Član Gradskog vijeća Vedran Vivoda je, temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavio pitanje:
Poštovani
molim da mi temeljem članka 73. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke odgovorite na sljedeće pitanje:
Tko je odgovoran za ekocid na plažama Sablićevo i Glavanovo i po čijem nalogu? Dali je postojala dozvola paljenja drvene građe na samoj plaži? Jesu li bili prisutni vatrogasci prilikom spaljivanja iste? Zašto se drva nisu poklonila potrebitima za ogrjev? Zašto se tinjajuće drvo pustilo bez nadzora, i to na buri, samo 50 metra od kuća?
Umjesto da kultiviramo i iskoristimo ono malo zelenila što imamo, mi uzmemo motornu pilu i porežemo sve što je ikada igdje raslo. Novi masakar motornom pilom desio se na našim plažama na Pećinama, Sablićevo i Glavanovo. Očito je novi moto gradskih službi: Zašto čistiti oko stabla ako ga mogu prepiliti.
Grad/Čistoća ili netko treći iz gradskih službi je po tko zna koji put pod izlikom sigurnosti građana i da se novaca za kultivaciju nema odlučio počiniti nemjerljivu biološku, estetsku, a s time i ekonomsku i turističku štetu prema svome gradu i građanima. Sa svojim postupkom ne samo da je počinjen ekocid, već se u budućnosti ugrozilo i same građane, i to pod idejom da zapravo čine dobra djela čišćenja tla i osiguranja ljudi od padanja stabala na glavu. Svako s imalo škole zna da na ovakvim padinama upravo korijenje tih stabla i ono što iz njih raste drži tlo na okupu, tj. čini ga antierozivnim. Ali zašto slušati biologe (koji su svojedobno i na tim lokalitetima popisivali vrste) i geologe kada pored sebe imamo motornu pilu.
Ali farsi naravno tu nije kraj. Sva ta zdrava stabla spalila su se na plaži, jer zašto ne (vjerojatno bez ikakve dozvole jer vatrogasaca nije bilo). A onda su radnici u 16 sati otišli i ostavili bez nadzora da drvo dogorijeva, na ovoj buri, svega 50 metra od prvih kuća.
Što reći na sve ovo, nego tuga i žalost.
U prilogu nalaze se fotografije ekocida.
Odgovor
Kao što, uvjeren sam i sam član Gradskoga vijeća zna, kada govorimo o području plaža, odnosno pomorskom dobru, njegov je pravni status uređen Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim su utvrđene njegove granice, upravljanje i zaštita pomorskog dobra. Pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska neposredno ili putem Županije, odnosno Grada ili Općine u skladu sa Zakonom. Pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva se održavanje, unapređenje, briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi. Redovno upravljanje (briga o zaštiti i održavanje) obavljaju jedinice lokalne samouprave, a radovi na plažama Sablićevo, Glavanovo te Vila Olga dio su redovnog, Zakonom predviđenog godišnjeg održavanja pomorskog dobra.
Održavanje pomorskog dobra obuhvaća izvođenje radova i projekata u svrhu održavanja plaža, pristupa plažama i ulaza u more, održavanja stjenskih pokosa za uporabu kupačima i ostalim korisnicima na siguran način. Na području grada Rijeke, održavanje pomorskog dobra izvodi se svake godine, a u okviru pripreme za sezonu kupanja 2023. godine, pojačano su obuhvaćene i plaže Sablićevo, Vila Olga i Glavanovo.
Stoga se, temeljem glavnih projekata, a nakon provedenih postupaka javne nabave i ugovaranja radova pristupilo izvedbi ovih radova, kako bi oni bili završeni do početka kupališne sezone 1. lipnja 2023. godine. Radovi se izvode sukladno ugovornim troškovnicima i potrebnoj dokumentaciji, a nadzire ih ovlašteni nadzorni inženjer.
Lokacije koje član Gradskoga vijeća navodi u svom pitanju, u funkciji su javnih plaža, a pozicionirane su direktno ispod nestabilnih stjenskih pokosa. Sa pokosa na lokaciji Glavanovo prijeti opasnost od odrona nestabilnih blokova većih dimenzija, ali i erozijske nestabilnosti u vidu ispiranja crvenice i manjih kamenja. Kako bi se zaštitila i osigurala stjenska kosina, a time i omogućilo sigurno funkcioniranje plaže, neophodno je primijeniti zaštitu u vidu postavljanja zaštitnih i nosivih mreža. Navedeni radovi se ne mogu izvoditi bez uklanjanja vegetacije te je kako bi radovi bili mogući, ona uklonjena. Važno je pritom napomenuti kako bez ovih radova pa i uklanjanja vegetacije, ne bi bilo moguće osigurati plažu za nadolazeću sezonu.
Isto tako, u ovom su slučaju, uklonjena stabla, s obzirom na prijetnju koju su predstavljala za sigurnost boravka uz more. Naime, uslijed velike kiše i jakog vjetra, udari na krošnju uvjetuju ljuljanje pri čemu korijenje podriva stijenu i kao posljedicu imamo pucanja stijene i obrušavanja kamena, ali i može doći i do loma granja ili kompletnog stabla. Iznimno je teško stoga prihvatiti tvrdnju da je korijenje stabala stabiliziralo podlogu, u ovom konkretnom slučaju. Naime, uslijed rasta korijenje stabala proširuje postojeće pukotine te dolazi do fizičkog razaranja odnosno destabilizacije kamenja u stjenskim usjecima, čime vegetacija na stjenskom pokosu predstavlja nepovoljni rizik za neposredni okoliš. Unatoč svemu navedenom, svakako ističem da će se vegetacija obnoviti tijekom ove godine jer je samo porezana, nije tretirana herbicidom, a stjenski pokos neće se zaštititi mlaznim betonom.
Nadalje, u sklopu radova, izvođač je obavezan ukloniti nepotrebni materijal zaostao nakon radova i zbrinuti ga uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš, odnosno gospodariti njime, sukladno propisima koji uređuju održivo gospodarenje otpadom.
Dakako, Grad Rijeka ni u kojem slučaju, ne podržava palež uklonjenog raslinja na javnoj površini, stoga su, od trenutka saznanja djelatnici komunalnog redarstva obilazili ove lokacije, kako se ova praksa ne bi ponovila te nisu zapazili daljnje paljenje vegetacije.
Ujedno, napominjem da su se na lokacijama Sablićevo i Glavanovo i ranije izvodili radovi djelomične sanacije stjenskog pokosa, kao i zaštita plaža od povremenih lokalnih odrona i to pretežno u zimskim periodima, a sve s ciljem poboljšanja stanja na plažama kao i sigurnosti korisnika ovih površina.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović