća pitanja:
- Jeste li upoznati s činjenicom da u širem centru grada više nema niti jedne mjerne postoje koja očitava kvalitetu zraka? Što mislite poduzeti po tome pitanju?
Mjerna postaja na Školjiću prestala je s radom 17.3.2014., a mjerna postaja u Krešimirovoj ulici izvan funkcije je od siječnja 2022. godine. Između mjernih postaja Mlaka, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije u Trogirskoj ulici i Mjerne postaje Rijeka -2, Državnog hidrometeorološkog zavoda na Vežici u ulici Franje Belulovića je oko 7 kilometara zračne udaljenosti. - Što se dešava sa stablima na Pećinama, naročito u Parku Augusta Cesarca? Postoji li mogućnost da je došlo do velikog onečišćenja zraka? Na žalost, javnih podataka nemamo upravo zbog činjenica navedenih u prvom pitanju.
Ovo na žalost, nije izoliran slučaj samo na park Augusta Cesarca, već je riječ je o Pećinama, te cijelom istočnom dijelu grada. Već smo svjedočili kako su se svi borovi u parku na Pećinama uvenuli/osušili. Sada je pošast zahvatila i listopadno drveće. Nekoliko stabala se osušilo, a sva ostala su u višem ili manjem stupnju bolesna. Postoji velika mogućnost da je riječ o nekakvom zagađenju zraka, te gradske, županijske i državne službe ne bi trebali olako shvatiti ovo što s upravo događa.
Fotografije iz srpnja 2023. u nastavku:
Odgovor
Temeljem ovoga upita zatraženo je očitovanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, koje ću iznijeti u nastavku, a ukazuje na konstantna mjerenja i praćenje stanja te dobre rezultate kvalitete zraka u našem gradu.
Praćenje kvalitete zraka na području Grada Rijeke dio je Programa zdravstvenih mjera zaštite okoliša Primorsko-goranske županije. Program ispitivanja kvalitete zraka obuhvaća praćenje vremenske i prostorne raspodjele onečišćujućih tvari koje se emitiraju iz industrijskih i energetskih pogona, tehnoloških procesa, kotlovnica, prijevoznih sredstava te difuznih izvora. Praćenje kvalitete zraka na području Primorsko-goranske županije provodi se na 12 mjernih postaja, od kojih su tri u Gradu Rijeci i to na adresama Krešimirova ulica 52a (zgrada Zavoda), Krešimirova ulica 38 (u dvorištu Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke) i AMP Mlaka (Trogirska ulica bb). Pored ove tri postaje, praćenje kvalitete zraka provodi se i na području Mjesnog odbora Pećine, a mjerno mjesto je Plumbum- monitoring brodogradilišta Viktor Lenacte jedna postaja na području Gornje Vežice, AMP Rijeka-2, u sastavu Državne mreže i nadležnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Spomenuta postaja Rijeka-1 na Školjiću s radom je prestala 2014. jer nije udovoljavala zahtjevima o mikrolokaciji prema novom Pravilniku o praćenju kvalitete zraka, točnije, zbog smještaja preblizu cestovnom raskrižju.
Na postaji u Krešimirovoj ulici 52 (zgrada Zavoda), zbog opsežne rekonstrukcije III. kata od siječnja 2022. do lipnja 2023. godine, nije bilo mjerenja plinovitih onečišćujućih tvari, ali se provodio monitoring u dijelu koji je smješten na terasi zavoda (ukupna taložna tvar, lebdeće čestice PM10, metali Pb, Cd, As, Ni, Fe, Zn i Cu, oborine i kemijski sastav oborina).
Iz navedenog je vidljivo da je na području Grada Rijeke aktivno pet mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka, što je znatno iznad Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka predviđenih jedne do najviše dvije za broj stanovnika do 250.000 u aglomeraciji.
Rezultati praćenja kvalitete zraka na području Grada Rijeke ne ukazuju da je onečišćen zrak uzrok sušenju stabala, s obzirom da je na svim navedenim mjernim postajama utvrđena I kategorija kvalitete zraka „čist ili neznatno onečišćen zrak“, a isto tako nisu prekoračeni gornji i donji pragovi procjene ili AOT40 parametar koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, s obzirom na zaštitu vegetacije i prirodnog ekosustava.
Za istaknuti je i da Upravni odjel za komunalni sustav i promet obavlja radove na održavanju i uređenju javnih zelenih površina, što obuhvaća i zaštitno tretiranje od bolesti i štetnika. Činjenica je da je ovo prostor submediteranske klime i vrlo siromašnog tla. Uz to, promjena klime koju karakteriziraju obilne kiše ili ekstremne suše s visokim temperaturama izravno utječu na zdravstveno stanje stabala.
Slijedom navedenog redovnim monitoringom stanja na terenu poduzimaju se mjere na način da se pri pojavi novih bolesti ili štetnika uvode dodatna zaštitna tretiranja. Izbor biljnog materijala prilagođava se sadašnjem trenutku, odnosno temelji na izboru vrsta bilja pogodnim za mikroklimatske uvjete na lokacijama zahvata. To znači da se u drvored sade stabla koja najbolje podnose zagađenja, suše i česta orezivanja kako to zahtijevaju aktualni propisi i zakoni.
Isto tako se u parkovima nastoji ponovljenom sadnjom obnoviti biljni materijal koji je, zbog ekstremnih suša i visokih temperatura propao, a slijedom čega je tijekom narednog razdoblja planirana sadnja tise u Parku Augusta Cesarea, hrasta medunca u Parku Mlaka, javora, cedra i lipe u Parku heroja i na drugim lokacijama gdje se utvrdi da je to, s obzirom na okolnosti, moguće.
S poštovanjem,